Iran je danas odbacio izravan dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama, procijenivši da to "ne bi imalo smisla", nakon što je američki predsjednik Donald Trump predložio razgovore bez posrednika i zaprijetio bombardiranjem zemlje u slučaju da diplomatski napori ne uspiju.
Zapadne zemlje, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, već desetljećima sumnjaju da Teheran namjerava pribaviti nuklearno oružje. Iran odbacuje ove optužbe i tvrdi da su njihove nuklearne aktivnosti samo u civilne svrhe, najviše energetske.
Donald Trump poslao je pismo iranskim čelnicima prošlog mjeseca pozivajući na pregovore o nuklearnom programu. Američki je predsjednik također zaprijetio bombardiranjem Irana u slučaju da diplomacija zakaže te već poduzeo dodatne sankcije protiv iranskog naftnog sektora.
"Ostajemo predani diplomaciji"
"Izravni pregovori sa stranom koja neprestano prijeti uporabom sile (...) i čiji različiti dužnosnici izražavaju kontradiktorna stajališta ne bi imali smisla", izjavio je šef iranske diplomacije Abas Arakči, prema priopćenju koje je u nedjelju objavilo njegovo ministarstvo.
"Ali mi ostajemo predani diplomaciji i spremni smo pokušati putem neizravnih pregovora", dodao je Arakči.
Iran i Sjedinjene Američke Države, bliski saveznici tijekom Pahlavijeve monarhije, nisu imali diplomatske odnose od 1980. godine, nakon što su američki diplomati u jeku Islamske revolucije uzeti za taoce u američkom veleposlanstvu u Teheranu.
Te dvije zemlje ipak komuniciraju neizravno preko švicarskog veleposlanstva u Teheranu. Oman je također imao posredničku ulogu u prošlosti, kao i Katar, u manjoj mjeri.
Posljednje pismo Donalda Trumpa isporučeno je Iranu preko Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Koja je svrha prijetnje?
Američki predsjednik rekao je u četvrtak da bi radije vodio "izravne pregovore" s Iranom. "Ide brže i puno bolje razumijete drugu stranu nego da idete preko posrednika", ustvrdio je. Iranci žele posrednike, ali "mislim da to još nije slučaj", dodao je Trump.
"Ako želimo pregovarati, čemu onda prijetiti?" upitao je u subotu iranski predsjednik Masud Pezeškian, izabran prošle godine uz obećanje da će nastaviti dijalog sa Zapadom kako bi dobio ublažavanje sankcija za oživljavanje gospodarstva.
Iran je 2015. sklopio sporazum sa stalnim članicama Vijeća sigurnosti UN-a (Kina, Rusija, SAD, Francuska i Velika Britanija) i Njemačkom o reguliranju svojih nuklearnih aktivnosti.
Tekst je predviđao ublažavanje sankcija u zamjenu za nadzor iranskih nuklearnih aktivnosti.
Godine 2018. Donald Trump povukao je svoju zemlju iz sporazuma tijekom svog prvog mandata i ponovno uveo sankcije. Kao odmazdu, Iran se distancirao od sporazuma i ubrzao svoj nuklearni program.
Iran ne želi nabaviti nuklearno oružje, ali "neće imati drugog izbora nego to učiniti" u slučaju napada na zemlju, upozorio je u ponedjeljak Ali Larijani, bliski savjetnik iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija.
Zapadne zemlje, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, već desetljećima sumnjaju da Teheran namjerava pribaviti nuklearno oružje. Iran odbacuje ove optužbe i tvrdi da su njihove nuklearne aktivnosti samo u civilne svrhe, najviše energetske.
Donald Trump poslao je pismo iranskim čelnicima prošlog mjeseca pozivajući na pregovore o nuklearnom programu. Američki je predsjednik također zaprijetio bombardiranjem Irana u slučaju da diplomacija zakaže te već poduzeo dodatne sankcije protiv iranskog naftnog sektora.
"Ostajemo predani diplomaciji"
"Izravni pregovori sa stranom koja neprestano prijeti uporabom sile (...) i čiji različiti dužnosnici izražavaju kontradiktorna stajališta ne bi imali smisla", izjavio je šef iranske diplomacije Abas Arakči, prema priopćenju koje je u nedjelju objavilo njegovo ministarstvo.
"Ali mi ostajemo predani diplomaciji i spremni smo pokušati putem neizravnih pregovora", dodao je Arakči.
Iran i Sjedinjene Američke Države, bliski saveznici tijekom Pahlavijeve monarhije, nisu imali diplomatske odnose od 1980. godine, nakon što su američki diplomati u jeku Islamske revolucije uzeti za taoce u američkom veleposlanstvu u Teheranu.
Te dvije zemlje ipak komuniciraju neizravno preko švicarskog veleposlanstva u Teheranu. Oman je također imao posredničku ulogu u prošlosti, kao i Katar, u manjoj mjeri.
Posljednje pismo Donalda Trumpa isporučeno je Iranu preko Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Koja je svrha prijetnje?
Američki predsjednik rekao je u četvrtak da bi radije vodio "izravne pregovore" s Iranom. "Ide brže i puno bolje razumijete drugu stranu nego da idete preko posrednika", ustvrdio je. Iranci žele posrednike, ali "mislim da to još nije slučaj", dodao je Trump.
"Ako želimo pregovarati, čemu onda prijetiti?" upitao je u subotu iranski predsjednik Masud Pezeškian, izabran prošle godine uz obećanje da će nastaviti dijalog sa Zapadom kako bi dobio ublažavanje sankcija za oživljavanje gospodarstva.
Iran je 2015. sklopio sporazum sa stalnim članicama Vijeća sigurnosti UN-a (Kina, Rusija, SAD, Francuska i Velika Britanija) i Njemačkom o reguliranju svojih nuklearnih aktivnosti.
Tekst je predviđao ublažavanje sankcija u zamjenu za nadzor iranskih nuklearnih aktivnosti.
Godine 2018. Donald Trump povukao je svoju zemlju iz sporazuma tijekom svog prvog mandata i ponovno uveo sankcije. Kao odmazdu, Iran se distancirao od sporazuma i ubrzao svoj nuklearni program.
Iran ne želi nabaviti nuklearno oružje, ali "neće imati drugog izbora nego to učiniti" u slučaju napada na zemlju, upozorio je u ponedjeljak Ali Larijani, bliski savjetnik iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija.
