Ilegalni sadržaji koji preko interneta šire radikalni ekstremizam moraju biti hitno brisani i stoga je potrebna suradnja između pružatelja internetskih usluga i država članica, kaže se u nacrtu pravno neobvezujuće rezolucije koju je izglasao Odbor Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove.
Odbor je izglasao izvješće koje je sastavila francuska zastupnica Rachida Dati iz Europske narodne stranke. Nakon usvajanja na Odboru, tekst je upućen na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta, koji bi o tome trebao glasovati u drugoj polovini studenog.
U izglasanom tekstu kaže se da su internet i društvene mreže značajan faktor u širenju radikalizma i fundamentalizma te se pozivaju EU i zemlje članice da izrade sveobuhvatnu strategiju za sprječavanje radikalizacije i mobiliziranja građana EU-a od strane terorističkih organizacija. Ta strategija trebala bi obuhvaćati vanjsku, socijalnu i obrazovnu politiku, pravosuđe i tijela za provedbu zakona, a naglasak bi trebao biti na preventivnim, a ne na reaktivnim mjerama, kažu zastupnici.
Ilegalni sadržaji na internetu koji potiču i šire nasilje i ekstremizam treba hitno brisati, ali u skladu s temeljnim pravima i slobodom izražavanja.
Prema procjenama, oko pet tisuća europskih građana pridružilo se terorističkim organizacijama koje se bore u Siriji i Iraku. Ti "strani borci" po povratku u EU-u nastavljaju širiti terorističke ideje. Zatvori su postali rasadnici radikalizma u kojima pojedini zatvorenici vrbuju sitne prijestupnike za radikalne ideje.
Autorica izvješća Rachida Dati kaže da je predlagala mjere čija je efikasnost dokazana, ali da oko toga nije bilo suglasnosti političkih grupa. Neki od tih prijedloga su izoliranje radikalnih zatvorenika od ostalih i veći nadzor kretanja europskih građana koji su pod sumnjom.
"Žao mi je što u ovoj fazi nema konsenzusa za snažne mjere poput uvođenja sustavnih i obveznih kontrola na vanjskim granicama Europske unije", kaže Dati, javlja Fena.
Članovi Odbora su se u izglasanom tekstu zauzeli za zajedničku definiciju "stranih boraca", što bi omogućilo njihov kazneni progon. Zemlje članice se pozivaju da razmjenjuju iskustva u vezi praćenje ulaska i izlaska tih boraca u i iz EU-a. Također se traži zamrzavanje računa tih građana kako bi ih se spriječilo da sudjeluju u terorističkim aktivnostima u područjima sukoba u trećim zemljama.
Zastupnici ističu da bi zemlje članice trebale imati mogućnost oduzimanja putovnica na zahtjev nadležnih pravosudnih vlasti kako bi se spriječilo da se imatelji tih putovnica pridruže terorističkim organizacijama.
U tekstu se upozorava da sve te mjere moraju biti praćene proaktivnom politikom uključivosti i deradikalizacije. U tom smislu, zastupnici smatraju da je potrebno uspostaviti sustav za potporu, koji bi članovima obitelji i prijateljima pružao pomoć u slučaju promjene ponašanja kod nekog člana zajednice, a koja upućuje da je pod utjecajem terorističke grupe.
Dnevnik.ba
Odbor je izglasao izvješće koje je sastavila francuska zastupnica Rachida Dati iz Europske narodne stranke. Nakon usvajanja na Odboru, tekst je upućen na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta, koji bi o tome trebao glasovati u drugoj polovini studenog.
U izglasanom tekstu kaže se da su internet i društvene mreže značajan faktor u širenju radikalizma i fundamentalizma te se pozivaju EU i zemlje članice da izrade sveobuhvatnu strategiju za sprječavanje radikalizacije i mobiliziranja građana EU-a od strane terorističkih organizacija. Ta strategija trebala bi obuhvaćati vanjsku, socijalnu i obrazovnu politiku, pravosuđe i tijela za provedbu zakona, a naglasak bi trebao biti na preventivnim, a ne na reaktivnim mjerama, kažu zastupnici.
Ilegalni sadržaji na internetu koji potiču i šire nasilje i ekstremizam treba hitno brisati, ali u skladu s temeljnim pravima i slobodom izražavanja.
Prema procjenama, oko pet tisuća europskih građana pridružilo se terorističkim organizacijama koje se bore u Siriji i Iraku. Ti "strani borci" po povratku u EU-u nastavljaju širiti terorističke ideje. Zatvori su postali rasadnici radikalizma u kojima pojedini zatvorenici vrbuju sitne prijestupnike za radikalne ideje.
Autorica izvješća Rachida Dati kaže da je predlagala mjere čija je efikasnost dokazana, ali da oko toga nije bilo suglasnosti političkih grupa. Neki od tih prijedloga su izoliranje radikalnih zatvorenika od ostalih i veći nadzor kretanja europskih građana koji su pod sumnjom.
"Žao mi je što u ovoj fazi nema konsenzusa za snažne mjere poput uvođenja sustavnih i obveznih kontrola na vanjskim granicama Europske unije", kaže Dati, javlja Fena.
Članovi Odbora su se u izglasanom tekstu zauzeli za zajedničku definiciju "stranih boraca", što bi omogućilo njihov kazneni progon. Zemlje članice se pozivaju da razmjenjuju iskustva u vezi praćenje ulaska i izlaska tih boraca u i iz EU-a. Također se traži zamrzavanje računa tih građana kako bi ih se spriječilo da sudjeluju u terorističkim aktivnostima u područjima sukoba u trećim zemljama.
Zastupnici ističu da bi zemlje članice trebale imati mogućnost oduzimanja putovnica na zahtjev nadležnih pravosudnih vlasti kako bi se spriječilo da se imatelji tih putovnica pridruže terorističkim organizacijama.
U tekstu se upozorava da sve te mjere moraju biti praćene proaktivnom politikom uključivosti i deradikalizacije. U tom smislu, zastupnici smatraju da je potrebno uspostaviti sustav za potporu, koji bi članovima obitelji i prijateljima pružao pomoć u slučaju promjene ponašanja kod nekog člana zajednice, a koja upućuje da je pod utjecajem terorističke grupe.
Dnevnik.ba
