Intenzivna proizvodnja jagoda, bilo da se radi na otvorenom polju ili u plasteničkoj proizvodnji, zahtijeva adekvatan način prihrane.
Agrokemijska analiza zemljišta je prva mjera da se utvrdi sadržaj hranjivih materija u samom zemljištu prije same sadnje, a kasnije se pristupa prihrani po fenofazama.
Korijenov sistem jagode se u intenzivnoj proizvodnji razvija u relativno plitkom sloju zemljišta i da bih sama biljka bolje usvajala hranjive materije neophodno je voditi računa i o temperaturi zemljišta i temperaturi zraka prilikom prihrane. Također svaka sorta jagoda ima svoje specifičnosti u pogledu potreba za makro ili mikro elementima.
Prihrana jagoda
Prihrana jagoda po fenofazama je najbolji način da se dođe do optimalnog prinosa. Prije sadnje unosi se odnos hraniva makroelemenata dušika, fosfora i kalija u odnosu 5:20:30. Poslije sadnje, da bi se korijenov sustav što bolje prihvatio i razvio, neophodno je unijeti formulaciju s približnim sadržajem dušika i kalija dok bi sadržaj fosfora trebalo da bude na maksimumu.
Sljedeća fenofaza je intenzivan porast nadzemnog dijela, tj. zelene mase i tada je biljci neophodan dušik. U fenofazi diferencije cvjetova unosimo podjednak sadržaj dušika, fosfora i kalija. Kada je cvjetanje završeno i došlo je do formiranja plodova, tada se naglasak ponovo daje dušiku kako bi sami plodovi imali adekvatnu krupnoću, tj. planiranu količinu prinosa po jedinici površine. Pred početak berbe odnos makro elemenata trebalo bi da bude 9:12:36.
Kada krene intenzivna berba i sve do kraja berbe odnos hraniva trebalo bi da bude jedna trećina dušika, dvije trećine kalija dok sadržaj fosfora treba svesti na najmanju moguću mjeru.
Agrosavjet.com
Agrokemijska analiza zemljišta je prva mjera da se utvrdi sadržaj hranjivih materija u samom zemljištu prije same sadnje, a kasnije se pristupa prihrani po fenofazama.
Korijenov sistem jagode se u intenzivnoj proizvodnji razvija u relativno plitkom sloju zemljišta i da bih sama biljka bolje usvajala hranjive materije neophodno je voditi računa i o temperaturi zemljišta i temperaturi zraka prilikom prihrane. Također svaka sorta jagoda ima svoje specifičnosti u pogledu potreba za makro ili mikro elementima.
Prihrana jagoda
Prihrana jagoda po fenofazama je najbolji način da se dođe do optimalnog prinosa. Prije sadnje unosi se odnos hraniva makroelemenata dušika, fosfora i kalija u odnosu 5:20:30. Poslije sadnje, da bi se korijenov sustav što bolje prihvatio i razvio, neophodno je unijeti formulaciju s približnim sadržajem dušika i kalija dok bi sadržaj fosfora trebalo da bude na maksimumu.
Sljedeća fenofaza je intenzivan porast nadzemnog dijela, tj. zelene mase i tada je biljci neophodan dušik. U fenofazi diferencije cvjetova unosimo podjednak sadržaj dušika, fosfora i kalija. Kada je cvjetanje završeno i došlo je do formiranja plodova, tada se naglasak ponovo daje dušiku kako bi sami plodovi imali adekvatnu krupnoću, tj. planiranu količinu prinosa po jedinici površine. Pred početak berbe odnos makro elemenata trebalo bi da bude 9:12:36.
Kada krene intenzivna berba i sve do kraja berbe odnos hraniva trebalo bi da bude jedna trećina dušika, dvije trećine kalija dok sadržaj fosfora treba svesti na najmanju moguću mjeru.
Agrosavjet.com
