Indijska svemirska agencija izvijestila je da je uspješno lansirala raketu na Mjesec u misiji koja je odgođena prošli ponedjeljak nedugo prije lansiranja zbog tehničkog problema.
Raketa Chandrayaan 2, koju je izradila Indijska svemirska istraživačka organizacija (ISRO), lansirana je u 14:43 po mjesnom vremenu, odnosno u planiranih 11:13 po srednjoeuropskom vremenu.
Lansiranje je emitirano uživo u TV programu i na društvenim mrežama. Indijci se nadaju da će njihova misija vrijedna oko 150 milijuna biti prva na južnome polu Mjeseca.
Tehnički problemi
Odbrojavanje je obustavljeno prije tjedan dana, 15. srpnja, 56 minuta prije lansiranja, pošto je "uočen tehnički problem u sustavu lansiranja", objavio je tada ISRO.
Indijski mediji su izvijestili da je krivac za odgodu lansiranja bilo curenje iz boce s helijem u kriogenički raketni motor. Kvar je u međuvremenu otklonjen.
Indija će, ako misija protekne kako je predviđeno, postati tek četvrta zemlja koja je uspješno sletjela na Zemljin prirodni satelit.
Chandrayaan 2 ili Mjesečeve kočije 2 trebale su biti lansirane s tropskog otoka Andhre Pradesha nakon desetljeća dugog razvoja i samo pet dana prije 50. obljetnice prvog slijetanja na Mjesec, no to se nije ostvarilo.
Gotovo svi dijelovi Chandrayaana-2 dizajnirani su i izrađeni u Indiji.
Najmoćniji raketni lanser
Indija je upotrijebila svoj najmoćniji raketni lanser GSLV Mk III. koji je lansirao 2,4 tone težak orbiter s rokom trajanja od otprilike godinu dana.
Svemirska letjelica prenosi 1,4 tone tešku platformu za slijetanje Vikram koja, opet, prenosi 27 kilograma težak lunarni rover Pragyan na ravnicu između dvaju kratera na Mjesečevu južnom polu.
Direktor indijske Organizacije za istraživanje svemira (ISRO) K. Sivan rekao je da će Vikramovo završno slijetanje, koje će trajati 15 minuta, predstavljati "najnapetije trenutke jer Indija nikada dosad nije pokrenula tako kompleksnu misiju". Sivan je pojasnio i da će misija tražiti znakove vode te "fosilne zapise ranoga Sunčeva sustava".
Usprkos relativno malom budžetu, postavlja se pitanje zašto Indija kreće u osvajanje Mjeseca, a zemlja se još uvijek bori s glađu i siromaštvom, no u igri je nacionalni ponos. Premijer Narendra Modi obećao je da će ljudsku misiju poslati u svemir do 2022.
Većina stručnjaka kaže da su geostrateški ulozi mali, ali da indijski niskobudžetni model može "osvojiti" sektor komercijalnih svemirskih letova.
"Temeljno pitanje koje bi trebali postaviti sebi u ovom kontekstu nije treba li Indija pokrenuti tako ambiciozne svemirske pothvate, već može li si Indija priuštiti njihovo ignoriranje", rekao je K. Kasturirangan, bivši ravnatelj ISRO-a.
Indijska je težnja da bude među liderima u istraživanju svemira, dodao je.
Svemirske misije teške milijarde
Sjedinjene Države su na 15 misija Apolla, uključujući šest koje su sletjele na Mjesec, potrošile oko 100 milijardi dolara u današnjoj vrijednosti novca.
Kineska Mjesečeva letjelica Chang'e 4 sletjela je na Mjesec u ožujku, što je stajalo oko 8,4 milijarde dolara.
Rusija, prva zemlja koja je organizirala uspješno slijetanje na Mjesec bez čovjeka 1966., potrošila je, preračunato u današnje vrijednosti, preko 20 milijardi dolara na misije 1960-ih i 1970-ih.
Lansiranje je tek početak putovanja od 384.000 km, a ISRO se nada da će Mjesečeve kočije 2 na Mjesečev južni pol sletjeti 6. ili 7. rujna, kako je i planirano, unatoč jednotjednoj odgodi lansiranja.
Misija bi trebala pokazati koliko je napredovalo putovanje svemirom od "velikog koraka za čovječanstvo" Neila Armstronga i misije Apolla 11.
Raketa Chandrayaan 2, koju je izradila Indijska svemirska istraživačka organizacija (ISRO), lansirana je u 14:43 po mjesnom vremenu, odnosno u planiranih 11:13 po srednjoeuropskom vremenu.
Lansiranje je emitirano uživo u TV programu i na društvenim mrežama. Indijci se nadaju da će njihova misija vrijedna oko 150 milijuna biti prva na južnome polu Mjeseca.
Tehnički problemi
Odbrojavanje je obustavljeno prije tjedan dana, 15. srpnja, 56 minuta prije lansiranja, pošto je "uočen tehnički problem u sustavu lansiranja", objavio je tada ISRO.
Indijski mediji su izvijestili da je krivac za odgodu lansiranja bilo curenje iz boce s helijem u kriogenički raketni motor. Kvar je u međuvremenu otklonjen.
Indija će, ako misija protekne kako je predviđeno, postati tek četvrta zemlja koja je uspješno sletjela na Zemljin prirodni satelit.
Chandrayaan 2 ili Mjesečeve kočije 2 trebale su biti lansirane s tropskog otoka Andhre Pradesha nakon desetljeća dugog razvoja i samo pet dana prije 50. obljetnice prvog slijetanja na Mjesec, no to se nije ostvarilo.
Gotovo svi dijelovi Chandrayaana-2 dizajnirani su i izrađeni u Indiji.
Najmoćniji raketni lanser
Indija je upotrijebila svoj najmoćniji raketni lanser GSLV Mk III. koji je lansirao 2,4 tone težak orbiter s rokom trajanja od otprilike godinu dana.
Svemirska letjelica prenosi 1,4 tone tešku platformu za slijetanje Vikram koja, opet, prenosi 27 kilograma težak lunarni rover Pragyan na ravnicu između dvaju kratera na Mjesečevu južnom polu.
Direktor indijske Organizacije za istraživanje svemira (ISRO) K. Sivan rekao je da će Vikramovo završno slijetanje, koje će trajati 15 minuta, predstavljati "najnapetije trenutke jer Indija nikada dosad nije pokrenula tako kompleksnu misiju". Sivan je pojasnio i da će misija tražiti znakove vode te "fosilne zapise ranoga Sunčeva sustava".
Usprkos relativno malom budžetu, postavlja se pitanje zašto Indija kreće u osvajanje Mjeseca, a zemlja se još uvijek bori s glađu i siromaštvom, no u igri je nacionalni ponos. Premijer Narendra Modi obećao je da će ljudsku misiju poslati u svemir do 2022.
Većina stručnjaka kaže da su geostrateški ulozi mali, ali da indijski niskobudžetni model može "osvojiti" sektor komercijalnih svemirskih letova.
"Temeljno pitanje koje bi trebali postaviti sebi u ovom kontekstu nije treba li Indija pokrenuti tako ambiciozne svemirske pothvate, već može li si Indija priuštiti njihovo ignoriranje", rekao je K. Kasturirangan, bivši ravnatelj ISRO-a.
Indijska je težnja da bude među liderima u istraživanju svemira, dodao je.
Svemirske misije teške milijarde
Sjedinjene Države su na 15 misija Apolla, uključujući šest koje su sletjele na Mjesec, potrošile oko 100 milijardi dolara u današnjoj vrijednosti novca.
Kineska Mjesečeva letjelica Chang'e 4 sletjela je na Mjesec u ožujku, što je stajalo oko 8,4 milijarde dolara.
Rusija, prva zemlja koja je organizirala uspješno slijetanje na Mjesec bez čovjeka 1966., potrošila je, preračunato u današnje vrijednosti, preko 20 milijardi dolara na misije 1960-ih i 1970-ih.
Lansiranje je tek početak putovanja od 384.000 km, a ISRO se nada da će Mjesečeve kočije 2 na Mjesečev južni pol sletjeti 6. ili 7. rujna, kako je i planirano, unatoč jednotjednoj odgodi lansiranja.
Misija bi trebala pokazati koliko je napredovalo putovanje svemirom od "velikog koraka za čovječanstvo" Neila Armstronga i misije Apolla 11.
