Crkveni propisi ističu da su svi vjernici dužni činiti pokoru te određuju neke pokorničke dane da bi se svi vjernici međusobno povezali zajedničkim oblicima pokore, kao što su posebno posvećivanje molitvi, izvršavanje djela pobožnosti i dobrotvornosti, samoodricanje, vjernije izvršavanje redovitih obveza, post i nemrs.
Takvi su pokornički dani, kako određuje važeći Zakonik kanonskoga prava, u čitavoj Katoličkoj Crkvi svi petci u godini te korizmeno vrijeme.
Pojedinim biskupskim konferencijama ostavljena je mogućnost da reguliraju oblike pokore kroz petke u godini s obzirom na prilike u kojima živi neka krajevna Crkva.
Zakonik određuje da je obvezan post i nemrs na Pepelnicu ili Čistu srijedu, dan kojim počinje korizma, te Petak muke i smrti Gospodnje, tj. Veliki petak.
Dakle, u službenom crkvenom zakoniku ne navode se dani došašća, pa ni Badnji dan, kao izričiti pokornički dani, što znači da Badnji dan nije određen kao dan u koji bi bio obvezan post. Vaše bake i djedovi pamte kad je i Badnji dan bio i službeno određen kao dan na koji se obvezno treba postiti, no reformom liturgije i discipline u Katoličkoj Crkvi na II. vatikanskom koncilu ta je odredba ukinuta.
Dani došašća, vrijeme od 1. nedjelje došašća pa do Božića, premda nisu crkvenim zakonikom određeni kao izričiti pokornički dani, liturgijski su ipak označeni kao pokornički dani: misna biblijska čitanja u sve dane došašća pozivaju na pokoru i radosno iščekivanje dolaska Gospodnjega, kako konačnog dolaska – veći dio došašća – tako i dolaska utjelovljenoga Sina Božjega u liku betlehemskog djeteta. I običaji također daju vremenu došašća pokornički karakter. No, ipak Crkva u tom razdoblju ni jedan dan nije odredila kao dan posta koji bi obvezivao sve one koji su postali punoljetni do navršetka 59. godine života, piše Glas Koncila
Ako Crkva nije izričito zapovjedila post, to ne znači da ga vjernici sami, dragovoljno, ne smiju izabrati. Upravo bi bilo dobro kad bi naše obitelji čuvale svoju obiteljsku predaju i obiteljske običaje, pa da onda – iz tih razloga – poste i na Badnji dan. Lijep je običaj, koji njeguju mnogi ljudi, da se u taj dan časte posnom, odnosno nemrsnom hranom.
Takvi su pokornički dani, kako određuje važeći Zakonik kanonskoga prava, u čitavoj Katoličkoj Crkvi svi petci u godini te korizmeno vrijeme.
Pojedinim biskupskim konferencijama ostavljena je mogućnost da reguliraju oblike pokore kroz petke u godini s obzirom na prilike u kojima živi neka krajevna Crkva.
Zakonik određuje da je obvezan post i nemrs na Pepelnicu ili Čistu srijedu, dan kojim počinje korizma, te Petak muke i smrti Gospodnje, tj. Veliki petak.
Dakle, u službenom crkvenom zakoniku ne navode se dani došašća, pa ni Badnji dan, kao izričiti pokornički dani, što znači da Badnji dan nije određen kao dan u koji bi bio obvezan post. Vaše bake i djedovi pamte kad je i Badnji dan bio i službeno određen kao dan na koji se obvezno treba postiti, no reformom liturgije i discipline u Katoličkoj Crkvi na II. vatikanskom koncilu ta je odredba ukinuta.
Dani došašća, vrijeme od 1. nedjelje došašća pa do Božića, premda nisu crkvenim zakonikom određeni kao izričiti pokornički dani, liturgijski su ipak označeni kao pokornički dani: misna biblijska čitanja u sve dane došašća pozivaju na pokoru i radosno iščekivanje dolaska Gospodnjega, kako konačnog dolaska – veći dio došašća – tako i dolaska utjelovljenoga Sina Božjega u liku betlehemskog djeteta. I običaji također daju vremenu došašća pokornički karakter. No, ipak Crkva u tom razdoblju ni jedan dan nije odredila kao dan posta koji bi obvezivao sve one koji su postali punoljetni do navršetka 59. godine života, piše Glas Koncila
Ako Crkva nije izričito zapovjedila post, to ne znači da ga vjernici sami, dragovoljno, ne smiju izabrati. Upravo bi bilo dobro kad bi naše obitelji čuvale svoju obiteljsku predaju i obiteljske običaje, pa da onda – iz tih razloga – poste i na Badnji dan. Lijep je običaj, koji njeguju mnogi ljudi, da se u taj dan časte posnom, odnosno nemrsnom hranom.
