Indija bi sljedeće godine mogla postati najmnogoljudnija država na svijetu, prestigavši Kinu, s ukupno 1,4 milijarde stanovnika, pokazuju podaci Ujedinjenih naroda (UN), a prenosi Anadolu Agency (AA).
Već do ovog studenog, planeta će imati ukupno osam milijardi ljudi, procjenjuju iz UN-a.
Ipak, rast stanovništva nije tako brz kao što je bio ranije i trenutno je najsporiji od 1950. godine.
Svjetska populacija mogla bi dostići oko 8,5 milijardi 2030. i 9,7 milijardi 2050. godine, dosegnuvši vrhunac od oko 10,4 milijarde ljudi u 2080-ima prije nego što ostane na tomj razini do 2100. godine.
Više od polovine rasta populacije u narednih 30 godina dogodit će se u samo osam država, Demokratskoj Republici Kongo, Egiptu, Etiopiji, Indiji, Nigeriji, Pakistanu, Filipinima i Tanzaniji.
U isto vrijeme, neke od najrazvijenijih svjetskih ekonomija već bilježe pad broja stanovnika. jer stopa fertiliteta pada ispod 2,1 djeteta po ženi, što je nužna stopa za reprodukciju stanovništva.
Prema podacima UN-a, u 61 državi stanovništvo će se smanjiti za najmanje jedan posto do 2050. godine.
S jednom od najnižih stopa fertiliteta u svijetu (1,15 djece po ženi), Kina je ranije objavila da će njena populacija početi opadati već sljedeće godine, što je mnogo ranije nego što se očekivalo. To će se desiti unatoč tome što je ova azijska država odustala od "politike jednog djeteta" 2016. godine i uvela poticaje za parove kako bi imali dvoje ili više djece.
Dok populacija Indije nastavlja rasti, gotovo je sigurno da će prestići Kinu kao država s najvećom populacijom u svijetu.
Kako pokazuje izvještaj UN-a, stope fertiliteta padaju na globalnoj razini, čak i u mnogim državama u kojima raste broj stanovnika.
Rast broja stanovnika u velikoj mjeri se pripisuje napretku u medicini i nauci, što znači da više djece preživljava u odrasloj dobi, a više odraslih u starosti. Taj obrazac će se vjerovano nastaviti, što znači da će do 2050. godine prosječni globalni životni vijek biti oko 77,2 godine.
Prosječni životni vijek u svijetu 2019. godine je iznosio 72,7 godina.
Prema procjeni UN-a, udio globalne populacije starije od 65 godina porast će s 10 posto ove godine na 16 posto u 2050.
Prema nekim procjenama, ukupna svjetska populacija 1750. godine iznosila je 750 milijuna, dosegla je milijardu 1830., dvije milijarde 1930. i četiri milijarde 1975. godine. Podaci UN-a pokazuju da je u srpnja 1987. u svijetu bilo pet milijardi ljudi, a šest milijardi u listopadu 1999. godine.
Već do ovog studenog, planeta će imati ukupno osam milijardi ljudi, procjenjuju iz UN-a.
Ipak, rast stanovništva nije tako brz kao što je bio ranije i trenutno je najsporiji od 1950. godine.
Svjetska populacija mogla bi dostići oko 8,5 milijardi 2030. i 9,7 milijardi 2050. godine, dosegnuvši vrhunac od oko 10,4 milijarde ljudi u 2080-ima prije nego što ostane na tomj razini do 2100. godine.
Više od polovine rasta populacije u narednih 30 godina dogodit će se u samo osam država, Demokratskoj Republici Kongo, Egiptu, Etiopiji, Indiji, Nigeriji, Pakistanu, Filipinima i Tanzaniji.
U isto vrijeme, neke od najrazvijenijih svjetskih ekonomija već bilježe pad broja stanovnika. jer stopa fertiliteta pada ispod 2,1 djeteta po ženi, što je nužna stopa za reprodukciju stanovništva.
Prema podacima UN-a, u 61 državi stanovništvo će se smanjiti za najmanje jedan posto do 2050. godine.
S jednom od najnižih stopa fertiliteta u svijetu (1,15 djece po ženi), Kina je ranije objavila da će njena populacija početi opadati već sljedeće godine, što je mnogo ranije nego što se očekivalo. To će se desiti unatoč tome što je ova azijska država odustala od "politike jednog djeteta" 2016. godine i uvela poticaje za parove kako bi imali dvoje ili više djece.
Dok populacija Indije nastavlja rasti, gotovo je sigurno da će prestići Kinu kao država s najvećom populacijom u svijetu.
Kako pokazuje izvještaj UN-a, stope fertiliteta padaju na globalnoj razini, čak i u mnogim državama u kojima raste broj stanovnika.
Rast broja stanovnika u velikoj mjeri se pripisuje napretku u medicini i nauci, što znači da više djece preživljava u odrasloj dobi, a više odraslih u starosti. Taj obrazac će se vjerovano nastaviti, što znači da će do 2050. godine prosječni globalni životni vijek biti oko 77,2 godine.
Prosječni životni vijek u svijetu 2019. godine je iznosio 72,7 godina.
Prema procjeni UN-a, udio globalne populacije starije od 65 godina porast će s 10 posto ove godine na 16 posto u 2050.
Prema nekim procjenama, ukupna svjetska populacija 1750. godine iznosila je 750 milijuna, dosegla je milijardu 1830., dvije milijarde 1930. i četiri milijarde 1975. godine. Podaci UN-a pokazuju da je u srpnja 1987. u svijetu bilo pet milijardi ljudi, a šest milijardi u listopadu 1999. godine.
