Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za osobnu potrošnju u BiH u svibnju 2022. godine u odnosu na isti perod lani veće su za čak 14,4 posto, pokazuju to podaci Agencije za statistiku BiH, dok s druge strane ekonomski analitičari i potrošači smatraju da to nije točno, nego da je to daleko veća brojka.
Iz Agencije za statistiku BiH navode, između ostalog, da je od svibnja prošle godine uvjerljivo najviše poskupio prevoz, i to za više od 30 posto, a prate ga hrana i bezalkoholni napici, koji su poskupjeli za više od 22 posto.
Jedino što je pojeftinilo za godinu dana jeste ono što ne kupujemo svakodnevno, a to su odjeća i obuća.
"U svibnju 2022. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku je zabilježen pad cijena odjeće i obuće za 0,2 posto. Prema istim podacima, prosječni pad cijena odjeće i obuće za godinu dana je pet posto", kažu iz Agencije za statistiku BiH.
Statistika je netočna, kategoričan je Slaviša Raković, ekonomski analitičar, koji je mišljenja da jedino građani mogu suditi koliko je šta poskupjelo i kako se nose s tim problemima.
"Nas građane kada se pita, treba davati indeks potrošačkih cijena, a ne tu inflaciju koja sadrži sve i svašta. Nas isključivo zanimaju hrana, prevoz i električna energija. Bar zasad, sreća je što struja nije poskupjela. Ali inflacija nije 14 posto, već mnogo više", navodi Raković za "Nezavisne novine" i dodaje da je inflacija u BiH mnogo veća u poređenju s brojnim europskim zemljama.
Da je visina inflacije potcijenjena, smatra i ekonomista Admir Čavalić, za koga je posebno zabrinjavajuća činjenica što su samo prehrambeni proizvodi za godinu dana poskupjeli za više od 20 posto.
"Naši građani su egzistencijalno ugroženi i najveći dio raspoloživog novca troše na prehranu i energente, komunalije i slično", kaže Čavalić za "Nezavisne novine".
Stručnjaci očekuju da će inflacija na svjetskom nivou uskoro dostići svoj maksimum, ali isto tako, kako kažu, biće teško zaustaviti da se i dalje nastave korekcije cijena, a sve pod izgovorom upravo inflacije.
Čavalić naglašava da bi rješenje u ovom trenutku trebalo da bude smanjenje fiskalnih opterećenja za gospodarstvo, ali i za građane.
"U Parlamentu su pokušali da urade oboje, ali to nije učinjeno. Ali opet, to znači da država ima mehanizme na drugim fiskalnim uređenjima da pomogne građanstvu i privredi, ukidanjem tih parafiskalnih nameta", ističe Čavalić.
Pomoć nadležnih čekaju i potrošači.
"Ako se ovako nastavi, bit će samo gore", kaže za "Nezavisne novine" Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača "Zvono" iz Bijeljine.
Ističe da Vlada mora pooštriti mjere u vezi s kontrolom cijena na tržištu, prvenstveno hrane.
"A mi kao predstavnici potrošača ne možemo mnogo toga uraditi, jer to nije u našoj moći. Zakon o zaštiti potrošača ne može da predvidi neke kazne za trgovce. Ovaj iznos inflacije jednostavno nije realan, jer ono što kupujemo je mnogo veće nego u onom prosjeku koji se uzme", kategoričan je Vasilić.
Iz Agencije za statistiku BiH navode, između ostalog, da je od svibnja prošle godine uvjerljivo najviše poskupio prevoz, i to za više od 30 posto, a prate ga hrana i bezalkoholni napici, koji su poskupjeli za više od 22 posto.
Jedino što je pojeftinilo za godinu dana jeste ono što ne kupujemo svakodnevno, a to su odjeća i obuća.
"U svibnju 2022. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku je zabilježen pad cijena odjeće i obuće za 0,2 posto. Prema istim podacima, prosječni pad cijena odjeće i obuće za godinu dana je pet posto", kažu iz Agencije za statistiku BiH.
Statistika je netočna, kategoričan je Slaviša Raković, ekonomski analitičar, koji je mišljenja da jedino građani mogu suditi koliko je šta poskupjelo i kako se nose s tim problemima.
"Nas građane kada se pita, treba davati indeks potrošačkih cijena, a ne tu inflaciju koja sadrži sve i svašta. Nas isključivo zanimaju hrana, prevoz i električna energija. Bar zasad, sreća je što struja nije poskupjela. Ali inflacija nije 14 posto, već mnogo više", navodi Raković za "Nezavisne novine" i dodaje da je inflacija u BiH mnogo veća u poređenju s brojnim europskim zemljama.
Da je visina inflacije potcijenjena, smatra i ekonomista Admir Čavalić, za koga je posebno zabrinjavajuća činjenica što su samo prehrambeni proizvodi za godinu dana poskupjeli za više od 20 posto.
"Naši građani su egzistencijalno ugroženi i najveći dio raspoloživog novca troše na prehranu i energente, komunalije i slično", kaže Čavalić za "Nezavisne novine".
Stručnjaci očekuju da će inflacija na svjetskom nivou uskoro dostići svoj maksimum, ali isto tako, kako kažu, biće teško zaustaviti da se i dalje nastave korekcije cijena, a sve pod izgovorom upravo inflacije.
Čavalić naglašava da bi rješenje u ovom trenutku trebalo da bude smanjenje fiskalnih opterećenja za gospodarstvo, ali i za građane.
"U Parlamentu su pokušali da urade oboje, ali to nije učinjeno. Ali opet, to znači da država ima mehanizme na drugim fiskalnim uređenjima da pomogne građanstvu i privredi, ukidanjem tih parafiskalnih nameta", ističe Čavalić.
Pomoć nadležnih čekaju i potrošači.
"Ako se ovako nastavi, bit će samo gore", kaže za "Nezavisne novine" Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača "Zvono" iz Bijeljine.
Ističe da Vlada mora pooštriti mjere u vezi s kontrolom cijena na tržištu, prvenstveno hrane.
"A mi kao predstavnici potrošača ne možemo mnogo toga uraditi, jer to nije u našoj moći. Zakon o zaštiti potrošača ne može da predvidi neke kazne za trgovce. Ovaj iznos inflacije jednostavno nije realan, jer ono što kupujemo je mnogo veće nego u onom prosjeku koji se uzme", kategoričan je Vasilić.
