Lukova muha (Delia antiqua) je jedan od najopasnijih štetnika koji napadaju razne vrste lukovičastog bilja poput crvenog luka, češnjaka, poriluka, ljutike, ali i cvijeće kao što su narcis, tulipan, zumbul i sl. Ipak, najveće štete pravi na crvenom luku, koji zbog toga nije komercijalno iskoristiv. Pogoduje joj toplo vrijeme i veća vlažnost.
Prva proljetna generacija je najopasnija jer napada još nerazvijene biljke. Štetu prave ličinke (naslovna fotografija, op.ur.) koje se hrane stabljikom, prave tunele i ostavljaju izmet. Pored toga, na oštećenim mjestima se mogu pojaviti gljivice čađavice što dovodi do truljenja. Napadnuta biljka vene, unutarnji listovi se uvijaju, žute i počinju se sušiti.
Ima dvije do tri generacije godišnje.
Kako preventivno djelovati?
Kako bi spriječili razvoj ovog štetnika, najvažniji je plodored, a to znači da luk na isto mjesto ne treba saditi najmanje četiri godine. Također, treba ga saditi najmanje 400 metara od drugog lukovičastog povrća, ali i mjesta gdje je bilo posađeno prošle sezone.
U suzbijanju može pomoći ranija ili pak kasnija sadnja.
Manje površine mogu se prekriti agrotekstilom koji će fizički spriječiti napad lukove muhe.
Odbijaju je mirisi drugih biljaka kao što je mrkva, celer, kadulja, menta. No, one moraju biti već razvijene u vrijeme kada sadimo luk.
Što ako je došlo do napada?
Ako je već došlo do napada, pomoći mogu žute ljepljive ploče i posude pomoću kojih ćete smanjiti broj odraslih kukaca, a onda posljedično i ličinki koje prave najviše štete.
U suzbijanju pomažu biljni pripravci kao što je onaj od bazge. Potrebno je kilogram lišća potopiti u vodu i ostaviti 24 sata. Nakon toga prokuhajte, ohladite i procijedite te nerazrijeđeno prskajte po luku.
Za zaštitu mnogi koriste pepeo koji se posipa po usjevu, a postupak se ponavlja svakih tri do četiri tjedna.
Šećerna otopina se također smatra učinkovitom. U 10 litara vode, po mogućnosti kišnice se umiješa 200 g šećera i dobro razmuti. S ovom se otopinom zalijeva luk u razmacima od 7 do 10 dana. Djeluje preventivno, ali i ako je došlo do napada.
Izvor: Agroklub.com
Prva proljetna generacija je najopasnija jer napada još nerazvijene biljke. Štetu prave ličinke (naslovna fotografija, op.ur.) koje se hrane stabljikom, prave tunele i ostavljaju izmet. Pored toga, na oštećenim mjestima se mogu pojaviti gljivice čađavice što dovodi do truljenja. Napadnuta biljka vene, unutarnji listovi se uvijaju, žute i počinju se sušiti.
Ima dvije do tri generacije godišnje.
Kako preventivno djelovati?
Kako bi spriječili razvoj ovog štetnika, najvažniji je plodored, a to znači da luk na isto mjesto ne treba saditi najmanje četiri godine. Također, treba ga saditi najmanje 400 metara od drugog lukovičastog povrća, ali i mjesta gdje je bilo posađeno prošle sezone.
U suzbijanju može pomoći ranija ili pak kasnija sadnja.
Manje površine mogu se prekriti agrotekstilom koji će fizički spriječiti napad lukove muhe.
Odbijaju je mirisi drugih biljaka kao što je mrkva, celer, kadulja, menta. No, one moraju biti već razvijene u vrijeme kada sadimo luk.
Što ako je došlo do napada?
Ako je već došlo do napada, pomoći mogu žute ljepljive ploče i posude pomoću kojih ćete smanjiti broj odraslih kukaca, a onda posljedično i ličinki koje prave najviše štete.
U suzbijanju pomažu biljni pripravci kao što je onaj od bazge. Potrebno je kilogram lišća potopiti u vodu i ostaviti 24 sata. Nakon toga prokuhajte, ohladite i procijedite te nerazrijeđeno prskajte po luku.
Za zaštitu mnogi koriste pepeo koji se posipa po usjevu, a postupak se ponavlja svakih tri do četiri tjedna.
Šećerna otopina se također smatra učinkovitom. U 10 litara vode, po mogućnosti kišnice se umiješa 200 g šećera i dobro razmuti. S ovom se otopinom zalijeva luk u razmacima od 7 do 10 dana. Djeluje preventivno, ali i ako je došlo do napada.
Izvor: Agroklub.com
