Bosna i Hercegovina (BiH) ide u pogrešnom smjeru, smatra 65 posto anketiranih, dok samo njih 14 posto smatra suprotno, navedeno je u objavljenom istraživanju Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) o mišljenju građana sa Zapadnog Balkana o političkim temama, u dijelu koji se odnosi na BiH.
Broj onih koji vjeruju da BiH ide u pravom smjeru manji je u odnosu na prošlu godinu, kada je postotak iznosio 21 posto.
Najveći problemi
Kao najveći problemi detektirane su visoke cijene i troškovi života, korupcija, politička situacija, nezaposlenost i sigurnost, prenijeli su mediji.
Odgovarajući na pitanje o vjerojatnosti oružanog sukoba u BiH, pet posto ispitanika je reklo da je to vrlo vjerojatno, 18 posto da je djelomično vjerojatno, 35 posto da je djelomično nevjerojatno, dok 37 posto anketiranih smatra da je vrlo nevjerojatno da dođe do rata.
Istraživanje je pokazalo da je više onih u Federaciji BiH (pet posto) koji vjeruju da je vrlo vjerojatno da će doći do rata, u odnosu na RS (tri posto), a po etničkim skupinama Bošnjaci najviše vjeruju (pet posto ispitanih) da bi moglo doći do ponovnog rata, nešto manji postotak Srba vjeruje u to, dok Hrvati smatraju da su male šanse da u BiH ponovo izbije rat, piše BHRT.
Razlog zbog čega može doći do oružanih sukoba na prvom mjestu je politička i ekonomska nestabilnost (43 posto), zatim etničke tenzije (39 posto), destabilizacija od susjeda (32 posto) i interesi političkih lidera (24 posto).
Najvažniji saveznik nam je Turska?
Po istraživanju, 20 posto ispitanika smatra da je vrlo vjerojatno da bi međunarodna zajednica intervenirala u slučaju rata, 40 posto vjeruje da je to djelomično moguće, a samo šest posto misli da je nemoguće da međunarodna zajednica intervenira.
O stanju sigurnosti u BiH šest posto ispitanika smatra da je vrlo zadovoljavajuće, 44 posto da je djelomično zadovoljavajuće, 33 posto da je djelomično nezadovoljavajuće i 14 posto smatra da je vrlo nezadovoljavajuće.
Najvažniji saveznik BiH po mišljenju ispitanika je Turska sa 16 posto, Srbija i EU sa po 15 posto, Rusija 11 posto, a Njemačka i Hrvatska sa po deset posto.
Anketirani u nešto manjoj mjeri vjeruju da su SAD, Kina, Austrija i Velika Britanija važni saveznici BiH.
Tursku kao najvažnijeg saveznika BiH smatra 25 posto ispitanika u Federaciji BiH, a u RS samo tri posto.
Srbiju najvažnijim saveznikom smatra 38 posto anketiranih u RS, a u Federaciji BiH samo jedan posto. Povjerenje u EU u istoj mjeri imaju građani oba entiteta, navedeno je u istraživanju.
Prijetnje
Promatrano po nacionalnosti, najviše Bošnjaka vjeruje Turskoj (31 posto), najviše Srba vjeruje Srbiji (46 posto), a najviše Hrvata vjeruje Hrvatskoj (52 posto).
Poslije Turske, Bošnjaci najviše vjeruju EU i Njemačkoj, Srbi, pored Srbije, vjeruju još Rusiji, te pomalo i EU i Kini, dok Hrvati, pored Hrvatske, vjeruju još i EU, a pomalo i Njemačkoj.
Države u kojima građani vide najveću prijetnju po BiH su Srbija (28 posto), SAD (18 posto), Rusija (16 posto), zatim u manjoj mjeri EU (četiri posto), Velika Britanija i Njemačka (tri posto), Hrvatska i Albanija (po dva posto), te Mađarska i Francuska (po jedan posto).
Ukupno deset posto ispitanih smatra da nijedna država nije prijetnja po BiH.
Razlika u odgovorima primjetna je u odnosu na entitete, pa tako 42 posto ljudi u Federaciji BiH vjeruje da je Srbija najveća prijetnja, dok SAD kao najveću prijetnju vide uglavnom ispitanici iz RS.
Gledano po nacionalnosti, Srbiju kao najveću prijetnju BiH vidi 42 posto Bošnjaka, 40 posto Hrvata i manje od jedan posto Srba.
SAD kao najveću prijetnju vidi devet posto Bošnjaka, 42 posto Srba i jedan posto Hrvata. Rusiju kao najveću prijetnju vidi 23 posto Bošnjaka, 28 posto Hrvata i jedan posto Srba.
Ocjena vladajućih
Samo 17 posto ispitanih smatra da sadašnji politički lideri rade dobro, a 76 posto smatra da su potrebni drugačiji lideri.
Najveći broj, 45 posto anketiranih, smatra da bi bilo dobro da sadašnje političare zamijene eksperti koji nisu povezani s politikom, 39 posto na mjestu političara želi vidjeti poduzetnike koji su postigli uspjehe izvan politike, a 12 posto ispitanih na čelu države želi – aktiviste.
Samo jedan posto ispitanih je Vijeću ministara BiH dalo najbolju ocjenu – vrlo dobro, djelomično dobrim ovu instituciju smatra 12 posto ispitanika, 35 posto je rad tog tijela ocijenilo djelomično lošim, dok je čak 49 posto navelo da Vijeće ministara BiH radi veoma loše.
Vlada Federacije BiH dobila je samo jedan posto najboljih ocjena, dok je čak 50 posto anketiranih rad te entitetske vlade ocijenilo kao veoma loš.
Vlada Republike Srpske dobila je devet posto najboljih ocjena, a 38 posto najgorih.
Na području BiH anketirano je 1.219 ispitanika, a istraživanje je provela agencija Ipsos od 16. svibnja do 7. srpnja ove godine.
Broj onih koji vjeruju da BiH ide u pravom smjeru manji je u odnosu na prošlu godinu, kada je postotak iznosio 21 posto.
Najveći problemi
Kao najveći problemi detektirane su visoke cijene i troškovi života, korupcija, politička situacija, nezaposlenost i sigurnost, prenijeli su mediji.
Odgovarajući na pitanje o vjerojatnosti oružanog sukoba u BiH, pet posto ispitanika je reklo da je to vrlo vjerojatno, 18 posto da je djelomično vjerojatno, 35 posto da je djelomično nevjerojatno, dok 37 posto anketiranih smatra da je vrlo nevjerojatno da dođe do rata.
Istraživanje je pokazalo da je više onih u Federaciji BiH (pet posto) koji vjeruju da je vrlo vjerojatno da će doći do rata, u odnosu na RS (tri posto), a po etničkim skupinama Bošnjaci najviše vjeruju (pet posto ispitanih) da bi moglo doći do ponovnog rata, nešto manji postotak Srba vjeruje u to, dok Hrvati smatraju da su male šanse da u BiH ponovo izbije rat, piše BHRT.
Razlog zbog čega može doći do oružanih sukoba na prvom mjestu je politička i ekonomska nestabilnost (43 posto), zatim etničke tenzije (39 posto), destabilizacija od susjeda (32 posto) i interesi političkih lidera (24 posto).
Najvažniji saveznik nam je Turska?
Po istraživanju, 20 posto ispitanika smatra da je vrlo vjerojatno da bi međunarodna zajednica intervenirala u slučaju rata, 40 posto vjeruje da je to djelomično moguće, a samo šest posto misli da je nemoguće da međunarodna zajednica intervenira.
O stanju sigurnosti u BiH šest posto ispitanika smatra da je vrlo zadovoljavajuće, 44 posto da je djelomično zadovoljavajuće, 33 posto da je djelomično nezadovoljavajuće i 14 posto smatra da je vrlo nezadovoljavajuće.
Najvažniji saveznik BiH po mišljenju ispitanika je Turska sa 16 posto, Srbija i EU sa po 15 posto, Rusija 11 posto, a Njemačka i Hrvatska sa po deset posto.
Anketirani u nešto manjoj mjeri vjeruju da su SAD, Kina, Austrija i Velika Britanija važni saveznici BiH.
Tursku kao najvažnijeg saveznika BiH smatra 25 posto ispitanika u Federaciji BiH, a u RS samo tri posto.
Srbiju najvažnijim saveznikom smatra 38 posto anketiranih u RS, a u Federaciji BiH samo jedan posto. Povjerenje u EU u istoj mjeri imaju građani oba entiteta, navedeno je u istraživanju.
Prijetnje
Promatrano po nacionalnosti, najviše Bošnjaka vjeruje Turskoj (31 posto), najviše Srba vjeruje Srbiji (46 posto), a najviše Hrvata vjeruje Hrvatskoj (52 posto).
Poslije Turske, Bošnjaci najviše vjeruju EU i Njemačkoj, Srbi, pored Srbije, vjeruju još Rusiji, te pomalo i EU i Kini, dok Hrvati, pored Hrvatske, vjeruju još i EU, a pomalo i Njemačkoj.
Države u kojima građani vide najveću prijetnju po BiH su Srbija (28 posto), SAD (18 posto), Rusija (16 posto), zatim u manjoj mjeri EU (četiri posto), Velika Britanija i Njemačka (tri posto), Hrvatska i Albanija (po dva posto), te Mađarska i Francuska (po jedan posto).
Ukupno deset posto ispitanih smatra da nijedna država nije prijetnja po BiH.
Razlika u odgovorima primjetna je u odnosu na entitete, pa tako 42 posto ljudi u Federaciji BiH vjeruje da je Srbija najveća prijetnja, dok SAD kao najveću prijetnju vide uglavnom ispitanici iz RS.
Gledano po nacionalnosti, Srbiju kao najveću prijetnju BiH vidi 42 posto Bošnjaka, 40 posto Hrvata i manje od jedan posto Srba.
SAD kao najveću prijetnju vidi devet posto Bošnjaka, 42 posto Srba i jedan posto Hrvata. Rusiju kao najveću prijetnju vidi 23 posto Bošnjaka, 28 posto Hrvata i jedan posto Srba.
Ocjena vladajućih
Samo 17 posto ispitanih smatra da sadašnji politički lideri rade dobro, a 76 posto smatra da su potrebni drugačiji lideri.
Najveći broj, 45 posto anketiranih, smatra da bi bilo dobro da sadašnje političare zamijene eksperti koji nisu povezani s politikom, 39 posto na mjestu političara želi vidjeti poduzetnike koji su postigli uspjehe izvan politike, a 12 posto ispitanih na čelu države želi – aktiviste.
Samo jedan posto ispitanih je Vijeću ministara BiH dalo najbolju ocjenu – vrlo dobro, djelomično dobrim ovu instituciju smatra 12 posto ispitanika, 35 posto je rad tog tijela ocijenilo djelomično lošim, dok je čak 49 posto navelo da Vijeće ministara BiH radi veoma loše.
Vlada Federacije BiH dobila je samo jedan posto najboljih ocjena, dok je čak 50 posto anketiranih rad te entitetske vlade ocijenilo kao veoma loš.
Vlada Republike Srpske dobila je devet posto najboljih ocjena, a 38 posto najgorih.
Na području BiH anketirano je 1.219 ispitanika, a istraživanje je provela agencija Ipsos od 16. svibnja do 7. srpnja ove godine.
