Zbog visoke inflacije novac gubi vrijednost, te sa prosječnom plaćom danas građani mogu kupiti puno manje nego primjerice u 2019. godini. Ekonomosti upozoravaju da je zbog nepredvidive situacije potrebno mijenjati navike, pažljivije raspolagati novcem, odreći se nepotrebnih i skrivenih troškova.
NIKOLA PAPAC, profesor ekonomije
"Obezvređuje se novac i njegova vrijednost stalno opada, vrijednost dohodaka običnog čovjeka počinje sve manje vrijediti i platežna moć postaje manja, a to je teško zaustaviti jer ne znamo kad će kraj ovoj krizi".
Profesor Papac, uz smanjenje određenih poreznih stopa i akciza, kao prvu pomoć, ali i najvažniji korak, savjetuje povratak proizvodnji hrane, na državnom i obiteljskom nivou. Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane kažu kako je za normalnu opskrbu četveročlane obitelji osnovnim povrtlarskim proizvodima dovoljna površina od 200 do 350 metara kvadratnih.
KASIM VELIĆ, rukovodilac Zavoda za zaštitu bilja u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane
"Potrebno je iskoristiti dane koji su pred nama i idealno je vrijeme za pripremu zemljišta za sadnju luka, sjetvu graška, špinata, salate, mrkve, a kada malo otopli za krompir i druge kulture koje traže više toplote".
Brojni građani u strahu stvaraju nepotrebno velike zalihe brašna i ulja. Američki portal "Survival life" preporučuje da se, ukoliko već osjećate potrebu za stvaranjem zaliha, opskrbite grahom, rižom, krekerima, kikiriki maslacem i konzerviranom hranom.
Nutricionistica Nevena Pandža dala je nekoliko prijedloga za obroke koji su hranjivi, a još nisu pretjerano skupi.
NEVENA PANDŽA, nutricionistica
"Savjetujem da se okrenemo grahoricama kao što su grah i leća jer to su variva koja mogu biti dva dana, da smo mirni što se ručka tiče. Kad povežemo žitarice kao što su palenta i zobene pahuljice sa jogurtom, također dobijemo hranjiv obrok i uz jabuku smo unijeli dovoljno vitamina i minerala da krenemo sa danom i imamo energije".
Čak 20 posto od prosječne bh. plaće koja iznosi oko 1045 KM potrebno je za napuniti rezervoar automobila. Zato iz autokluba savjetuju da se za smanjenje potrošnje goriva održava preporučeni tlak u gumama, smanji grijanje, riješi nepotrebnog tereta i vozi uz optimalnu brzinu i broj okretaja motora.
U svakoj krizi postoje špekulanti koji se zbog panike i psihoze pokušavaju nabrzinu obogatiti. Porast potražnje za određenim proizvodima uzrokuje nelinearno visok porast cijena i neravnotežu na tržištu, što najteže posljedice ostavlja upravo na one građane sa najnižim primanjima.
NIKOLA PAPAC, profesor ekonomije
"Obezvređuje se novac i njegova vrijednost stalno opada, vrijednost dohodaka običnog čovjeka počinje sve manje vrijediti i platežna moć postaje manja, a to je teško zaustaviti jer ne znamo kad će kraj ovoj krizi".
Profesor Papac, uz smanjenje određenih poreznih stopa i akciza, kao prvu pomoć, ali i najvažniji korak, savjetuje povratak proizvodnji hrane, na državnom i obiteljskom nivou. Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane kažu kako je za normalnu opskrbu četveročlane obitelji osnovnim povrtlarskim proizvodima dovoljna površina od 200 do 350 metara kvadratnih.
KASIM VELIĆ, rukovodilac Zavoda za zaštitu bilja u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane
"Potrebno je iskoristiti dane koji su pred nama i idealno je vrijeme za pripremu zemljišta za sadnju luka, sjetvu graška, špinata, salate, mrkve, a kada malo otopli za krompir i druge kulture koje traže više toplote".
Brojni građani u strahu stvaraju nepotrebno velike zalihe brašna i ulja. Američki portal "Survival life" preporučuje da se, ukoliko već osjećate potrebu za stvaranjem zaliha, opskrbite grahom, rižom, krekerima, kikiriki maslacem i konzerviranom hranom.
Nutricionistica Nevena Pandža dala je nekoliko prijedloga za obroke koji su hranjivi, a još nisu pretjerano skupi.
NEVENA PANDŽA, nutricionistica
"Savjetujem da se okrenemo grahoricama kao što su grah i leća jer to su variva koja mogu biti dva dana, da smo mirni što se ručka tiče. Kad povežemo žitarice kao što su palenta i zobene pahuljice sa jogurtom, također dobijemo hranjiv obrok i uz jabuku smo unijeli dovoljno vitamina i minerala da krenemo sa danom i imamo energije".
Čak 20 posto od prosječne bh. plaće koja iznosi oko 1045 KM potrebno je za napuniti rezervoar automobila. Zato iz autokluba savjetuju da se za smanjenje potrošnje goriva održava preporučeni tlak u gumama, smanji grijanje, riješi nepotrebnog tereta i vozi uz optimalnu brzinu i broj okretaja motora.
U svakoj krizi postoje špekulanti koji se zbog panike i psihoze pokušavaju nabrzinu obogatiti. Porast potražnje za određenim proizvodima uzrokuje nelinearno visok porast cijena i neravnotežu na tržištu, što najteže posljedice ostavlja upravo na one građane sa najnižim primanjima.
