Poveznica je i Čudotvorna slika Majke od Milosti. Štuje se ona i u Rami i u Sinju. Štovanje Majke od Milosti postalo je prepoznatljivo diljem svijeta. Ako nekome u Chicagu spomenete riječ „Hrvati“, prvo što će vam odgovoriti bit će „Velika Gospa“. Njima je Velika Gospa ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.
O odlasku Ramljaka u Cetinsku krajinu raspravljali su mnogi, oslanjajući se često na narodnu pjesmu i predaju, ali i na povijesne dokumente. Informacije o ovom događaju možemo pronaći u posebnoj knjizi koja sadržava radove s povijesno-teološkog simpozija održanog na Šćitu 4. i 5. rujna 1987. povodom tristote obljetnice prisilnog odlaska franjevaca i puka iz Rame. Izvore o toj seobi pronalazimo i u mletačkim knjigama, sinjskoj kronici te mnogim drugim izvorima.
Poraz turskih osvajača pod Bečom 1683. godine odrazio se na ove prostore. Austrija je željela potisnuti Turke što je moguće više iz Europe, a i Venecija je željela uhvatiti što je moguće bolji dio naših zemalja. Dolazi do velikih nameta, a potom i progona. Na nagovor mletačkog providura Antuna Zena sele franjevci zajedno s narodom u Cetinsku krajinu. Taj događaj iz 1687. bio je jedan od najtragičnijih za ramski kraj. Mletački vojnici su zapalili samostan i mnoge kuće u Rami, da se Turci time ne bi okoristili. Franjevci su sa sobom ponijeli neke dragocjenosti, i to ono što su mogli „naprtiti na konje“, „ono ruha sakristije“. Među tim stvarima našla se i Gospinu sliku, koja se danas nalazi u franjevačkoj crkvi u Sinju. Ovaj događaj usjekao se duboku u dušu Ramljaka i o njemu se i danas pričaju legende. Tako jedna priča kaže da su fratri noseći Gospinu sliku uz Klanac i penjući se na Proslapsku planinu, zastali, da su okrenuli sliku prema ramskoj kotlini i da je Gospa uzdahnula i rekla: „Moja Ramo, moja grdna rano!“
Ni Ramljaci ni Sinjani nisu zaboravili gdje je ostao dio njihovih pradjedova. Već je u 19. stoljeću, točnije 1887. godine proslava dvjestote godišnjice doseljenja naroda u Cetinu bila proslavljena uz nazočnost i fratra iz ramskog samostana, fra Bone Milišić. U Ramu su 15. svibnja 1966. stigla četiri autobusa sa sedam fratara i pet časnih sestara donijevši ploču kao uspomenu svoga hodočašća prvotnoj crkvi gdje se čuvala slika Gospe kao „Majke od milosti“. 1966. godine u listopadu iz Rame se išlo na veliko hodočašće povodom 250 obljetnice krunjenja slike Gospe Sinjske-Majke od Milosti i oslobođenja od turskog ropstva. Na hodočašće je krenulo pet autobusa i sedam osobnih automobila. Zabilježeno je da je išlo 250 osoba. Sinjani su ih primili kao najrođenije. Otimali su se tko će više primiti na konak te ih pogostili kao svoje rođake.
Jedan od velikih događaja vezanog za Ramu i Ramljake dogodio se 6. rujna 1987. u vrijeme proslave Male Gospe i 300-te obljetnice bijega franjevaca i naroda u Cetinsku krajinu. Toga dana su sinjski fratri sa sobom donijeli sliku Majke od Milosti ili Gospe Sinjske u Ramu.
Veze su nastavljene svake godine hodočašćem Ramljaka u Sinj, a Sinjana u Ramu. Svake godine se organiziraju pojedinci u skupinu ili organizirano autobusom idu na zavit svojoj Gospi. Nedavni uzajamni posjeti predstavnika dviju općina govore o stvaranju još čvršćih veza ova dva mjesta.
Božana Ostojić, prof.
