Na inicijativu veleposlanika Ruske Federacije u Ujedinjenim narodima (UN) Vasilyja Nebenzyja je planirana organizacija online sastanka povodom 25. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma, a kojoj su trebali nazočiti predsjednici vodećih stranaka u Bosni i Hercegovini.
Poziv za sudjelovanje je dobio i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, koji je odbio poziv sudjelovanja u diskusiji jer je, kako je kazao, poziv trebao biti upućen Predsjedništvu BiH koje je šef države.
Podsjetio je Izetbegović na slične sastanke koje su s predsjednicima stranaka pokušali organizirati predsjednici Hrvatske i Srbije, zaobilazeći i ignorirajući Predsjedništvo BiH.
Pismo prenosimo u nastavku i bez uredničkih intervencija:
Pogrešan izbor sudionika iz BiH je na liniji zabrinjavajućeg trenda zaobilaženja i ignoriranja bosanskohercegovačkih institucija i izabranih predstavnika u tim institucijama.
Smatram da se radi o namjernim pokušajima iz susjednih država da derogiraju instituciju Predsjedništva BiH, te da značajan dio njegovih predstavničkih i drugih ovlasti prenesu na predsjednike tri političke partije, što nije u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, kojima je Predsjedništvo BiH koje čine po jedan Bošnjak, Srbin i Hrvat, utemeljeno kao najviši organ državne vlasti koji ima isključivu ustavnu nadležnost međunarodnog predstavljanja BiH.
Zbog toga smatram da, kada institucije UN-a pozivaju predstavnike naroda i građana iz BiH, ne trebaju to raditi kroz asimetričnu i selektivnu formulu, ignorirajući pri tome cjelovitost institucija BiH.
Danas, 25 godina poslije, nepravedna rješenja nisu uklonjena. Vlastima entiteta RS dopušteno je da glorificiraju politiku genocida i etničkog čišćenja, da negiraju presude Haškog tribunala kojeg je uspostavio UN, da slave i nagrađuju pravosnažno presuđene ratne zločince i da po njima daju imena institucijama, kao što je slučaj sa studentskim domom na Palama nazvanom po ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
U entitetu RS gotovo da više nema Hrvata, a Bošnjacima se uskraćuje pravo na bosanski jezik. Zastupljenost Bošnjaka i Hrvata, koji prema posljednjem popisu zajedno čine 16,5 posto stanovništva, u institucijama ovog entiteta je minimalna, svega tri posto .
Ogroman problem u BiH je i uporno svođenje svih građana na "tri naroda", unatoč činjenici da postoji i "četvrti narod", odnosno veliki broj građana koji, u kontekstu političkog djelovanja, ne stavljaju na prvo mjesto etnički identitet. To potvrđuje i činjenica da, zbirno, najveći broj zastupnika u Parlamentu BiH imaju političke opcije koje se ne deklariraju kao etničke, ali je njihov utjecaj bitno reduciran kroz dominaciju domova naroda nad zastupničkim domovima.
Ove presude, stare deceniju, još nisu provedene.
BiH će postati funkcionalna demokratija kada se otklone mogućnosti blokada, koje se kroz zloupotrebu mehanizama etničkog veta neprestano provode na državnom nivou, kao na nivou FBiH.
Pozvao je predsjednik SDA Vijeće sigurnosti UN-a da zaustavi i kazni glorificiranje Radovana Karadžića i drugih presuđenih ratnih zločinaca, te dalje zagovaranje takve politike podjela, kako se ne bi ponovile greške iz prošlosti i kako bi BiH iskoristila 25. godišnjicu Dejtonskog sporazuma kao prekretnicu i krenula znažno da napreduje ka društvu jednakih šansi izgrađenom na principima inkluzivnosti, tolerancije i pravde koje će svima, a naročito mladim ljudima, pružiti nadu u svjetliju budućnost, stoji u pismu Bakira Izetbegovića, prenosi Dnevnik.ba
Poziv za sudjelovanje je dobio i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, koji je odbio poziv sudjelovanja u diskusiji jer je, kako je kazao, poziv trebao biti upućen Predsjedništvu BiH koje je šef države.
Podsjetio je Izetbegović na slične sastanke koje su s predsjednicima stranaka pokušali organizirati predsjednici Hrvatske i Srbije, zaobilazeći i ignorirajući Predsjedništvo BiH.
Pismo prenosimo u nastavku i bez uredničkih intervencija:
Pogrešan izbor sudionika iz BiH je na liniji zabrinjavajućeg trenda zaobilaženja i ignoriranja bosanskohercegovačkih institucija i izabranih predstavnika u tim institucijama.
Smatram da se radi o namjernim pokušajima iz susjednih država da derogiraju instituciju Predsjedništva BiH, te da značajan dio njegovih predstavničkih i drugih ovlasti prenesu na predsjednike tri političke partije, što nije u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, kojima je Predsjedništvo BiH koje čine po jedan Bošnjak, Srbin i Hrvat, utemeljeno kao najviši organ državne vlasti koji ima isključivu ustavnu nadležnost međunarodnog predstavljanja BiH.
Zbog toga smatram da, kada institucije UN-a pozivaju predstavnike naroda i građana iz BiH, ne trebaju to raditi kroz asimetričnu i selektivnu formulu, ignorirajući pri tome cjelovitost institucija BiH.
Danas, 25 godina poslije, nepravedna rješenja nisu uklonjena. Vlastima entiteta RS dopušteno je da glorificiraju politiku genocida i etničkog čišćenja, da negiraju presude Haškog tribunala kojeg je uspostavio UN, da slave i nagrađuju pravosnažno presuđene ratne zločince i da po njima daju imena institucijama, kao što je slučaj sa studentskim domom na Palama nazvanom po ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
U entitetu RS gotovo da više nema Hrvata, a Bošnjacima se uskraćuje pravo na bosanski jezik. Zastupljenost Bošnjaka i Hrvata, koji prema posljednjem popisu zajedno čine 16,5 posto stanovništva, u institucijama ovog entiteta je minimalna, svega tri posto .
Ogroman problem u BiH je i uporno svođenje svih građana na "tri naroda", unatoč činjenici da postoji i "četvrti narod", odnosno veliki broj građana koji, u kontekstu političkog djelovanja, ne stavljaju na prvo mjesto etnički identitet. To potvrđuje i činjenica da, zbirno, najveći broj zastupnika u Parlamentu BiH imaju političke opcije koje se ne deklariraju kao etničke, ali je njihov utjecaj bitno reduciran kroz dominaciju domova naroda nad zastupničkim domovima.
Ove presude, stare deceniju, još nisu provedene.
BiH će postati funkcionalna demokratija kada se otklone mogućnosti blokada, koje se kroz zloupotrebu mehanizama etničkog veta neprestano provode na državnom nivou, kao na nivou FBiH.
Pozvao je predsjednik SDA Vijeće sigurnosti UN-a da zaustavi i kazni glorificiranje Radovana Karadžića i drugih presuđenih ratnih zločinaca, te dalje zagovaranje takve politike podjela, kako se ne bi ponovile greške iz prošlosti i kako bi BiH iskoristila 25. godišnjicu Dejtonskog sporazuma kao prekretnicu i krenula znažno da napreduje ka društvu jednakih šansi izgrađenom na principima inkluzivnosti, tolerancije i pravde koje će svima, a naročito mladim ljudima, pružiti nadu u svjetliju budućnost, stoji u pismu Bakira Izetbegovića, prenosi Dnevnik.ba
