Inflacija je nova realnost u Bosni i Hercegovini koja će biti prisutna duži period. Nakon što je Centralna banka objavila najnovije procjene inflatornog rasta do polovine godine, ekonomisti pokazuju još veći pesimizam. S obzirom na to da, pored domaćih faktora, inflaciju i uvozimo, trenutno je, uvjeravaju, moguće tek ublažiti inflatorni šok.
Sve procjene o povećanju cijena i inflaciji, uzrokovanih pandemijom koronavirusa, s kraja prošle godine pale su u vodu. Zbog rata u Ukrajini i posljedica koje nosi analitičari barataju mnogo ekstremnijim brojkama. Centralna banka BiH oborila je procjenu iz prosinca o inflaciji od 4,5% za prvu polovinu ove godine i postavila srednju vrijednost na 9,2 %. Riječ je o brzim procjenama na osnovu vrlo promjenjivih parametara, pa nisu isključene ni ekstremne vrijednosti inflacije koje bi mogle dostići 12,3% do polovine godine.
Šta bi moglo dovesti inflaciju do ekstremnih vrijednosti? U Centralnoj banci ukazuju na tri faktora. Dalje šokove na međunarodnom tržištu hrane i energenata, eventualno usklađivanje cijena električne enregije na domaćem tržištu sa međunarodnim trendovima, te spirala plata i inflacije, kako zbog sindikalnih pritisaka za usklađivanje plata sa rastom troškova života, tako i zbog odliva radne snage u inostranstvo.
ALEKSA MILOJEVIĆ, ekonomista
Procjene Centralne banke zvuče čak optimistično u odnosu na tvrdnje pojedinih ekonomista koji posmatraju duži period.
Nas očekuje jedna ogromna inflacija 200-300%, a to nije uopšte pretjerivanje, jer kad saberete dugove i deficite oni su ravni društvenom proizvodu, a to znači da je naša valuta precijenjena za 100%, a to znači da inflacija mora biti najmanje 100% da bi se izravnala sa realnim materijalnim vrijednostima.
ZORAN PAVLOVIĆ, ekonomista
Očekuje se usporavanje ekonomske aktivnosti, kako zbog smanjenja potražnje za izvoznim proizvodima kod partnera u inozemstvu, tako i zbog smanjenja kupovne moći, odnosno potražnje, domaćeg stanovništva.
Ova poskupljenja drarično smanjuju konzumaaciju i potrošnju jer su i proračuni građana sve tanji i tanji tako da očekivanja da će ovako veliki prilivi koji su se desili u siječnju i veljači nastaviti do polovine godine ja sam tu jako skeptičan...
HUSEIN MURATOVIĆ, ekonomista
Tri su ključna genebratora inflacije, inflacija tražnje, troškovna inflacija u zemlji i uvozna inflacija. Smanjenje stope PDV-a na osnovne životne namirnice, povećanje na luksuz, te privremeno ukidanje akcize na gorivo samo su neke od mjera koje treba preduzeti.
Imperativno smanjiti neproduktivnu javnu potrošnju najmanje za 10%, forsirati domaću proizvodnju i uvoznu inflaciju ne možemo izbbjeći recimo kod kljljučnih proizvodda i kod energenata jer ona zavisi od kretanja cijena na svjetskom tržištu, međutim možemo smanjiti, moramo zapravo smanjiti fiskalne namete i ograničiti maržu distributerima naftnih derivata. Biće delikatno za vlasti u Bosni i Hercegovini provesti mjere s obzirom na rast otplate dugova u narednom periodu uz usporavanje privrednog rasta.
Sve procjene o povećanju cijena i inflaciji, uzrokovanih pandemijom koronavirusa, s kraja prošle godine pale su u vodu. Zbog rata u Ukrajini i posljedica koje nosi analitičari barataju mnogo ekstremnijim brojkama. Centralna banka BiH oborila je procjenu iz prosinca o inflaciji od 4,5% za prvu polovinu ove godine i postavila srednju vrijednost na 9,2 %. Riječ je o brzim procjenama na osnovu vrlo promjenjivih parametara, pa nisu isključene ni ekstremne vrijednosti inflacije koje bi mogle dostići 12,3% do polovine godine.
Šta bi moglo dovesti inflaciju do ekstremnih vrijednosti? U Centralnoj banci ukazuju na tri faktora. Dalje šokove na međunarodnom tržištu hrane i energenata, eventualno usklađivanje cijena električne enregije na domaćem tržištu sa međunarodnim trendovima, te spirala plata i inflacije, kako zbog sindikalnih pritisaka za usklađivanje plata sa rastom troškova života, tako i zbog odliva radne snage u inostranstvo.
ALEKSA MILOJEVIĆ, ekonomista
Procjene Centralne banke zvuče čak optimistično u odnosu na tvrdnje pojedinih ekonomista koji posmatraju duži period.
Nas očekuje jedna ogromna inflacija 200-300%, a to nije uopšte pretjerivanje, jer kad saberete dugove i deficite oni su ravni društvenom proizvodu, a to znači da je naša valuta precijenjena za 100%, a to znači da inflacija mora biti najmanje 100% da bi se izravnala sa realnim materijalnim vrijednostima.
ZORAN PAVLOVIĆ, ekonomista
Očekuje se usporavanje ekonomske aktivnosti, kako zbog smanjenja potražnje za izvoznim proizvodima kod partnera u inozemstvu, tako i zbog smanjenja kupovne moći, odnosno potražnje, domaćeg stanovništva.
Ova poskupljenja drarično smanjuju konzumaaciju i potrošnju jer su i proračuni građana sve tanji i tanji tako da očekivanja da će ovako veliki prilivi koji su se desili u siječnju i veljači nastaviti do polovine godine ja sam tu jako skeptičan...
HUSEIN MURATOVIĆ, ekonomista
Tri su ključna genebratora inflacije, inflacija tražnje, troškovna inflacija u zemlji i uvozna inflacija. Smanjenje stope PDV-a na osnovne životne namirnice, povećanje na luksuz, te privremeno ukidanje akcize na gorivo samo su neke od mjera koje treba preduzeti.
Imperativno smanjiti neproduktivnu javnu potrošnju najmanje za 10%, forsirati domaću proizvodnju i uvoznu inflaciju ne možemo izbbjeći recimo kod kljljučnih proizvodda i kod energenata jer ona zavisi od kretanja cijena na svjetskom tržištu, međutim možemo smanjiti, moramo zapravo smanjiti fiskalne namete i ograničiti maržu distributerima naftnih derivata. Biće delikatno za vlasti u Bosni i Hercegovini provesti mjere s obzirom na rast otplate dugova u narednom periodu uz usporavanje privrednog rasta.
