Ukupni javni dug je krajem siječnja dosegnuo 291,1 milijardu kuna što je rast od gotovo 1,5 milijardi u odnosu na kraj 2015. godine. Mjesečni rast od 0,5 posto prvenstveno je posljedica rasta unutarnje komponente duga dok je istovremeno inozemna zabilježila mjesečni pad, navodi se u analizi RBA.
Tako je krajem siječnja unutarnji javni dug iznosio 173,6 milijardi kuna te je u odnosu na kraj prošle godine porastao za više od 2 milijardi kuna. S druge strane, u istom promatranom mjesecu inozemni javni dug spustio se na razinu od 117,6 milijardi kuna zabilježivši mjesečni pad od 615 milijuna kuna.
Porast javnog duga u siječnju posljedica je prvenstveno rasta duga središnje države (koja čini preko 98 posto udjela u ukupnom javnom dugu) dok su fondovi socijalne sigurnosti te lokalne jedinice u siječnju zabilježile smanjenje duga na mjesečnoj i godišnjoj razini. Mjesečnom porastu ukupnog javnog duga pridonijelo je i slabljenje kune u odnosu na euro (srednji devizni tečaj EUR/HRK u siječnju je porastao za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec) sto je obzirom na valutnu strukturu duga utjecalo na veći nominalni iskaz duga u kunama.
Državna jamstva 7,4 milijarde kuna
Ukupna državna jamstva RH su u promatranom mjesecu iznosila 7,4 milijarde kuna. Premda su na godišnjoj razini nastavila s trendom pada po dvoznamenkastoj stopi od 12 posto, na mjesečnoj razini su viša za 72 milijuna kuna što je rast od 1 posto.
Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, u siječnju je razvidna promjena u ročnoj strukturi duga. Naime, premda je dug države u obliku dugoročnih vrijednosnih papira porastao na 162,8 milijardi kuna, njegov udio u ukupnom javnom dugu se smanjio na 55,9 posto (0,2 postotna boda manje nego koncem 2015.). S druge strane, javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnica u siječnju je porastao na 19,8 milijardi kuna (4,9 posto mjesečno) te je posljedično povećao svoj udio u ukupnom javnom dugu na 6,8 posto (0,3 pb više u odnosu na kraj 2015.).
Državne obveze po kreditima iznosile su 108,8 milijardi kuna te su uz blagi mjesečni rast također snizile svoj udio u ukupnom javnom dugu na 37,4 posto.
"Problem održivosti javnog duga adresiran je kao prioritetan u okviru predloženog Vladinog plana reformi, no tijekom narednog razdoblja će se pokazati u kojoj mjeri će se uistinu i realizirati zacrtani plan strukturnih mjera. Pored mogućih otpora reformama, rizik nižeg gospodarskog rasta te slabije realizacije očekivanih prihoda od privatizacije mogao bi ugroziti plan smanjenja javnog duga već u ovoj godini. Prema našim predviđanjima, stabilizaciju javnog duga očekujemo u razdoblju od naredne dvije godine", zaključuju analitičari RBA.
Tako je krajem siječnja unutarnji javni dug iznosio 173,6 milijardi kuna te je u odnosu na kraj prošle godine porastao za više od 2 milijardi kuna. S druge strane, u istom promatranom mjesecu inozemni javni dug spustio se na razinu od 117,6 milijardi kuna zabilježivši mjesečni pad od 615 milijuna kuna.
Porast javnog duga u siječnju posljedica je prvenstveno rasta duga središnje države (koja čini preko 98 posto udjela u ukupnom javnom dugu) dok su fondovi socijalne sigurnosti te lokalne jedinice u siječnju zabilježile smanjenje duga na mjesečnoj i godišnjoj razini. Mjesečnom porastu ukupnog javnog duga pridonijelo je i slabljenje kune u odnosu na euro (srednji devizni tečaj EUR/HRK u siječnju je porastao za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec) sto je obzirom na valutnu strukturu duga utjecalo na veći nominalni iskaz duga u kunama.
Državna jamstva 7,4 milijarde kuna
Ukupna državna jamstva RH su u promatranom mjesecu iznosila 7,4 milijarde kuna. Premda su na godišnjoj razini nastavila s trendom pada po dvoznamenkastoj stopi od 12 posto, na mjesečnoj razini su viša za 72 milijuna kuna što je rast od 1 posto.
Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, u siječnju je razvidna promjena u ročnoj strukturi duga. Naime, premda je dug države u obliku dugoročnih vrijednosnih papira porastao na 162,8 milijardi kuna, njegov udio u ukupnom javnom dugu se smanjio na 55,9 posto (0,2 postotna boda manje nego koncem 2015.). S druge strane, javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnica u siječnju je porastao na 19,8 milijardi kuna (4,9 posto mjesečno) te je posljedično povećao svoj udio u ukupnom javnom dugu na 6,8 posto (0,3 pb više u odnosu na kraj 2015.).
Državne obveze po kreditima iznosile su 108,8 milijardi kuna te su uz blagi mjesečni rast također snizile svoj udio u ukupnom javnom dugu na 37,4 posto.
"Problem održivosti javnog duga adresiran je kao prioritetan u okviru predloženog Vladinog plana reformi, no tijekom narednog razdoblja će se pokazati u kojoj mjeri će se uistinu i realizirati zacrtani plan strukturnih mjera. Pored mogućih otpora reformama, rizik nižeg gospodarskog rasta te slabije realizacije očekivanih prihoda od privatizacije mogao bi ugroziti plan smanjenja javnog duga već u ovoj godini. Prema našim predviđanjima, stabilizaciju javnog duga očekujemo u razdoblju od naredne dvije godine", zaključuju analitičari RBA.
