Najveći “neprijatelji” maslinovog ulja su: temperatura, zrak, svjetlo i miris. Za pravilno čuvanje maslinovog ulja treba koristiti tamne staklene boce ako se radi o malim količinama ili spremnike od inoxa za veće količine. Ulje se skladišti u prostorijama bez stranih mirisa i sa stabilnom temperaturom.
Maslinarstvo se u Hercegovini sve više profilira i predstavlja veliki gospodarski potencijal. Svake godine podižu se novi nasadi pa ulaganje u razvoj maslinarstva doprinosi prepoznatljivosti hercegovačkih maslinovih ulja koja se sve više prepoznaju kao ulja najviše kvalitete.
Blagotvorni učinci, nutritivne vrijednosti i ljekovita svojstva maslinovog ulja
Već godinama brojni znanstvenici i nutricionisti govore o blagotvornim učincima i bogatim nutritivnim vrijednostima maslinovog ulja. Dobro su poznata i ljekovita svojstva ove mediteranske namirnice, pogotovo njen utjecaj na krvožilni i probavni sustav. Pored svoje dobrobiti za zdravlje, maslinovo ulje je postalo neizbježan sastojak mnogih kozmetičkih sredstava za njegu i održavanje ljepote. Upravo zbog toga sve više potrošača postaje svjesno važnosti visoke kakvoće maslinovog ulja.
Kvaliteta plodova masline, postupak prerade te vrijeme i način skladištenja maslinovog ulja samo su neki od čimbenika koji direktno utječu na njegovu kvalitetu.
Nepravilnim čuvanjem i skladištenjem maslinovog ulja dolazi do nepovratnog gubitka kvalitete proizvoda. Zato je od izuzetne važnosti na pravilan način čuvati proizvedeno ulje i skladištiti ga u odgovarajućim spremnicima kako bi izbjegli moguće procese kvarenja, tj. opadanje kvalitete.
Po završetku prerade, ulje je potrebno pravilno skladištiti radi izbjegavanja eventualnih negativnih utjecaja na kvalitetu ulja.
Moguće negativne osobine koje ulje ima ili koje dobije za vrijeme skladištenja nemoguće je eliminirati niti ispraviti na bilo koji način.
Skladištenju ulja potrebno posvetiti veliku pažnju kako bi što duže sačuvalo one karakteristike koje je imalo po izlazu iz separatora.
Za vrijeme skladištenja u maslinovom ulju su moguće razne promjene koje utječu na promjenu njegove kvalitete. Vrsta i stupanj tih promjena ovise o uvjetima čuvanja ulja.
Što je oksidacija maslinovog ulja?
Jedna od najčešćih promjena koja se događa kod maslinovog ulja je oksidacija. Oksidacija nastupa kada je ulje u kontaktu s kisikom. Postoje i druge tvari koje utječu na oksidaciju, a to su temperatura (povišena temperatura), svjetlost, ionizacijsko zračenje i prisutnost metala (bakar, željezo).
Najveći “neprijatelji” maslinovog ulja su: temperatura, zrak, svjetlo i miris.
Nakon prerade maslinovo ulje čuva se u stabilnim prostorima tj. prostorima bez naglih promjena temperature. Temperatura skladišnog prostora trebala bi biti od 15 °C do 18 °C. Povećanjem sobne temperature u prostoriji u kojoj se čuva ulje za posljedicu ima puno brže starenje ulja. Poput visokih temperatura i izrazito niske temperature (niže od 10 °C) negativno utječu na kvalitetu maslinovog ulja. Na nižim temperaturama ulje kristalizira pri čemu gubi aromatične sastojke tzv. voćni okus.
Ako se radi o malim količinama maslinovog ulja, njegovo se čuvanje preporučuje u tamnim staklenim bocama, manjeg volumena, kako bi prazan prostor iznad ulja (koji nastaje svakodnevnom potrošnjom) bio što manji.
Tako se sprječava otapanje kisika u ulju koji dovodi do negativnih oksidacijskih posljedica.
Ako su prerađene veće količine, ulje se treba čuvati u spremnicima od nehrđajućeg čelika. Maslinovo ulje, za razliku od vina, starenjem ne dobiva na kvaliteti, već oksidira i treba ga potrošiti u roku od dvije godine. Svakako, prostoriju u kojoj se čuva ulje, treba održavati čistom i prozračnom, bez direktnog sunčevog svijetla, koje potpomaže kvarenju. Ulje vrlo lako upija mirise pa nije poželjno u istoj prostoriji držati ni zimnicu (krumpir, luk, kiseli kupus i dr.), jer svaka namirnica ima karakterističan miris, kojeg ulje lako poprimi.
Jabuka.tv
Maslinarstvo se u Hercegovini sve više profilira i predstavlja veliki gospodarski potencijal. Svake godine podižu se novi nasadi pa ulaganje u razvoj maslinarstva doprinosi prepoznatljivosti hercegovačkih maslinovih ulja koja se sve više prepoznaju kao ulja najviše kvalitete.
Blagotvorni učinci, nutritivne vrijednosti i ljekovita svojstva maslinovog ulja
Već godinama brojni znanstvenici i nutricionisti govore o blagotvornim učincima i bogatim nutritivnim vrijednostima maslinovog ulja. Dobro su poznata i ljekovita svojstva ove mediteranske namirnice, pogotovo njen utjecaj na krvožilni i probavni sustav. Pored svoje dobrobiti za zdravlje, maslinovo ulje je postalo neizbježan sastojak mnogih kozmetičkih sredstava za njegu i održavanje ljepote. Upravo zbog toga sve više potrošača postaje svjesno važnosti visoke kakvoće maslinovog ulja.
Kvaliteta plodova masline, postupak prerade te vrijeme i način skladištenja maslinovog ulja samo su neki od čimbenika koji direktno utječu na njegovu kvalitetu.
Nepravilnim čuvanjem i skladištenjem maslinovog ulja dolazi do nepovratnog gubitka kvalitete proizvoda. Zato je od izuzetne važnosti na pravilan način čuvati proizvedeno ulje i skladištiti ga u odgovarajućim spremnicima kako bi izbjegli moguće procese kvarenja, tj. opadanje kvalitete.
Po završetku prerade, ulje je potrebno pravilno skladištiti radi izbjegavanja eventualnih negativnih utjecaja na kvalitetu ulja.
Moguće negativne osobine koje ulje ima ili koje dobije za vrijeme skladištenja nemoguće je eliminirati niti ispraviti na bilo koji način.
Skladištenju ulja potrebno posvetiti veliku pažnju kako bi što duže sačuvalo one karakteristike koje je imalo po izlazu iz separatora.
Za vrijeme skladištenja u maslinovom ulju su moguće razne promjene koje utječu na promjenu njegove kvalitete. Vrsta i stupanj tih promjena ovise o uvjetima čuvanja ulja.
Što je oksidacija maslinovog ulja?
Jedna od najčešćih promjena koja se događa kod maslinovog ulja je oksidacija. Oksidacija nastupa kada je ulje u kontaktu s kisikom. Postoje i druge tvari koje utječu na oksidaciju, a to su temperatura (povišena temperatura), svjetlost, ionizacijsko zračenje i prisutnost metala (bakar, željezo).
Najveći “neprijatelji” maslinovog ulja su: temperatura, zrak, svjetlo i miris.
Nakon prerade maslinovo ulje čuva se u stabilnim prostorima tj. prostorima bez naglih promjena temperature. Temperatura skladišnog prostora trebala bi biti od 15 °C do 18 °C. Povećanjem sobne temperature u prostoriji u kojoj se čuva ulje za posljedicu ima puno brže starenje ulja. Poput visokih temperatura i izrazito niske temperature (niže od 10 °C) negativno utječu na kvalitetu maslinovog ulja. Na nižim temperaturama ulje kristalizira pri čemu gubi aromatične sastojke tzv. voćni okus.
Ako se radi o malim količinama maslinovog ulja, njegovo se čuvanje preporučuje u tamnim staklenim bocama, manjeg volumena, kako bi prazan prostor iznad ulja (koji nastaje svakodnevnom potrošnjom) bio što manji.
Tako se sprječava otapanje kisika u ulju koji dovodi do negativnih oksidacijskih posljedica.
Ako su prerađene veće količine, ulje se treba čuvati u spremnicima od nehrđajućeg čelika. Maslinovo ulje, za razliku od vina, starenjem ne dobiva na kvaliteti, već oksidira i treba ga potrošiti u roku od dvije godine. Svakako, prostoriju u kojoj se čuva ulje, treba održavati čistom i prozračnom, bez direktnog sunčevog svijetla, koje potpomaže kvarenju. Ulje vrlo lako upija mirise pa nije poželjno u istoj prostoriji držati ni zimnicu (krumpir, luk, kiseli kupus i dr.), jer svaka namirnica ima karakterističan miris, kojeg ulje lako poprimi.
Jabuka.tv
