Jeste li čuli za biljku koja ima okus čokolade? Zvuči primamljivo, zar ne? Crna sapota (Diospyros digyna) je manje drvo, koje je najviše rasprostranjeno na prostorima od Gvatemale do Meksika. Poznato je kao crna jabuka, a naziva se i čokoladni puding. U domovini, odakle i potiče ovo voće, crna sapota dostiže visinu do 10 m. Drvo je prekriveno svjetlozelenim dekorativnim listovima, a grane i stablo je tamnosmeđe boje. Crna sapota je poznata po svojim sferičnim plodovima, čiji oblik podsjeća na paradajz, koji mijenja boju od zelene do braon nakon što sazri. Zreli plodovi imaju prijatni, kremasti mesnati dio. Plod je blizak rođak poznate kaki jabuke. Kao tipični predstavnik tropskog voća, crna sapota veoma dobro podnosi vrućine, ali samo ako joj je osigurana potrebna vlažnost.
U posljednje vrijeme je ovo voće sve popularnije, jer se može gajiti u plasteniku. Crna sapota voli vlažno i kiselkasto zemljište, bogato organskim materijama. Razmnožava se putem sjemena, a biljke počinju da daju plodove nakon šeste godine. Kako bi izazvali ranije sazrijevanje, u nekim slučajevima se pravi i ciljno orezivanje. Cvjetovi su žuto – zeleni, ali budući da ovo drvo ima dosta listova, plodovi se čak i ne primijete. Ovo drvo cvjeta kratko, a zatim se pojavljuju plodovi. S vremenom grane postaju teže zbog plodova, pa se one često spuštaju do zemlje, prenosi Agrosavjet.
Crna sapota, poznata u narodu i kao "čokoladno voće", sve je popularnija među ljubiteljima egzotičnih biljaka. Specifičnog je okusa koji podsjeća na čokoladni puding, što ga u prirodnom obliku čini atraktivnim desertom.
Osim neodoljivog okusa, crna se sapota ističe i nutritivnom vrijednošću. Ovo voće je bogato vitaminom C - jedna porcija sadrži do četiri puta više vitamina C od naranče. Također ima malo masti i kalorija, što ga čini idealnim za one koji žele zdrav desert. Osim toga, sadrži vlakna, kalcij i željezo, što doprinosi zdravlju probave i jačanju imuniteta.
Inače, potpuno zreli plodovi teže između 700 - 900 g, a ovo je sastav u 100 grama: 12-15 g ugljikohidrata, 22 mg kalcija, 0,7 g bjelančevina, 191 mg vitamina C, 0,19 mg karotena, 0,03 mg vitamina B2, 23 mg fosfora, 0,2 mg vitamin B3. Sadržaj masti je minimalan.
Plodovi se beru kada su potpuno smeđi i dosta mekani. Površina im je tamna, a mesnati dio gotovo crn. Okus crne sapote, kako smo već rekli, podsjeća na okus čokolade, ali samo kada je plod potpuno zreo, inače ima gorak okus. Kod branja treba odstraniti grančice na kojima su bili plodovi. Ostavljaju se samo mladice na kojima nema formiranih plodova, pa će poslužiti u procesu plodonošenja sljedeće godine, piše Telegraf.
Plodove treba čuvati vrlo pažljivo, kako se ne bi oštetila površina. Ako nisu potpuno zreli, ne smiju se držati u hladnjaku. Zreli plodovi mogu se čuvati nekoliko dana u hladnjaku, po mogućnosti zamrznuti. Ako se čuva u hladnjaku, ova crna sapota može stajati i do pola godine. Uglavnom se konzumira svjež,e kao zamjena za čokoladu. Okus savršeno nadopunjuju sok od naranče i rakija. Ovo aromatično voće dio je mnogih sokova, shakeova, kolača i koktela.
U posljednje vrijeme je ovo voće sve popularnije, jer se može gajiti u plasteniku. Crna sapota voli vlažno i kiselkasto zemljište, bogato organskim materijama. Razmnožava se putem sjemena, a biljke počinju da daju plodove nakon šeste godine. Kako bi izazvali ranije sazrijevanje, u nekim slučajevima se pravi i ciljno orezivanje. Cvjetovi su žuto – zeleni, ali budući da ovo drvo ima dosta listova, plodovi se čak i ne primijete. Ovo drvo cvjeta kratko, a zatim se pojavljuju plodovi. S vremenom grane postaju teže zbog plodova, pa se one često spuštaju do zemlje, prenosi Agrosavjet.
Crna sapota, poznata u narodu i kao "čokoladno voće", sve je popularnija među ljubiteljima egzotičnih biljaka. Specifičnog je okusa koji podsjeća na čokoladni puding, što ga u prirodnom obliku čini atraktivnim desertom.
Osim neodoljivog okusa, crna se sapota ističe i nutritivnom vrijednošću. Ovo voće je bogato vitaminom C - jedna porcija sadrži do četiri puta više vitamina C od naranče. Također ima malo masti i kalorija, što ga čini idealnim za one koji žele zdrav desert. Osim toga, sadrži vlakna, kalcij i željezo, što doprinosi zdravlju probave i jačanju imuniteta.
Inače, potpuno zreli plodovi teže između 700 - 900 g, a ovo je sastav u 100 grama: 12-15 g ugljikohidrata, 22 mg kalcija, 0,7 g bjelančevina, 191 mg vitamina C, 0,19 mg karotena, 0,03 mg vitamina B2, 23 mg fosfora, 0,2 mg vitamin B3. Sadržaj masti je minimalan.
Plodovi se beru kada su potpuno smeđi i dosta mekani. Površina im je tamna, a mesnati dio gotovo crn. Okus crne sapote, kako smo već rekli, podsjeća na okus čokolade, ali samo kada je plod potpuno zreo, inače ima gorak okus. Kod branja treba odstraniti grančice na kojima su bili plodovi. Ostavljaju se samo mladice na kojima nema formiranih plodova, pa će poslužiti u procesu plodonošenja sljedeće godine, piše Telegraf.
Plodove treba čuvati vrlo pažljivo, kako se ne bi oštetila površina. Ako nisu potpuno zreli, ne smiju se držati u hladnjaku. Zreli plodovi mogu se čuvati nekoliko dana u hladnjaku, po mogućnosti zamrznuti. Ako se čuva u hladnjaku, ova crna sapota može stajati i do pola godine. Uglavnom se konzumira svjež,e kao zamjena za čokoladu. Okus savršeno nadopunjuju sok od naranče i rakija. Ovo aromatično voće dio je mnogih sokova, shakeova, kolača i koktela.
