Tisuće izbjeglih Rohindža prosvjedovalo je zahtijevajući pravdu prigodom prve obljetnice njihova masovnog egzodusa iz Mjanmara u susjedni Bangladeš.
"Zahtijevamo pravdu od UN-a", skandirali su izbjeglice te zajednice čijih je 700.000 pripadnika pobjeglo iz Mjanmara u ogromne kampove u području Cox's Bazara, na jugoistoku susjednog Bangladeša.
U kampu Kutupalong rasprostrt je divovski transparent s natpisom "Nikada više. Sjećanje na genocid Rohindža. 25. kolovoza 2018."
Još marševa i okupljanja predviđeno je u kampu koji je postao najveći izbjeglički kamp na svijetu.
Godine 2017., 25. kolovoza, napadi pobunjenih Rohindža na granične prijelaze izazvali su val odmazde mjanmarske vojske spram muslimanske manjine neviđena opsega. UN govori o "etničkom čišćenju".
U subotu su tisuće Rohindža željele obilježiti taj "crni dan".
Mjanmar je objavio kako je spreman na njihov povratak te je u siječnju potpisao sporazum s Bangladešom u tom smislu. No, gotovo osam mjeseci kasnije, tekst je na mrtvoj točci i samo se nešto manje od 200 Rohindža vratilo kućama.
Mjanmarska čelnica Aung San Suu Kyi, jako kritizirana zbog upravljanja tom krizom, odbacila je ovog tjedna odgovornost i prebacila ga na Bangladeš koji, po njoj, "mora odlučiti o brzini" kojom će se izbjeglice moći vraćati.
"Zahtijevamo pravdu od UN-a", skandirali su izbjeglice te zajednice čijih je 700.000 pripadnika pobjeglo iz Mjanmara u ogromne kampove u području Cox's Bazara, na jugoistoku susjednog Bangladeša.
U kampu Kutupalong rasprostrt je divovski transparent s natpisom "Nikada više. Sjećanje na genocid Rohindža. 25. kolovoza 2018."
Još marševa i okupljanja predviđeno je u kampu koji je postao najveći izbjeglički kamp na svijetu.
Godine 2017., 25. kolovoza, napadi pobunjenih Rohindža na granične prijelaze izazvali su val odmazde mjanmarske vojske spram muslimanske manjine neviđena opsega. UN govori o "etničkom čišćenju".
U subotu su tisuće Rohindža željele obilježiti taj "crni dan".
Mjanmar je objavio kako je spreman na njihov povratak te je u siječnju potpisao sporazum s Bangladešom u tom smislu. No, gotovo osam mjeseci kasnije, tekst je na mrtvoj točci i samo se nešto manje od 200 Rohindža vratilo kućama.
Mjanmarska čelnica Aung San Suu Kyi, jako kritizirana zbog upravljanja tom krizom, odbacila je ovog tjedna odgovornost i prebacila ga na Bangladeš koji, po njoj, "mora odlučiti o brzini" kojom će se izbjeglice moći vraćati.
