Italija se pridružila rijetkim zemljama Europske unije koje su femicid definirale kao zasebno kazneno djelo za koje je predviđena doživotna kazna zatvora.
Iako je zakon pozdravljen kao važan korak, stručnjaci izražavaju sumnju u njegov stvarni preventivni učinak.
Potez je potaknut valom bijesa nakon ubojstva 22-godišnje Giulije Cecchettin 2023. godine, što je pokrenulo nacionalnu raspravu o femicidu i propustima države, piše Euractiv.
Hrvatska među rijetkim zemljama koje su "ozakonile" femicid
Do sada su samo Cipar, Malta i Hrvatska definirale femicid kao samostalno kazneno djelo, dok je u ostatku bloka rodno uvjetovani motiv dio postojećih zakona o ubojstvu ili obiteljskom nasilju.
Talijanska reforma stoga predstavlja značajan iskorak. Novim člankom Kaznenog zakona femicid se utvrđuje kao samostalno kazneno djelo za koje je predviđena kazna doživotnog zatvora.
Zakon se primjenjuje kada je žena ubijena zbog diskriminacije, mržnje ili pokušaja kontrole, što uključuje i slučajeve nasilja nakon što odbije započeti ili nastaviti vezu. Obuhvaća i ubojstva nakon prekida veze u kojima su uključena djeca, za što zastupnici kažu da često otkriva trajnu "posesivnu" dinamiku.
Prema podacima, između siječnja i 20. listopada 2025. godine, 85 žena bile su žrtve namjernog ubojstva, što je pad u odnosu na 102 u istom razdoblju 2024. godine. Unatoč blagom smanjenju, udio žena među svim žrtvama ubojstava dosegnuo je najvišu razinu ikad zabilježenu u Italiji - više od trećine svih ubijenih osoba bile su žene.
Nitko u parlamentu nije bio protiv
Ono što je posebno obilježilo donošenje zakona jest širina političke podrške. Reforma je prošla s 237 glasova za i nijednim protiv, ujedinivši stranke koje se rijetko slažu oko pravosudne politike.
Premijerka Giorgia Meloni proglasila je ishod dokazom "nacionalne odlučnosti" protiv rodno uvjetovanog nasilja, dok je čelnica lijevog centra Elly Schlein međustranačku suradnju opisala kao ključan signal o temi koja inače dijeli parlament.
Unutar vladajuće desničarske većine, zastupnici ovu reformu vide kao korak u široj strategiji pozicioniranja Rima kao predvodnika u međunarodnoj zaštiti žena. Carolina Varchi, zastupnica krajnje desnice, izjavila je za Euractiv kako femicid zahtijeva vlastitu pravnu definiciju.
Nasilje nad ženama "ima specifičnost" ukorijenjenu u obrascima dominacije i kontrole, rekla je, dodavši kako imenovanje problema institucijama daje jasnije alate za intervenciju. Pritom je napomenula da je Italija već "preuzela međunarodno vodstvo" klasificiranjem surogatstva kao univerzalnog zločina, što je primjer koji vladajuća koalicija često navodi kada opisuje svoj pristup ženskim pravima.
Prekretnica ili simbolična gesta?
Međutim, izvan političkih krugova, kritike su znatno oštrije. Čak 77 pravnih stručnjakinja upozorilo je da zakon vjerojatno neće donijeti značajne promjene u praksi, ocijenivši ga "populističkim" kaznenim alatom s malim praktičnim učinkom.
One tvrde da talijanski sudovi već mogu izricati doživotne kazne za rodno motivirana ubojstva te da bi dokazivanje motiva poput "mržnje", "diskriminacije" ili "kontrole" moglo otežati primjenu novog zakona.
Emanuele Corn, profesor kaznenog prava na Sveučilištu u Paviji, dodao je da prevencija ne proizlazi iz strožih kazni. Povukao je paralelu s Latinskom Amerikom, gdje zakoni o femicidu, često preciznije formulirani od talijanskog, nisu uspjeli smanjiti broj ubojstava.
Zakon ne dira u dublje kulturne i institucionalne uzroke nasilja nad ženama, od nedovoljno financiranih usluga do ukorijenjenih društvenih normi, rekao je Cesare Parodi, predsjednik Nacionalne udruge sudaca.
Ipak, vlada ustraje na tome da je novi zakon dio šireg paketa mjera. Zastupnica Varchi istaknula je i druge korake, poput udvostručenja sredstava za sigurne kuće i centre za borbu protiv nasilja, nove financijske potpore za žrtve te programe za osiguranje ekonomske neovisnosti.
"Često poziv na besplatnu liniju za pomoć žrtvama nasilja i uhođenja spašava život", rekla je, naglašavajući kako vladajuća većina zakon o femicidu ne vidi samo kao kazneni alat, već kao dio šireg sustava prevencije i pomoći.
Iako je zakon pozdravljen kao važan korak, stručnjaci izražavaju sumnju u njegov stvarni preventivni učinak.
Potez je potaknut valom bijesa nakon ubojstva 22-godišnje Giulije Cecchettin 2023. godine, što je pokrenulo nacionalnu raspravu o femicidu i propustima države, piše Euractiv.
Hrvatska među rijetkim zemljama koje su "ozakonile" femicid
Do sada su samo Cipar, Malta i Hrvatska definirale femicid kao samostalno kazneno djelo, dok je u ostatku bloka rodno uvjetovani motiv dio postojećih zakona o ubojstvu ili obiteljskom nasilju.
Talijanska reforma stoga predstavlja značajan iskorak. Novim člankom Kaznenog zakona femicid se utvrđuje kao samostalno kazneno djelo za koje je predviđena kazna doživotnog zatvora.
Zakon se primjenjuje kada je žena ubijena zbog diskriminacije, mržnje ili pokušaja kontrole, što uključuje i slučajeve nasilja nakon što odbije započeti ili nastaviti vezu. Obuhvaća i ubojstva nakon prekida veze u kojima su uključena djeca, za što zastupnici kažu da često otkriva trajnu "posesivnu" dinamiku.
Prema podacima, između siječnja i 20. listopada 2025. godine, 85 žena bile su žrtve namjernog ubojstva, što je pad u odnosu na 102 u istom razdoblju 2024. godine. Unatoč blagom smanjenju, udio žena među svim žrtvama ubojstava dosegnuo je najvišu razinu ikad zabilježenu u Italiji - više od trećine svih ubijenih osoba bile su žene.
Nitko u parlamentu nije bio protiv
Ono što je posebno obilježilo donošenje zakona jest širina političke podrške. Reforma je prošla s 237 glasova za i nijednim protiv, ujedinivši stranke koje se rijetko slažu oko pravosudne politike.
Premijerka Giorgia Meloni proglasila je ishod dokazom "nacionalne odlučnosti" protiv rodno uvjetovanog nasilja, dok je čelnica lijevog centra Elly Schlein međustranačku suradnju opisala kao ključan signal o temi koja inače dijeli parlament.
Unutar vladajuće desničarske većine, zastupnici ovu reformu vide kao korak u široj strategiji pozicioniranja Rima kao predvodnika u međunarodnoj zaštiti žena. Carolina Varchi, zastupnica krajnje desnice, izjavila je za Euractiv kako femicid zahtijeva vlastitu pravnu definiciju.
Nasilje nad ženama "ima specifičnost" ukorijenjenu u obrascima dominacije i kontrole, rekla je, dodavši kako imenovanje problema institucijama daje jasnije alate za intervenciju. Pritom je napomenula da je Italija već "preuzela međunarodno vodstvo" klasificiranjem surogatstva kao univerzalnog zločina, što je primjer koji vladajuća koalicija često navodi kada opisuje svoj pristup ženskim pravima.
Prekretnica ili simbolična gesta?
Međutim, izvan političkih krugova, kritike su znatno oštrije. Čak 77 pravnih stručnjakinja upozorilo je da zakon vjerojatno neće donijeti značajne promjene u praksi, ocijenivši ga "populističkim" kaznenim alatom s malim praktičnim učinkom.
One tvrde da talijanski sudovi već mogu izricati doživotne kazne za rodno motivirana ubojstva te da bi dokazivanje motiva poput "mržnje", "diskriminacije" ili "kontrole" moglo otežati primjenu novog zakona.
Emanuele Corn, profesor kaznenog prava na Sveučilištu u Paviji, dodao je da prevencija ne proizlazi iz strožih kazni. Povukao je paralelu s Latinskom Amerikom, gdje zakoni o femicidu, često preciznije formulirani od talijanskog, nisu uspjeli smanjiti broj ubojstava.
Zakon ne dira u dublje kulturne i institucionalne uzroke nasilja nad ženama, od nedovoljno financiranih usluga do ukorijenjenih društvenih normi, rekao je Cesare Parodi, predsjednik Nacionalne udruge sudaca.
Ipak, vlada ustraje na tome da je novi zakon dio šireg paketa mjera. Zastupnica Varchi istaknula je i druge korake, poput udvostručenja sredstava za sigurne kuće i centre za borbu protiv nasilja, nove financijske potpore za žrtve te programe za osiguranje ekonomske neovisnosti.
"Često poziv na besplatnu liniju za pomoć žrtvama nasilja i uhođenja spašava život", rekla je, naglašavajući kako vladajuća većina zakon o femicidu ne vidi samo kao kazneni alat, već kao dio šireg sustava prevencije i pomoći.
