Slučaj Huse B. (41) iz Bosne i Hercegovine izazvao je šok, ali i bijes njemačke javnosti, a sve to je uticalo da o samom slučaju oglasi i Hendrik Wust, predsjednik pokrajinske vlade Sjeverne Rajne-Vestfalije.
Kako piše njemački Bild, riječ je o ''najdrskijem primatelju socijalne pomoći u Njemačkoj''.
Bild je već prošlog mjeseca pisao o Husi koji živi već 23 godine u Njemačkoj, sa suprugom i osmoro djece, iako je trebao biti deportiran još prije 17 godina.
Huso uredno s obitelji prima ukupno 87.000 eura socijalne pomoći godišnje. Grad Keln, izgleda, godinama uopće nije ni pokušavao provesti deportaciju.
Upravo zbog svega ovoga reagirao je i prvi čovjek pokrajine Hendrik Wust, inače konzervativni njemački političar iz redova CDU-a.
''Razumijem svakoga tko u ovom slučaju osjeća bijes i ljutnju. Ovaj slučaj tako nemilosrdno pokazuje sve slabosti njemačkog azilantskog prava. Ljudi koji ne dobiju pravo na boravak moraju brzo biti vraćeni u svoje matične zemlje. Vrijeme između odluke i odlaska mora biti što kraće, dakle, neophodno ga je skratiti. Ljudi koji zloupotrebljavaju naše gostoprimstvo da bi činili krivična djela svakako moraju biti deportirani. Ne smije se desiti da odbijeni azilant, koji je pritom i kriminalac godinama žive na račun našeg socijalnog sustava'', rekao je.
Wust je baš zbog svega ovoga iznio i korektan prijedlog.
''Moramo ozbiljno razgovarati o načinima da visoke iznose njemačkih socijalnih davanja za azilante uskladimo sa pravilima drugih država EU'', rekao je i dodao kako je u Sjevernoj Rajni‑Vestfaliji uvedena platna kartica, kako bi izravne novčane isplate što manje bile u opticaju i kako bi se smanjila mogućnost zloupotrebe socijalnih davanja.
''U Njemačkoj moramo nastaviti raditi odlučno i dosljedno na boljem azilantskom sustavu, kako bismo zaista pomogli onima kojima je naša zaštita potrebna'', dodao je.
Bild podsjeća da su njihovi novinari uspjeli ući u trag Husi B., koji se trenutno nalazi u azilantskom centru. Naime, s obzirom na to da obitelj već dugo živi u Njemačkoj, više ne primaju samo osnovnu naknadu za azilante, već i takozvane "povećane analogne naknade" u visini redovne socijalne pomoći.
Bild tvrdi da ima uvid u dokumente koji pokazuju koliko Huso B. i njegova obitelj primaju novca od države, a to je oko 87.000 eura godišnje.
Kada su ga novinari u njegovom domu u Kelnu suočili sa tim podacima, on je negirao da prima toliko novca. Svoju kriminalnu prošlost je također pokušao minimizirati. ''Posljednje krivično djelo koje sam počinio bilo je 2014.'', rekao je Huso B. za Bild.
Međutim, i to je navodno netočno - Huso B. se posljednji put trebao pojaviti pred sudom 8. prosinca 2025. Optužen je za pokušaj prevare u jednoj drogeriji s poklon-karticama. Proces je na kraju odgođen za ovu godinu, piše Bild.
Kako piše njemački Bild, riječ je o ''najdrskijem primatelju socijalne pomoći u Njemačkoj''.
Bild je već prošlog mjeseca pisao o Husi koji živi već 23 godine u Njemačkoj, sa suprugom i osmoro djece, iako je trebao biti deportiran još prije 17 godina.
Huso uredno s obitelji prima ukupno 87.000 eura socijalne pomoći godišnje. Grad Keln, izgleda, godinama uopće nije ni pokušavao provesti deportaciju.
Upravo zbog svega ovoga reagirao je i prvi čovjek pokrajine Hendrik Wust, inače konzervativni njemački političar iz redova CDU-a.
''Razumijem svakoga tko u ovom slučaju osjeća bijes i ljutnju. Ovaj slučaj tako nemilosrdno pokazuje sve slabosti njemačkog azilantskog prava. Ljudi koji ne dobiju pravo na boravak moraju brzo biti vraćeni u svoje matične zemlje. Vrijeme između odluke i odlaska mora biti što kraće, dakle, neophodno ga je skratiti. Ljudi koji zloupotrebljavaju naše gostoprimstvo da bi činili krivična djela svakako moraju biti deportirani. Ne smije se desiti da odbijeni azilant, koji je pritom i kriminalac godinama žive na račun našeg socijalnog sustava'', rekao je.
Wust je baš zbog svega ovoga iznio i korektan prijedlog.
''Moramo ozbiljno razgovarati o načinima da visoke iznose njemačkih socijalnih davanja za azilante uskladimo sa pravilima drugih država EU'', rekao je i dodao kako je u Sjevernoj Rajni‑Vestfaliji uvedena platna kartica, kako bi izravne novčane isplate što manje bile u opticaju i kako bi se smanjila mogućnost zloupotrebe socijalnih davanja.
''U Njemačkoj moramo nastaviti raditi odlučno i dosljedno na boljem azilantskom sustavu, kako bismo zaista pomogli onima kojima je naša zaštita potrebna'', dodao je.
Bild podsjeća da su njihovi novinari uspjeli ući u trag Husi B., koji se trenutno nalazi u azilantskom centru. Naime, s obzirom na to da obitelj već dugo živi u Njemačkoj, više ne primaju samo osnovnu naknadu za azilante, već i takozvane "povećane analogne naknade" u visini redovne socijalne pomoći.
Bild tvrdi da ima uvid u dokumente koji pokazuju koliko Huso B. i njegova obitelj primaju novca od države, a to je oko 87.000 eura godišnje.
Kada su ga novinari u njegovom domu u Kelnu suočili sa tim podacima, on je negirao da prima toliko novca. Svoju kriminalnu prošlost je također pokušao minimizirati. ''Posljednje krivično djelo koje sam počinio bilo je 2014.'', rekao je Huso B. za Bild.
Međutim, i to je navodno netočno - Huso B. se posljednji put trebao pojaviti pred sudom 8. prosinca 2025. Optužen je za pokušaj prevare u jednoj drogeriji s poklon-karticama. Proces je na kraju odgođen za ovu godinu, piše Bild.
