Ilegalna potrošnja duhanskih proizvoda u BiH je i dalje je izuzetno visoka i iznosi velikih 35 posto.
Pokazalo je to novo IPSOS istraživanje, provedeno od 18. studenog do 22. prosinca prošle godine, a iz njega se može zaključiti i da, bez obzira na snažan angažman agencija za provođenje zakona, bh. tržištem i dalje dominiraju šverceri cigareta, a pogotovo rezanog duhana.
Istraživanje pokazuju i da na tržištu BiH primjećujemo veliku indikaciju rasta potrošnje ilegalnih cigareta, odnosno da je volumen ilegalnih cigareta u godini dana narastao više od četiri puta.
Pritom, ilegalne cigarete koje su zabilježene na našem tržištu su cigarete s markicom iz Kosova ili cigarete potpuno bez porezne markice.
Ovo ukazuje da šverceri i dalje aktivno djeluju i nalaze različite kanala bez obzira na kontinuirane aktivnosti nadležnih agencija (prvenstveno Državna agencija za istrage i zaštitu - SIPA, Uprava za neizravno oporezivanje BiH i Granična policija BiH) u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta.
Istraživanje pokazuje i da se prosječna cijena nelegalnih cigareta približava cijeni legalnih cigareta i iznosi 4,3 KM, izvještavaju Nezavisne.
Utvrđeno je i da je na tržištu BiH izuzetno velika potrošnja ilegalnog rezanog duhana te da u ukupnoj potrošnji duhanskih proizvoda iznosi izuzetno visokih 30,9 odsto.
Procjenjuje se da je u 2023. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana bila 2.019 tona, što je 11 posto manje nego u 2022. godini, ali je to i dalje 13 posto više u odnosu na 2021. godinu i skoro 23 posto više u odnosu na upotrebu u 2020. godini.
Dakle, iako se bilježi blagi pad u odnosu na prošlu godinu, našim tržištem i dalje dominiraju šverceri rezanog duhana.
Kada je rezani duhan u pitanju, prema udjelu među pušačima koji ga koriste, njih 97 posto se odlučuje za ilegalni.
Pijaca je, kako je utvrđeno, i dalje glavni kanal za kupovinu ilegalnih cigareta, što ne znači da se prodaja više ne odvija putem interneta, odnosno društvenih mreža i platformi za trgovinu robom i uslugama, samo se nakon pandemije COVID-19 fokus prodaje vratio na pijace.
Treba podsjetiti da Bosna i Hercegovina zbog crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda godišnje gubi oko 400 milijuna KM.
To je novac koji je dovoljan za kapitalnu investiciju - financiranje pola iznosa za izgradnju tunela Prenj, koji svojom dužinom od 10,5 km i kompleksnošću nadmašuje sve do sada izgrađene objekte u regiji pa i šire, a važan je za ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine.
Tu možemo svrstati i druge investicije koje znače građanima, kao na primjer opremanje i modernizaciju četiri tisuće domova zdravlja širom BiH.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže da crno tržište duhana u Bosni i Hercegovini ostaje i dalje ozbiljan problem, što je, dodaje, posebno vidljivo s nedavnim istraživanjem koje otkriva stalno prisutne i alarmantne trendove.
- Ilegalna potrošnja duhanskih proizvoda danas u Bosni i Hercegovini dostiže visokih 35 posto, što pokazuje da je ilegalna trgovina cigareta i dalje raširena unatoč naporima državnih agencija poput SIPA, UIO i Granične policije. Ono što posebno zabrinjava, jeste što su šverceri pronašli nove kanale distribucije, a ilegalne cigarete iz Kosova ili bez poreznih markica postaju sve uobičajenije na tržištu BiH, naveo je Hadžić.
Prema njegovim riječima, zapanjujući je i porast obujma ilegalnih cigareta, koji je u samo godinu dana narastao više od četiri puta.
- Prosječna cijena ilegalnih cigareta sada je približna cijeni legalnih, koja iznosi 4,3 KM, što dodatno potiče potrošnju ilegalnih proizvoda. Štoviše, istraživanje pokazuje da je na tržištu BiH iznimno velika potrošnja ilegalnog rezanog duhana. Ona iznosi u ukupnoj potrošnji duhanskih proizvoda iznimno visokih 30,9 posto, pri čemu većina pušača rezanog duhana preferira ilegalne proizvode, kaže Hadžić.
Naglasimo i da je spomenuto IPSOS istraživanje rađeno na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovnika BiH starijih od 19 godina.
Primjenjena metoda bila je kombinacija F2F (licem u lice) i CAPI (osobno intervjuiranje uz pomoć računala). Okvir uzorka bio je zasnovan na podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, Popis 2013. godine. Podaci su analizirani na osnovu odgovora ispitanika i fotografija duhanskih proizvoda koje ispitanici trenutno koriste.
Pokazalo je to novo IPSOS istraživanje, provedeno od 18. studenog do 22. prosinca prošle godine, a iz njega se može zaključiti i da, bez obzira na snažan angažman agencija za provođenje zakona, bh. tržištem i dalje dominiraju šverceri cigareta, a pogotovo rezanog duhana.
Istraživanje pokazuju i da na tržištu BiH primjećujemo veliku indikaciju rasta potrošnje ilegalnih cigareta, odnosno da je volumen ilegalnih cigareta u godini dana narastao više od četiri puta.
Pritom, ilegalne cigarete koje su zabilježene na našem tržištu su cigarete s markicom iz Kosova ili cigarete potpuno bez porezne markice.
Ovo ukazuje da šverceri i dalje aktivno djeluju i nalaze različite kanala bez obzira na kontinuirane aktivnosti nadležnih agencija (prvenstveno Državna agencija za istrage i zaštitu - SIPA, Uprava za neizravno oporezivanje BiH i Granična policija BiH) u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta.
Istraživanje pokazuje i da se prosječna cijena nelegalnih cigareta približava cijeni legalnih cigareta i iznosi 4,3 KM, izvještavaju Nezavisne.
Utvrđeno je i da je na tržištu BiH izuzetno velika potrošnja ilegalnog rezanog duhana te da u ukupnoj potrošnji duhanskih proizvoda iznosi izuzetno visokih 30,9 odsto.
Procjenjuje se da je u 2023. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana bila 2.019 tona, što je 11 posto manje nego u 2022. godini, ali je to i dalje 13 posto više u odnosu na 2021. godinu i skoro 23 posto više u odnosu na upotrebu u 2020. godini.
Dakle, iako se bilježi blagi pad u odnosu na prošlu godinu, našim tržištem i dalje dominiraju šverceri rezanog duhana.
Kada je rezani duhan u pitanju, prema udjelu među pušačima koji ga koriste, njih 97 posto se odlučuje za ilegalni.
Pijaca je, kako je utvrđeno, i dalje glavni kanal za kupovinu ilegalnih cigareta, što ne znači da se prodaja više ne odvija putem interneta, odnosno društvenih mreža i platformi za trgovinu robom i uslugama, samo se nakon pandemije COVID-19 fokus prodaje vratio na pijace.
Treba podsjetiti da Bosna i Hercegovina zbog crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda godišnje gubi oko 400 milijuna KM.
To je novac koji je dovoljan za kapitalnu investiciju - financiranje pola iznosa za izgradnju tunela Prenj, koji svojom dužinom od 10,5 km i kompleksnošću nadmašuje sve do sada izgrađene objekte u regiji pa i šire, a važan je za ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine.
Tu možemo svrstati i druge investicije koje znače građanima, kao na primjer opremanje i modernizaciju četiri tisuće domova zdravlja širom BiH.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže da crno tržište duhana u Bosni i Hercegovini ostaje i dalje ozbiljan problem, što je, dodaje, posebno vidljivo s nedavnim istraživanjem koje otkriva stalno prisutne i alarmantne trendove.
- Ilegalna potrošnja duhanskih proizvoda danas u Bosni i Hercegovini dostiže visokih 35 posto, što pokazuje da je ilegalna trgovina cigareta i dalje raširena unatoč naporima državnih agencija poput SIPA, UIO i Granične policije. Ono što posebno zabrinjava, jeste što su šverceri pronašli nove kanale distribucije, a ilegalne cigarete iz Kosova ili bez poreznih markica postaju sve uobičajenije na tržištu BiH, naveo je Hadžić.
Prema njegovim riječima, zapanjujući je i porast obujma ilegalnih cigareta, koji je u samo godinu dana narastao više od četiri puta.
- Prosječna cijena ilegalnih cigareta sada je približna cijeni legalnih, koja iznosi 4,3 KM, što dodatno potiče potrošnju ilegalnih proizvoda. Štoviše, istraživanje pokazuje da je na tržištu BiH iznimno velika potrošnja ilegalnog rezanog duhana. Ona iznosi u ukupnoj potrošnji duhanskih proizvoda iznimno visokih 30,9 posto, pri čemu većina pušača rezanog duhana preferira ilegalne proizvode, kaže Hadžić.
Naglasimo i da je spomenuto IPSOS istraživanje rađeno na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovnika BiH starijih od 19 godina.
Primjenjena metoda bila je kombinacija F2F (licem u lice) i CAPI (osobno intervjuiranje uz pomoć računala). Okvir uzorka bio je zasnovan na podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, Popis 2013. godine. Podaci su analizirani na osnovu odgovora ispitanika i fotografija duhanskih proizvoda koje ispitanici trenutno koriste.
