Bakir Izetbegović, ponovo tvrdi Žurnal, urgirao je da se Nermin Koso zaposli u Elektroprivredi BiH. Bez konkursa.
Kada smo na Žurnalu u subotu objavili tekst pod naslovom “ Izetbegovićev kabinet pisao preporuke za zapošljavanje bez konkursa”, posjedovali smo, kao i uvijek, sve materijalne dokaze. Druga je stvar što bošnjački član Predsjedništva, njegov kabinet, te novinari, željni posla u kabinetima, okupljeni oko portala “nezavisne televizije broj 1” ne vjeruju da, za razliku od njih, nikad ne iznosimo neistine. No, vratimo se demantu iz Kabineta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda Bakira Izetbegovića
DOKAZ BROJ 1. Akt Predsjedništva BiH, broj 12-37-301-1/16, od 27. januara 2016. godine upućen Vladi Federacije BiH (Ministarstvu za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Alipašina 41, 71 000 Sarajevo), Vladi Kantona sarajevo (Ministarstvo za boračka pitanja, Reisa Džemaludina Čauševića 1, 71 000 Sarajevo), naslovljen kao predmet : Nermin Koso, molba.
“Poštovani, gospodin Nermin Koso obratio se molbom za pomoć gospodinu Bakiru Izetbegoviću, članu Predsjedništva BiH. Molbu sa pratećom dokumentacijom gospodina Kose dostavljamo Vam na nadležno razmatranje i postupanje”, piše zamjenik generalnog sekretara Predsjedništva Dženan Selimbegović.
Iz ovog akta je jasno da je molba Nermina Kose upućena direktno Bakiru Izetbegoviću, te da je upravo on zadužio Sekretarijat da uputi njegovu molbu u dalju proceduru. Osim toga, Dženan Selimbegović je na poziciju zamjenika generalnog sekretara Predsjedništva BiH došao direktno iz Kabineta bošnjačkog člana Predsjedništva BiH – Bakira Izetbegovića.
DOKAZ BROJ 2. Akt Elektroprivrede BiH, broj 03-4-5- 282 55/16 od 26. aprila 2016. godine naslovljen kao “Prijedlog za donošenje odluke o davanju saglasnosti”. U pomenutom aktu, pasus drugi, piše : “izbor zaposlenika je izvršen neposredno, jer se radi o poznatom kandidatu koji se više puta obraćao sa molbom za zasnivanje radnog odnosa u Podružnici Elektrodistribucija Sarajevo, te je utvrđeno da se radi o demobilisanom borcu Armije BiH, sa preporukom Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata i Predsjedništva BiH za njegovo zapošljavanje”. Akt je potpisao direktor sarajevske Podružnice Elektrodistribucije BiH – Haris Trnka, a dokument je upućen izvrnom direktoru za proizvodnju u Elektroprivredi BiH – Nevadu Ikanoviću.
Na taj način je otpočela procedura zapošljavanja Nermina Kose, koja je prekinuta nakon što je, po naredbi Tužilaštva Kantona Sarajevo, zbog nezakonitih zapošljavanja uhapšen izvršni direktor Elektroprivrede BiH Esed Džananović. Kasnije su, u okviru istog predmeta nazvanog Bosna, optuženi čelnici SDA – generalni sekretar Stranke Amir Zukić, te dvojica potpredsjednika Asim Sarajlić i Mirsad Kukić. Svi su optuženi za krivično djelo “protuzakonito posredovanje”. Upravo u Krivičnom zakonu FBiH, član 383, stav 2, piše: “Ko koristeći svoj službeni ili uticajni položaj u institucijama u Federaciji posreduje da se učini službena radnja koja se ne bi smjela učiniti ili da se ne učini službena radnja koja bi se morala učiniti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”
Iako postoje materijalni dokazi da je Bakir Izetbegović koristio svoj uticaj za nezakonita zapošljavanja – on se ne nalazi na optužnici Tužilaštva Kantona Sarajevo, piše Žurnal.info.
Kada smo na Žurnalu u subotu objavili tekst pod naslovom “ Izetbegovićev kabinet pisao preporuke za zapošljavanje bez konkursa”, posjedovali smo, kao i uvijek, sve materijalne dokaze. Druga je stvar što bošnjački član Predsjedništva, njegov kabinet, te novinari, željni posla u kabinetima, okupljeni oko portala “nezavisne televizije broj 1” ne vjeruju da, za razliku od njih, nikad ne iznosimo neistine. No, vratimo se demantu iz Kabineta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda Bakira Izetbegovića
DOKAZ BROJ 1. Akt Predsjedništva BiH, broj 12-37-301-1/16, od 27. januara 2016. godine upućen Vladi Federacije BiH (Ministarstvu za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Alipašina 41, 71 000 Sarajevo), Vladi Kantona sarajevo (Ministarstvo za boračka pitanja, Reisa Džemaludina Čauševića 1, 71 000 Sarajevo), naslovljen kao predmet : Nermin Koso, molba.
“Poštovani, gospodin Nermin Koso obratio se molbom za pomoć gospodinu Bakiru Izetbegoviću, članu Predsjedništva BiH. Molbu sa pratećom dokumentacijom gospodina Kose dostavljamo Vam na nadležno razmatranje i postupanje”, piše zamjenik generalnog sekretara Predsjedništva Dženan Selimbegović.
Iz ovog akta je jasno da je molba Nermina Kose upućena direktno Bakiru Izetbegoviću, te da je upravo on zadužio Sekretarijat da uputi njegovu molbu u dalju proceduru. Osim toga, Dženan Selimbegović je na poziciju zamjenika generalnog sekretara Predsjedništva BiH došao direktno iz Kabineta bošnjačkog člana Predsjedništva BiH – Bakira Izetbegovića.
DOKAZ BROJ 2. Akt Elektroprivrede BiH, broj 03-4-5- 282 55/16 od 26. aprila 2016. godine naslovljen kao “Prijedlog za donošenje odluke o davanju saglasnosti”. U pomenutom aktu, pasus drugi, piše : “izbor zaposlenika je izvršen neposredno, jer se radi o poznatom kandidatu koji se više puta obraćao sa molbom za zasnivanje radnog odnosa u Podružnici Elektrodistribucija Sarajevo, te je utvrđeno da se radi o demobilisanom borcu Armije BiH, sa preporukom Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata i Predsjedništva BiH za njegovo zapošljavanje”. Akt je potpisao direktor sarajevske Podružnice Elektrodistribucije BiH – Haris Trnka, a dokument je upućen izvrnom direktoru za proizvodnju u Elektroprivredi BiH – Nevadu Ikanoviću.
Na taj način je otpočela procedura zapošljavanja Nermina Kose, koja je prekinuta nakon što je, po naredbi Tužilaštva Kantona Sarajevo, zbog nezakonitih zapošljavanja uhapšen izvršni direktor Elektroprivrede BiH Esed Džananović. Kasnije su, u okviru istog predmeta nazvanog Bosna, optuženi čelnici SDA – generalni sekretar Stranke Amir Zukić, te dvojica potpredsjednika Asim Sarajlić i Mirsad Kukić. Svi su optuženi za krivično djelo “protuzakonito posredovanje”. Upravo u Krivičnom zakonu FBiH, član 383, stav 2, piše: “Ko koristeći svoj službeni ili uticajni položaj u institucijama u Federaciji posreduje da se učini službena radnja koja se ne bi smjela učiniti ili da se ne učini službena radnja koja bi se morala učiniti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”
Iako postoje materijalni dokazi da je Bakir Izetbegović koristio svoj uticaj za nezakonita zapošljavanja – on se ne nalazi na optužnici Tužilaštva Kantona Sarajevo, piše Žurnal.info.
