Visoki predstavnik Valentin Inzko podnijet će izvještaj 6. studenog u Vijeću sigurnosti UN-a o stanju u BiH, a, kako saznaju Nezavisne novine, konstatirat će da još nisu ispunjeni uvjeti za završetak mandata OHR-a.
U OHR-u su im na pitanja o temama izvještaja samo kratko potvrdili da će izvještaj biti podnesen tog datuma, ali nisu htjeli govoriti o sadržaju.
Kako saznaju novinari, međutim, Inzko će ukazati da još nisu ispunjeni svi uvjeti i ciljevi za završetak mandata, a te navode potkrijepit će retrospektivom u posljednjih šest mjeseci, govoreći o pojačanoj nacionalnoj retorici, o usporavanju sprovođenja reformi, posebno onih koje se odnose na zatvaranje OHR-a.
Uvjeti
Podsjećanja radi, od tih uvjeta ostalo je neriješeno pitanje vojne i državne imovine, a potrebna je i "pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Vijeća za sprovođenje mira utemeljena na punom poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma". Inzko će, s tim u vezi, vjerojatno spomenuti i antidaytonsku retoriku, a moguće je i da budu direktno prozvani i političari za koje ocijeni da su davali takve izjave.
U svakom slučaju, riječi će biti o proteklim izborima, a bit će zanimljivo hoće li se Inzko osvrnuti na primjedbe HDZ BiH i njenog predsjednika Dragana Čovića da su Bošnjaci izabrali dva člana Predsjedništva BiH. Također, treba paziti hoće li Inzko protekle izbore ocijeniti fer i poštenim, imajući u vidu da dio opozicijskih snaga i u RS i FBiH smatra da je došlo do izborne krađe.
Jedna od važnih odluka bit će i odluka Vijeća sigurnosti o eventualnom produženju mandata misije EUFOR-a, koja djeluje od 2004. godine, nakon što je NATO misija SFOR završila svoj osmogodišnji mandat.
Jedino Rusija imala rezerve
Kako je novinarima rekao jedan od upućenih sugovornika blizak Europskoj komisiji, očekuje se da mandat bude produžen, ako Rusija ne bude imala primjedbe na sam tekst.
"Dosadašnje iskustvo pokazuje da je jedino Rusija imala rezerve kad je u pitanju produžetak vojne misije EU, i to onda kada su se u tekstu rezolucije nalazile rečenice koje su sugerirale 'evroatlantske integracije', jer Rusija ne prihvata da BiH ide u NATO", objasnio je sugovornik Nezavisnih.
On je podsjetio na odluku Vijeća EU u kojoj je odobren nastavak misije, što se smatra najvažnijim preduvjetom da ne dođe do njenog zatvaranja. U odlukama Vijeća EU od 15. listopada ove godine, navedeno je da Vijeće podržava dalje prisustvo misije EUFOR-a.
"U tom kontekstu, kao dio ukupne strategije prema BiH, Vijeće potvrđuje spremnost EU da u ovoj fazi nastavi primjenu izvršnog vojnog mandata operacije 'Althea' kako bi dala podršku vlastima BiH da održi sigurno okruženje, pod obnovljenim UN-ovim mandatom", navedeno je u odluci.
Misija još potrebna
Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva, podsjetio je i da je Vijeće ministara dalo suglasnost ostanku EUFOR-a, s tim da se naredne godine, u okviru Strateškog pregleda uradi procjena kolika je potreba za EUFOR-om. Ocijenio je da ne vidi da će se nešto mijenjati u mandatu, i da će i u Vijeću sigurnosti UN-a prevladati takav stav.
"S obzirom na situaciju u BiH ne vjerujem da će bilo tko u UN-u praviti problem u vezi s produžetkom misije EUFOR i da su svjesni da je politička nestabilnost i dalje veoma visoka, a uz to dolazi i naredni potencijalni nestabilni period formiranja vlasti. Mislim da je u ovom trenutku misija još potrebna, ako ništa drugo, onda barem iz psiholoških razloga. Ipak imamo međunarodnu silu koja daje kakav takav osjećaj sigurnosti", rekao je Hadžović, podsjetivši da se narednih šest mjeseci u BiH nalazi i dodatni kontingent britanske vojske. Upitan očekuje li eventualnu blokadu Rusije, Hadžović je rekao da ne vjeruje da će to biti slučaj, i da svi razumiju stanje u BiH.
"Mislim da će oni kao i prošle godine inzistirati da ne bude spominjanja NATO-a, a s obzirom na to da je takva formulacija već usvojena, mislim da će i ovog puta biti slično", rekao je on.
U OHR-u su im na pitanja o temama izvještaja samo kratko potvrdili da će izvještaj biti podnesen tog datuma, ali nisu htjeli govoriti o sadržaju.
Kako saznaju novinari, međutim, Inzko će ukazati da još nisu ispunjeni svi uvjeti i ciljevi za završetak mandata, a te navode potkrijepit će retrospektivom u posljednjih šest mjeseci, govoreći o pojačanoj nacionalnoj retorici, o usporavanju sprovođenja reformi, posebno onih koje se odnose na zatvaranje OHR-a.
Uvjeti
Podsjećanja radi, od tih uvjeta ostalo je neriješeno pitanje vojne i državne imovine, a potrebna je i "pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Vijeća za sprovođenje mira utemeljena na punom poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma". Inzko će, s tim u vezi, vjerojatno spomenuti i antidaytonsku retoriku, a moguće je i da budu direktno prozvani i političari za koje ocijeni da su davali takve izjave.
U svakom slučaju, riječi će biti o proteklim izborima, a bit će zanimljivo hoće li se Inzko osvrnuti na primjedbe HDZ BiH i njenog predsjednika Dragana Čovića da su Bošnjaci izabrali dva člana Predsjedništva BiH. Također, treba paziti hoće li Inzko protekle izbore ocijeniti fer i poštenim, imajući u vidu da dio opozicijskih snaga i u RS i FBiH smatra da je došlo do izborne krađe.
Jedna od važnih odluka bit će i odluka Vijeća sigurnosti o eventualnom produženju mandata misije EUFOR-a, koja djeluje od 2004. godine, nakon što je NATO misija SFOR završila svoj osmogodišnji mandat.
Jedino Rusija imala rezerve
Kako je novinarima rekao jedan od upućenih sugovornika blizak Europskoj komisiji, očekuje se da mandat bude produžen, ako Rusija ne bude imala primjedbe na sam tekst.
"Dosadašnje iskustvo pokazuje da je jedino Rusija imala rezerve kad je u pitanju produžetak vojne misije EU, i to onda kada su se u tekstu rezolucije nalazile rečenice koje su sugerirale 'evroatlantske integracije', jer Rusija ne prihvata da BiH ide u NATO", objasnio je sugovornik Nezavisnih.
On je podsjetio na odluku Vijeća EU u kojoj je odobren nastavak misije, što se smatra najvažnijim preduvjetom da ne dođe do njenog zatvaranja. U odlukama Vijeća EU od 15. listopada ove godine, navedeno je da Vijeće podržava dalje prisustvo misije EUFOR-a.
"U tom kontekstu, kao dio ukupne strategije prema BiH, Vijeće potvrđuje spremnost EU da u ovoj fazi nastavi primjenu izvršnog vojnog mandata operacije 'Althea' kako bi dala podršku vlastima BiH da održi sigurno okruženje, pod obnovljenim UN-ovim mandatom", navedeno je u odluci.
Misija još potrebna
Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva, podsjetio je i da je Vijeće ministara dalo suglasnost ostanku EUFOR-a, s tim da se naredne godine, u okviru Strateškog pregleda uradi procjena kolika je potreba za EUFOR-om. Ocijenio je da ne vidi da će se nešto mijenjati u mandatu, i da će i u Vijeću sigurnosti UN-a prevladati takav stav.
"S obzirom na situaciju u BiH ne vjerujem da će bilo tko u UN-u praviti problem u vezi s produžetkom misije EUFOR i da su svjesni da je politička nestabilnost i dalje veoma visoka, a uz to dolazi i naredni potencijalni nestabilni period formiranja vlasti. Mislim da je u ovom trenutku misija još potrebna, ako ništa drugo, onda barem iz psiholoških razloga. Ipak imamo međunarodnu silu koja daje kakav takav osjećaj sigurnosti", rekao je Hadžović, podsjetivši da se narednih šest mjeseci u BiH nalazi i dodatni kontingent britanske vojske. Upitan očekuje li eventualnu blokadu Rusije, Hadžović je rekao da ne vjeruje da će to biti slučaj, i da svi razumiju stanje u BiH.
"Mislim da će oni kao i prošle godine inzistirati da ne bude spominjanja NATO-a, a s obzirom na to da je takva formulacija već usvojena, mislim da će i ovog puta biti slično", rekao je on.
