Istraživači predviđaju da borba protiv rada na crno u Njemačkoj u ovoj godini neće napredovati. Po nekim proračunima, udio sive ekonomije u njemačkom bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosi oko 12 posto…
Dobro stanje na tržištu rada i očekivano mali, ali ipak pozitivni gospodarski rast utječu na ublažavanje razmjera sive ekonomije u Njemačkoj. Na drugoj strani porast socijalnih doprinosa i uvođenje zakonski regulirane minimalne satnice od 8,50 eura stimuliraju širenje rada na crno. To je ishod prognoze koju je napravio Friedrich Schneider, stručnjak za sivu ekonomiju sa Sveučilišta u Linzu, zajedno s Institutom za primijenjena gospodarska istraživanja (IAW) u Tübingenu.
Po proračunima istraživača udio sive ekonomije u službenom njemačkom BDP-u u 2015. godini će ostati nepromijenjen u odnosu na 2014. On će i dalje iznositi oko 12 posto. Pod sivom ekonomijom se shvaća rad na crno, ali i ilegalno zapošljavanje, na primjer kad neka tvrtka svoje zaposlenike ilegalno „posudi“ nekoj drugoj firmi, te ostale ilegalne djelatnosti čiji je cilj utaja poreza i socijalnih dadžbina.
U studiji se može pročitati da će ukupna vrijednost sive ekonomije zbog predviđenog konjunkturnog razvoja i situacije na tržištu rada opasti za oko 1,3 milijardi eura. No, dodaje se i da lagani porast socijalnih davanja i uvođenje minimalca djeluju u kontra-smjeru. Autori upravo zbog učinaka ta dva faktora predviđaju stoga da će siva ekonomija u 2015. porasti.
U kalkulaciji se kaže da će taj porast ublažiti smanjenje doprinosa za mirovinsko osiguranje s 18.9 na 18,7 posto. Autori uopće nisu računali učinak smanjenja opće stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje za jedan posto, zato što polaze od toga da će većina osiguravatelja povećati dodatne doprinose.
Uzme li se u obzir „ublažavajuće“ i „stimulativne“ efekte koji utječu na razvoj sive ekonomije, autori pišu „da će u tekućoj godini doći do minimalnog porasta volumena sive ekonomije od 200 milijuna eura.“
Njemačka se, u usporedbi volumena sive ekonomije s drugim zemljama OECD-a, nalazi u sredini liste, slična situacija vlada u primjerice Francuskoj i skandinavskim zemljama. Južnoeuropske zemlje (Grčka, Italija, Portugal i Španjolska) i dalje su na čelu te liste s volumenom sive ekonomije između 18 i 22 posto službenog BDP-a. Za 2015. autori studije predviđaju da će stopa sive ekonomije u većini zemalja članica OECD-a opasti.
Izvor: Deutsche Welle
Dobro stanje na tržištu rada i očekivano mali, ali ipak pozitivni gospodarski rast utječu na ublažavanje razmjera sive ekonomije u Njemačkoj. Na drugoj strani porast socijalnih doprinosa i uvođenje zakonski regulirane minimalne satnice od 8,50 eura stimuliraju širenje rada na crno. To je ishod prognoze koju je napravio Friedrich Schneider, stručnjak za sivu ekonomiju sa Sveučilišta u Linzu, zajedno s Institutom za primijenjena gospodarska istraživanja (IAW) u Tübingenu.
Po proračunima istraživača udio sive ekonomije u službenom njemačkom BDP-u u 2015. godini će ostati nepromijenjen u odnosu na 2014. On će i dalje iznositi oko 12 posto. Pod sivom ekonomijom se shvaća rad na crno, ali i ilegalno zapošljavanje, na primjer kad neka tvrtka svoje zaposlenike ilegalno „posudi“ nekoj drugoj firmi, te ostale ilegalne djelatnosti čiji je cilj utaja poreza i socijalnih dadžbina.
U studiji se može pročitati da će ukupna vrijednost sive ekonomije zbog predviđenog konjunkturnog razvoja i situacije na tržištu rada opasti za oko 1,3 milijardi eura. No, dodaje se i da lagani porast socijalnih davanja i uvođenje minimalca djeluju u kontra-smjeru. Autori upravo zbog učinaka ta dva faktora predviđaju stoga da će siva ekonomija u 2015. porasti.
U kalkulaciji se kaže da će taj porast ublažiti smanjenje doprinosa za mirovinsko osiguranje s 18.9 na 18,7 posto. Autori uopće nisu računali učinak smanjenja opće stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje za jedan posto, zato što polaze od toga da će većina osiguravatelja povećati dodatne doprinose.
Uzme li se u obzir „ublažavajuće“ i „stimulativne“ efekte koji utječu na razvoj sive ekonomije, autori pišu „da će u tekućoj godini doći do minimalnog porasta volumena sive ekonomije od 200 milijuna eura.“
Njemačka se, u usporedbi volumena sive ekonomije s drugim zemljama OECD-a, nalazi u sredini liste, slična situacija vlada u primjerice Francuskoj i skandinavskim zemljama. Južnoeuropske zemlje (Grčka, Italija, Portugal i Španjolska) i dalje su na čelu te liste s volumenom sive ekonomije između 18 i 22 posto službenog BDP-a. Za 2015. autori studije predviđaju da će stopa sive ekonomije u većini zemalja članica OECD-a opasti.
Izvor: Deutsche Welle
