Lišaj je specifična zajednica dva organizama (alge i gljive), koji žive u simbiozi, što znači da oba organizma imaju zajedničku korist.
Od algi su zastupljene uglavnom zelene ili modrozelene alge, a od gljiva najčešće gljive mješinarke. Lišaj kao zajednica funkcionira tako da alge fotosintezom stvaraju organske materije, a gljiva nabavlja vodu i mineralne materije, pa se tako nadopunjuju.
Žive samo na površini biljnih organa, ali od biljaka ne uzimaju vodu i hranjive materije, što znači da ne ulaze u biljno tkivo kao paraziti.
Obično se javljaju na starijim voćkama, a ako počnu da se javljaju i na mladim, onda je to znak da su te voćke slabije kondicije, odnosno da su oslabljene od raznih nepovoljnih faktora vanjske sredine. Rijetko se javljaju u intenzivnim voćnim zasadima, i to samo u slučaju ako se ne sprovodi uobičajena zaštita fungicidima.
Naime, većina fungicida, naročito na bazi bakra, prilično dobro suzbija lišajeve, pa se oni iz tog razloga nikada ne javljaju u voćnjacima s redovnom zaštitom fungicidima.
Ako lišajevi nisu zahvatili veliku površinu, stablo voćaka se može tretirati krečnim mlijekom – 1 kg kreča i 10 l vode. Poslije kiše tretman ponoviti. Tretirati deblo i deblje grane.
S druge strane mogli bi da kažemo da je pojava lišajeva na voćkama najbolji znak dobrih ekoloških uvjeta koji vladaju u voćnjaku. Njihovoj pojavi pogoduje visoka vlažnost zemljišta i zraka. Javit će se na terenima gdje je podzemna voda na 1,5 m dubine, a to djeluje stresno na korijen voćaka – posebno na krušku i jabuku. Na šljivi se pojavljuje najčešće lišaj pod nazivom Evernia prunastri, a na orahu žuti lišaj Xanthoria paretina. Na njih dobro djeluju svi bakari fungicidi, pa se kasnim zimskim prskanjem i tretiranjima na početku vegetacije, koja se redovno sprovodi u voćnjacima, ujedno suzbijaju i lišajevi.
Agrosavjet.com
Od algi su zastupljene uglavnom zelene ili modrozelene alge, a od gljiva najčešće gljive mješinarke. Lišaj kao zajednica funkcionira tako da alge fotosintezom stvaraju organske materije, a gljiva nabavlja vodu i mineralne materije, pa se tako nadopunjuju.
Žive samo na površini biljnih organa, ali od biljaka ne uzimaju vodu i hranjive materije, što znači da ne ulaze u biljno tkivo kao paraziti.
Obično se javljaju na starijim voćkama, a ako počnu da se javljaju i na mladim, onda je to znak da su te voćke slabije kondicije, odnosno da su oslabljene od raznih nepovoljnih faktora vanjske sredine. Rijetko se javljaju u intenzivnim voćnim zasadima, i to samo u slučaju ako se ne sprovodi uobičajena zaštita fungicidima.
Naime, većina fungicida, naročito na bazi bakra, prilično dobro suzbija lišajeve, pa se oni iz tog razloga nikada ne javljaju u voćnjacima s redovnom zaštitom fungicidima.
Ako lišajevi nisu zahvatili veliku površinu, stablo voćaka se može tretirati krečnim mlijekom – 1 kg kreča i 10 l vode. Poslije kiše tretman ponoviti. Tretirati deblo i deblje grane.
S druge strane mogli bi da kažemo da je pojava lišajeva na voćkama najbolji znak dobrih ekoloških uvjeta koji vladaju u voćnjaku. Njihovoj pojavi pogoduje visoka vlažnost zemljišta i zraka. Javit će se na terenima gdje je podzemna voda na 1,5 m dubine, a to djeluje stresno na korijen voćaka – posebno na krušku i jabuku. Na šljivi se pojavljuje najčešće lišaj pod nazivom Evernia prunastri, a na orahu žuti lišaj Xanthoria paretina. Na njih dobro djeluju svi bakari fungicidi, pa se kasnim zimskim prskanjem i tretiranjima na početku vegetacije, koja se redovno sprovodi u voćnjacima, ujedno suzbijaju i lišajevi.
Agrosavjet.com
