Ministarstvo pravosuđa najavilo je nove izmjene i dopune Prekršajnog zakona koje će se značajno odnositi na vozače, objavile je HAK Revija. Ključna novost odnosi se na ukidanje mogućnosti plaćanja dvije trećine novčane kazne nakon što sud donese presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim. Cilj je smanjiti broj sudskih postupaka pokrenutih temeljem prigovora na prekršajne naloge.
Osobe koje počine prometne i druge prekršaje i dalje će imati pravo podnijeti prigovor protiv obaveznog prekršajnog naloga, no ako ne uspiju u postupku, platit će puni iznos kazne, bez mogućnosti kasnijeg popusta. Time se želi potaknuti počinitelje da kazne plate odmah nakon izdavanja naloga, čime bi ih se financijski stimuliralo na izbjegavanje sudskog postupka.
Predlaže se i povećanje iznosa maksimalne novčane kazne u obaveznim prekršajnim nalozima za fizičke i odgovorne osobe s dosadašnjih 663,61 eura na 1000 eura. Ovom mjerom omogućilo bi se izdavanje obaveznog prekršajnog naloga za širi spektar prekršaja.
Povećava se iznos koji se može naplatiti na mjestu prekršaja
Također, povećava se i iznos kazne koja se može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja. Umjesto dosadašnjih 265,45 eura, novi maksimum bit će 380 eura. Ova promjena proširuje broj prekršaja za koje će biti omogućena naplata kazne na licu mjesta.
Važan segment predloženih izmjena odnosi se i na uvođenje obvezne elektroničke komunikacije u prekršajnim postupcima. Obveznici e-komunikacije bit će državna tijela, tijela lokalne i regionalne samouprave u svojstvu tužitelja, državno odvjetništvo, odvjetnici, sudski vještaci, tumači te pravne osobe u svojstvu tužitelja. Obvezna e-komunikacija primjenjivat će se i na podneske koje sud upućuje tim sudionicima.
Smanjiti opterećenje sudova
Fizičke osobe koje nisu obveznici e-komunikacije mogu se uključiti u elektronički sustav ako to žele, no nisu na to obvezane. U slučaju da ne pristanu, nastavljaju koristiti dosadašnji način dostave podnesaka, piše Index.
Pravo okrivljenika na prigovor protiv obaveznog prekršajnog naloga ostaje nepromijenjeno, no novim se zakonodavnim pristupom nastoji povećati učinkovitost prekršajnog sustava i smanjiti opterećenje sudova.
Dakle, Hrvatska ukida mogućnost plaćanja dvije trećine kazne nakon izgubljenog sudskog postupka, odsad se u tom slučaju plaća puni iznos. Također, povećavaju se maksimalne kazne koje se mogu izdati na licu mjesta (s 265,45 na 380 €) i putem obaveznog naloga (s 663,61 na 1000 €), a uvodi se i obavezna e-komunikacija za pravne osobe i institucije.
Osobe koje počine prometne i druge prekršaje i dalje će imati pravo podnijeti prigovor protiv obaveznog prekršajnog naloga, no ako ne uspiju u postupku, platit će puni iznos kazne, bez mogućnosti kasnijeg popusta. Time se želi potaknuti počinitelje da kazne plate odmah nakon izdavanja naloga, čime bi ih se financijski stimuliralo na izbjegavanje sudskog postupka.
Predlaže se i povećanje iznosa maksimalne novčane kazne u obaveznim prekršajnim nalozima za fizičke i odgovorne osobe s dosadašnjih 663,61 eura na 1000 eura. Ovom mjerom omogućilo bi se izdavanje obaveznog prekršajnog naloga za širi spektar prekršaja.
Povećava se iznos koji se može naplatiti na mjestu prekršaja
Također, povećava se i iznos kazne koja se može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja. Umjesto dosadašnjih 265,45 eura, novi maksimum bit će 380 eura. Ova promjena proširuje broj prekršaja za koje će biti omogućena naplata kazne na licu mjesta.
Važan segment predloženih izmjena odnosi se i na uvođenje obvezne elektroničke komunikacije u prekršajnim postupcima. Obveznici e-komunikacije bit će državna tijela, tijela lokalne i regionalne samouprave u svojstvu tužitelja, državno odvjetništvo, odvjetnici, sudski vještaci, tumači te pravne osobe u svojstvu tužitelja. Obvezna e-komunikacija primjenjivat će se i na podneske koje sud upućuje tim sudionicima.
Smanjiti opterećenje sudova
Fizičke osobe koje nisu obveznici e-komunikacije mogu se uključiti u elektronički sustav ako to žele, no nisu na to obvezane. U slučaju da ne pristanu, nastavljaju koristiti dosadašnji način dostave podnesaka, piše Index.
Pravo okrivljenika na prigovor protiv obaveznog prekršajnog naloga ostaje nepromijenjeno, no novim se zakonodavnim pristupom nastoji povećati učinkovitost prekršajnog sustava i smanjiti opterećenje sudova.
Dakle, Hrvatska ukida mogućnost plaćanja dvije trećine kazne nakon izgubljenog sudskog postupka, odsad se u tom slučaju plaća puni iznos. Također, povećavaju se maksimalne kazne koje se mogu izdati na licu mjesta (s 265,45 na 380 €) i putem obaveznog naloga (s 663,61 na 1000 €), a uvodi se i obavezna e-komunikacija za pravne osobe i institucije.
