Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) je usvojilo Nacrt Pravilnika o podnošenju, provjeri i obradi financijskih izvještaja koji bi trebalo da propiše način prijavljivanja imovine nositelja pravosudnih funkcija u Bosni i Hercegovini (BiH). Europska komisija i Agencija za zaštitu osobnih podataka će dati mišljenje o dokumentu, a potom bi trebali biti razmatrani načini podnošenja i objavljivanja izvještaja te mogućnosti provjere podataka o imovini sudija i tužitelja.
Iako je riječ o trećem pravilniku koji Vijeće donosi, to je samo privremeno rješenje do kojeg su članovi VSTV-a mogli doći nakon višesatne rasprave.
Granice zakonitosti
''Mislim da u ovom trenutku od toga više ne možemo, a ne trebamo manje. Mi smo uradili dobar posao. Mi smo hodali po krajnjim granicama zakonitosti'', rekao je predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija.
Još krajem rujna 2018. godine VSTV je usvojio pravilnik prema kojem bi, između ostalog, ova institucija provjeravala prijavljene podatke o imovini, upoređujući ih sa drugim evidencijama.
Udruženje sudija Suda BiH je smatralo da bi to moglo dovesti do zloupotrebe i ugrožavanja sigurnosti nositelja pravosudnih funkcija. Podnijeli su prigovor Agenciji za zaštitu osobnih podataka, a podržale su ih i druge sudije. Agencija je prigovor prihvatila i zabranila VSTV-u da provjerava podatke o imovini.
VSTV je podnio tužbu, istovremeno pokušavajući naći rješenje u vezi sa ovim pitanjima. Na današnjoj sjednici su planirali usvojiti novi pravilnik koji ne bi bio u suprotnosti sa stavovima Agencije, nakon čega bi svi članovi VSTV-a popunili financijski izvještaj i učinili ga dostupnim javnosti, pozivajući rukovoditelj pravosudnih institucija da urade isto.
Međutim, u međuvremenu je Sud BiH odbio njihovu tužbu kao neutemeljenu, što je ponovo izazvalo raspravu i oprečne stavove među članovima Vijeća.
Tegeltija je rekao da je u presudi Suda BiH navedeno da ne postoji zakonski osnov za ispitivanje porijekla imovine, ali da nije osporeno pravo VSTV-u da provjerava točnost podataka iz financijskih izvještaja i da formira interno tijelo koje bi to radilo.
Potpredsjednica Vijeća Jadranka Lokmić-Misirača kaže da je nitko ne može provjeravati ako ne postoji osnov da je počinila neko kazneno djelo te da nikada neće prihvatiti da je provjerava tijelo u okviru VSTV-a jer ''nitko neće vjerovati u tu provjeru''.
''Iskoristit ću sva pravna sredstva ko god pokuša da provjerava, da ga spriječim u tome. (…) Imam problem, ja sam tužitelj, da me neko provjerava. Ako postoji osnov sumnje, evo, nek me Tužiteljstvo provjerava – ja vjerujem svojim kolegama'', rekla je Lokmić-Misirača.
Opstrukcije i negodovanja
Član Vijeća Slavo Lakić smatra da bi se pitanje financijskih izvještaja trebalo regulirati zakonom, a ne pravilnikom te da je i dosadašnja praksa prikupljanja podataka o imovini sudija i tužitelja i njihovih srodnika bila nezakonita.
''Znali smo svi da je pravilnik u sivoj zoni'', rekao je Lakić.
On je podsjetio da je Vijeće sredinom 2018. godine uputilo Parlamentu Inicijativu za izmjenu Zakona o VSTV-u a potpredsjednica Vijeća Ružica Jukić je rekla da bi Europska komisija trebala ''natjerati Parlament da radi''.
''U suprotnom, predlažem Europskoj komisiji da nam napravi ovdje pravilnik i mi ćemo ga usvojiti i nećemo mi biti krivi'', dodala je.
Prema Zakonu o VSTV-u, sudije i tužitelji svake godine podnose financijske izvještaje u kojima navode šta su tijekom godine radili i koliko novca su za to primili. Ti podaci nikada nisu bili dostupni javnosti.
Predstavnici pravosuđa su godinama isticali da nemaju ništa protiv toga da informacije o njihovoj imovini budu javne, ali istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je pokazalo suprotno. Uz brojne opstrukcije, otpore i negodovanja CIN je prošle godine prikupio i objavio biografije, podatke o primanjima, nekretninama, vozilima, ušteđevini, kreditima, dionicama i sudskim postupcima za 29 sudija i tužitelja.
Financijski izvještaj je ''iz principijelnih razloga'' tada odbio dostaviti i Milan Tegeltija, ali je u međuvremenu promijenio mišljenje pa je tijekom sjednice svim medijima poslao svoj imovinski karton.
Iako je riječ o trećem pravilniku koji Vijeće donosi, to je samo privremeno rješenje do kojeg su članovi VSTV-a mogli doći nakon višesatne rasprave.
Granice zakonitosti
''Mislim da u ovom trenutku od toga više ne možemo, a ne trebamo manje. Mi smo uradili dobar posao. Mi smo hodali po krajnjim granicama zakonitosti'', rekao je predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija.
Još krajem rujna 2018. godine VSTV je usvojio pravilnik prema kojem bi, između ostalog, ova institucija provjeravala prijavljene podatke o imovini, upoređujući ih sa drugim evidencijama.
Udruženje sudija Suda BiH je smatralo da bi to moglo dovesti do zloupotrebe i ugrožavanja sigurnosti nositelja pravosudnih funkcija. Podnijeli su prigovor Agenciji za zaštitu osobnih podataka, a podržale su ih i druge sudije. Agencija je prigovor prihvatila i zabranila VSTV-u da provjerava podatke o imovini.
VSTV je podnio tužbu, istovremeno pokušavajući naći rješenje u vezi sa ovim pitanjima. Na današnjoj sjednici su planirali usvojiti novi pravilnik koji ne bi bio u suprotnosti sa stavovima Agencije, nakon čega bi svi članovi VSTV-a popunili financijski izvještaj i učinili ga dostupnim javnosti, pozivajući rukovoditelj pravosudnih institucija da urade isto.
Međutim, u međuvremenu je Sud BiH odbio njihovu tužbu kao neutemeljenu, što je ponovo izazvalo raspravu i oprečne stavove među članovima Vijeća.
Tegeltija je rekao da je u presudi Suda BiH navedeno da ne postoji zakonski osnov za ispitivanje porijekla imovine, ali da nije osporeno pravo VSTV-u da provjerava točnost podataka iz financijskih izvještaja i da formira interno tijelo koje bi to radilo.
Potpredsjednica Vijeća Jadranka Lokmić-Misirača kaže da je nitko ne može provjeravati ako ne postoji osnov da je počinila neko kazneno djelo te da nikada neće prihvatiti da je provjerava tijelo u okviru VSTV-a jer ''nitko neće vjerovati u tu provjeru''.
''Iskoristit ću sva pravna sredstva ko god pokuša da provjerava, da ga spriječim u tome. (…) Imam problem, ja sam tužitelj, da me neko provjerava. Ako postoji osnov sumnje, evo, nek me Tužiteljstvo provjerava – ja vjerujem svojim kolegama'', rekla je Lokmić-Misirača.
Opstrukcije i negodovanja
Član Vijeća Slavo Lakić smatra da bi se pitanje financijskih izvještaja trebalo regulirati zakonom, a ne pravilnikom te da je i dosadašnja praksa prikupljanja podataka o imovini sudija i tužitelja i njihovih srodnika bila nezakonita.
''Znali smo svi da je pravilnik u sivoj zoni'', rekao je Lakić.
On je podsjetio da je Vijeće sredinom 2018. godine uputilo Parlamentu Inicijativu za izmjenu Zakona o VSTV-u a potpredsjednica Vijeća Ružica Jukić je rekla da bi Europska komisija trebala ''natjerati Parlament da radi''.
''U suprotnom, predlažem Europskoj komisiji da nam napravi ovdje pravilnik i mi ćemo ga usvojiti i nećemo mi biti krivi'', dodala je.
Prema Zakonu o VSTV-u, sudije i tužitelji svake godine podnose financijske izvještaje u kojima navode šta su tijekom godine radili i koliko novca su za to primili. Ti podaci nikada nisu bili dostupni javnosti.
Predstavnici pravosuđa su godinama isticali da nemaju ništa protiv toga da informacije o njihovoj imovini budu javne, ali istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je pokazalo suprotno. Uz brojne opstrukcije, otpore i negodovanja CIN je prošle godine prikupio i objavio biografije, podatke o primanjima, nekretninama, vozilima, ušteđevini, kreditima, dionicama i sudskim postupcima za 29 sudija i tužitelja.
Financijski izvještaj je ''iz principijelnih razloga'' tada odbio dostaviti i Milan Tegeltija, ali je u međuvremenu promijenio mišljenje pa je tijekom sjednice svim medijima poslao svoj imovinski karton.
