Nagli skok broja zaraženih na udaljenoj europskoj otočnoj državi zabrinuo je tamošnje epidemiologe pa su odmah odnijeli mjeru zatvaranja kafića i klubova na četiri dana u kojima je izbila zaraza.
Tjedna stopa infekcije na 100.000 ljudi skočila je sa 7,3 na 89,7 u samo 10 dana. Te su brojke minorne za mnoge europske zemlje. Island sada u prosjeku ima 44 nova slučaja dnevno i bez smrtnih je slučajeva od travnja, a povratak infekcije zabrinuo je tamošnje vlasti pa su u karantenu stavili više od 2000 ljudi u Reykjaviku.
Većina novih slučajeva zaraze povezana je s dvojicom francuskih turista koji su prekršili pravila o samoizolaciji po dolasku na Island. Dva kafića identificirana su kao nova žarišta, a novi slučajevi otkriveni su i u dva sveučilišta u glavnom gradu.
Prema navodima islandskog lista Visir, najmanje 100 novih slučajeva mogu se povezati s dvojicom Francuza. Irski pub i kafić Brewdog navedeni u kao nova žarišta. Zasad je nepoznato jesu li francuski turisti posjećivali te barove ili su inficirali druge kršeći samoizolaciju, pa su njihovi kontakti prenijeli virus u kafićima.
Država s oko 340.000 stanovnika imala je stopu infekcije 15. rujna od samo 7,3, nakon čega je počela rasti. Najveća stopa zaraženih na tjednoj bazi u prvom valu epidemije koronavirusa iznosila je 150. Broj zaraženih bio je u troznamenkastom iznosu 18 dana za redom krajem ožujka i početkom travnja.
Zbog uspješnog i brzog poravnavanja krivulje u prvom valu Island je jedna od rijetkih zemalja koja se othrvala epidemiji bez puno žrtava. Njihov recept je bio: puno testiranja i i praćenje kontakata.
U roku od šest tjedana više od 13 posto populacije Islanda se testiralo na koronavirus, a svakom kontaktu zaraženog je naređena karantena. Ostatak populacije nije morao ostati u zatvorenom, poput lockdowna uvedenog u mnogim europskim zemljama, pa i Hrvatskoj, nego su samo morali biti na oprezu i redovito prati ruke.
Osnovne škole, neki kafići i restorani bili su cijelo vrijeme otvoreni, dok su se srednje škole i fakulteti, frizerski saloni i drugi obrti ponovno otvorili nakon šest tjedana karantene.
"Ovaj francuski virus, kako bismo ga mogli nazvati, zadao nam je velike probleme. Imam informacije da je bilo teško francuske turiste natjerati da se pridržavaju epidemioloških mjera", izjavio je glavni epidemiolog Thorolfur Gudnason.
Islandska vlada je prošloga tjedna naredila zatvaranje kafića i diskoteka koji su identificirani kao nova žarišta u Reykjaviku na četiri dana.
"Jako je važno što brže reagirati ciljanim mjerama kako bi se spriječila epidemija s većim posljedicama", rekao je.
Od svih zaraženih samo jedna osoba je hospitalizirana zbog Covida-19, ali nije na intenzivnom odjelu. Na vrhuncu krize Island je imao najviše 44 hospitalizirane osobe.
Samo 10 ljudi je na Islandu umrlo od koronavirusa od početka epidemije, što je manje čak i od Novog Zelanda gdje je umrlo 25 ljudi, a samo je 2,512 bilo pozitivno.
Tjedna stopa infekcije na 100.000 ljudi skočila je sa 7,3 na 89,7 u samo 10 dana. Te su brojke minorne za mnoge europske zemlje. Island sada u prosjeku ima 44 nova slučaja dnevno i bez smrtnih je slučajeva od travnja, a povratak infekcije zabrinuo je tamošnje vlasti pa su u karantenu stavili više od 2000 ljudi u Reykjaviku.
Većina novih slučajeva zaraze povezana je s dvojicom francuskih turista koji su prekršili pravila o samoizolaciji po dolasku na Island. Dva kafića identificirana su kao nova žarišta, a novi slučajevi otkriveni su i u dva sveučilišta u glavnom gradu.
Prema navodima islandskog lista Visir, najmanje 100 novih slučajeva mogu se povezati s dvojicom Francuza. Irski pub i kafić Brewdog navedeni u kao nova žarišta. Zasad je nepoznato jesu li francuski turisti posjećivali te barove ili su inficirali druge kršeći samoizolaciju, pa su njihovi kontakti prenijeli virus u kafićima.
Država s oko 340.000 stanovnika imala je stopu infekcije 15. rujna od samo 7,3, nakon čega je počela rasti. Najveća stopa zaraženih na tjednoj bazi u prvom valu epidemije koronavirusa iznosila je 150. Broj zaraženih bio je u troznamenkastom iznosu 18 dana za redom krajem ožujka i početkom travnja.
Zbog uspješnog i brzog poravnavanja krivulje u prvom valu Island je jedna od rijetkih zemalja koja se othrvala epidemiji bez puno žrtava. Njihov recept je bio: puno testiranja i i praćenje kontakata.
U roku od šest tjedana više od 13 posto populacije Islanda se testiralo na koronavirus, a svakom kontaktu zaraženog je naređena karantena. Ostatak populacije nije morao ostati u zatvorenom, poput lockdowna uvedenog u mnogim europskim zemljama, pa i Hrvatskoj, nego su samo morali biti na oprezu i redovito prati ruke.
Osnovne škole, neki kafići i restorani bili su cijelo vrijeme otvoreni, dok su se srednje škole i fakulteti, frizerski saloni i drugi obrti ponovno otvorili nakon šest tjedana karantene.
"Ovaj francuski virus, kako bismo ga mogli nazvati, zadao nam je velike probleme. Imam informacije da je bilo teško francuske turiste natjerati da se pridržavaju epidemioloških mjera", izjavio je glavni epidemiolog Thorolfur Gudnason.
Islandska vlada je prošloga tjedna naredila zatvaranje kafića i diskoteka koji su identificirani kao nova žarišta u Reykjaviku na četiri dana.
"Jako je važno što brže reagirati ciljanim mjerama kako bi se spriječila epidemija s većim posljedicama", rekao je.
Od svih zaraženih samo jedna osoba je hospitalizirana zbog Covida-19, ali nije na intenzivnom odjelu. Na vrhuncu krize Island je imao najviše 44 hospitalizirane osobe.
Samo 10 ljudi je na Islandu umrlo od koronavirusa od početka epidemije, što je manje čak i od Novog Zelanda gdje je umrlo 25 ljudi, a samo je 2,512 bilo pozitivno.
