Bosna i Hercegovina 2021. godine ponovo će biti možda i jedina zemlja u Europi u kojoj neće biti proveden popis stanovništva, domaćinstava i stanova.
Ukoliko se u najskorije vrijeme ozbiljno ne pristupi ovom pitanju, moguće je da popis izostane i 2023. godine, odnosno deset godina nakon posljednjeg koji je proveden.
Prema neslužbenim informacijama, nedavno je u Sloveniji održan sastanak, kojem su prisustvovali statističari zemalja zapadnog Balkana i predstavnici Eurostata, na kojem je bilo riječi o pripremama za popis, a već na samom sastanku se moglo zaključiti da, za razliku od ostalih zemalja, BiH praktično nije ni ušla u taj proces.
"Nešto se događa, neke kao pripreme se rade, ali to je jako neozbiljno. Ništa konkretno se ne događa i izvjesniji je popis 2023. nego 2021. godine, kada ga rade sve europske zemlje. Treba nam zakon, koji nemamo, a gdje su ostale stvari, kao probni popis, metodologija, baze podataka...", ispričao je izvor "Nezavisnih" blizak statističkim agencijama u BiH, dodajući da bi sve bilo lakše kada bi se neka sporna pitanja, kao što je nacionalnost, izbacila iz popisnice, iako "od toga neće biti ništa".
Inače, prva stepenica u eventualnom organiziranju popisa 2021. godine trebalo bi da bude Vijeće ministara BiH, ali prije toga statističari bi trebali dogovoriti datum održavanja popisa, od čega barem zasad nema ništa. Nakon eventualne odluke Vijeća ministara, potrebno je izraditi zakon u nacrtu pa u prijedlogu i osigurati novac, od čega smo jako daleko.
Za razliku od BiH, većina zemalja već zna kada će organizirati popis, a i u regiji se manje-više sve zna. Srbija će, recimo, provesti popis stanovništva od 1. do 30. travnja 2021. godine, a probni popis u travnju ove godine. I Hrvatska ozbiljno radi na ovom pitanju pa će tako već u drugom kvartalu ove godine donijeti zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, koji će sasvim sigurno biti 2021. godine, a koji će morati biti usklađen s pravnom stečevinom EU.
"U ovom trenutku još nije poznato kada bi mogao da bude proveden naredni popis", rekli su nam u Republičkom zavodu za statistiku Republike Srpske (RZS).
Pripreme za popis stanovništva, domaćinstava i stanova u "normalnim" zemljama traju od tri do pet godina, a tako je bilo i u BiH. Recimo, još 2008. godine se planiralo da popis u BiH bude održan 2011. godine, a Agencija za statistiku BiH u 2009. godini dobila je milijun KM za njegovu pripremu.
Kada su u pitanju popisi, u ovom trenutku BiH je jedina zemlja u Europi koja nije uradila popis poljoprivrede, a kako ističu dobro upućeni u cijeli postupak, u sljedećih godinu dana mogla bi imati više problema zbog poljoprivrede nego popisa stanovništva 2021. godine. Trenutno, statističke institucije u BiH, između ostalog, ne mogu da se dogovore oko toga da li je za popis poljoprivrede potreban zakon na razini BiH ili ga je moguće uraditi bez zakona.
Podsjećanja radi, BiH je trebalo popis stanovništva, domaćinstava i stanova da provede 2011. godine, međutim zbog unutrašnjih nesporazuma i poslije strahovitih pritisaka iz EU, BiH je to uradila tek 2013, a rezultate objavila tek 2016.
Ukoliko se u najskorije vrijeme ozbiljno ne pristupi ovom pitanju, moguće je da popis izostane i 2023. godine, odnosno deset godina nakon posljednjeg koji je proveden.
Prema neslužbenim informacijama, nedavno je u Sloveniji održan sastanak, kojem su prisustvovali statističari zemalja zapadnog Balkana i predstavnici Eurostata, na kojem je bilo riječi o pripremama za popis, a već na samom sastanku se moglo zaključiti da, za razliku od ostalih zemalja, BiH praktično nije ni ušla u taj proces.
"Nešto se događa, neke kao pripreme se rade, ali to je jako neozbiljno. Ništa konkretno se ne događa i izvjesniji je popis 2023. nego 2021. godine, kada ga rade sve europske zemlje. Treba nam zakon, koji nemamo, a gdje su ostale stvari, kao probni popis, metodologija, baze podataka...", ispričao je izvor "Nezavisnih" blizak statističkim agencijama u BiH, dodajući da bi sve bilo lakše kada bi se neka sporna pitanja, kao što je nacionalnost, izbacila iz popisnice, iako "od toga neće biti ništa".
Inače, prva stepenica u eventualnom organiziranju popisa 2021. godine trebalo bi da bude Vijeće ministara BiH, ali prije toga statističari bi trebali dogovoriti datum održavanja popisa, od čega barem zasad nema ništa. Nakon eventualne odluke Vijeća ministara, potrebno je izraditi zakon u nacrtu pa u prijedlogu i osigurati novac, od čega smo jako daleko.
Za razliku od BiH, većina zemalja već zna kada će organizirati popis, a i u regiji se manje-više sve zna. Srbija će, recimo, provesti popis stanovništva od 1. do 30. travnja 2021. godine, a probni popis u travnju ove godine. I Hrvatska ozbiljno radi na ovom pitanju pa će tako već u drugom kvartalu ove godine donijeti zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, koji će sasvim sigurno biti 2021. godine, a koji će morati biti usklađen s pravnom stečevinom EU.
"U ovom trenutku još nije poznato kada bi mogao da bude proveden naredni popis", rekli su nam u Republičkom zavodu za statistiku Republike Srpske (RZS).
Pripreme za popis stanovništva, domaćinstava i stanova u "normalnim" zemljama traju od tri do pet godina, a tako je bilo i u BiH. Recimo, još 2008. godine se planiralo da popis u BiH bude održan 2011. godine, a Agencija za statistiku BiH u 2009. godini dobila je milijun KM za njegovu pripremu.
Kada su u pitanju popisi, u ovom trenutku BiH je jedina zemlja u Europi koja nije uradila popis poljoprivrede, a kako ističu dobro upućeni u cijeli postupak, u sljedećih godinu dana mogla bi imati više problema zbog poljoprivrede nego popisa stanovništva 2021. godine. Trenutno, statističke institucije u BiH, između ostalog, ne mogu da se dogovore oko toga da li je za popis poljoprivrede potreban zakon na razini BiH ili ga je moguće uraditi bez zakona.
Podsjećanja radi, BiH je trebalo popis stanovništva, domaćinstava i stanova da provede 2011. godine, međutim zbog unutrašnjih nesporazuma i poslije strahovitih pritisaka iz EU, BiH je to uradila tek 2013, a rezultate objavila tek 2016.
