Jedna od glavnih mjera novog hrvatskog Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa 2020. - 2030. je promjena graničnih vrijednosti dopuštene količine alkohola u krvi vozača, a njezina bi provedba mogla početi već ove godine, piše u utorak Večernji list.
Sada je na snazi regulativa koja dopušta 0,5 promila alkohola u krvi vozača, što se ne odnosi na profesionalne i mlade vozače, a kao jedna od mjera navodi se da će se istražiti mogućnost i učinkovitost promjene graničnih vrijednosti dopuštene količine alkohola u krvi vozača. Provedba ove mjere mogla bi početi od ove godine do 2023.
Novi Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa, o kojem je završeno javno savjetovanje, donosi bitne promjene u odnosu na prethodni plan s obzirom na to da nije ostvaren glavni cilj da se u prošlom desetljeću broj poginulih u prometu smanji za 50 posto u odnosu na 2010., na 213. Naime, 2019. bilo je 297 poginulih na cestama, a lani 237, iako su prošla i ova godina obilježene koronakrizom i zatvaranjem gospodarstva te posljedično manjim prometom.
Novim planom određeno je 13 područja djelovanja, za svako od njih predložene su mjere.
Jedna od mjera je i da se istraži učinkovitost sustava Alcohol Interlock i njegov utjecaj na smanjenje broja nesreća te da se potiče profesionalne vozače na korištenje tog sustava. Sukladno provedenim istraživanjima učinkovitosti, predložit će se i obveza ugradnje uređaja Alcohol Interlock u vozila osoba koje su više puta uhvaćene pijane u vožnji.
Među ostalim istražit će se i predložiti rješenja za učinkovitiju naplatu kazna te uvođenje kontrole prosječne brzine, pogotovo u tunelima. Potaknut će se i jedinice lokalne samouprave da nabave uređaje za mjerenje brzine, pri čemu će se tolerancija uređaja za mjerenje brzine svesti na minimalno moguću. Ta tolerancija ili, kako se službeno naziva, sigurnosna razlika iznosi 10 km/h za brzine do 100 km/h, a za veće brzine od toga iznosi 10 posto. Sukladno svjetskim smjernicama, postupno bi se uvodili i sustavi za nadzor brzine u vozilima koji vozače informiraju o njihovoj trenutačnoj brzini te ih upozoravaju voze li nepropisnom brzinom.
Istražit će se i inovativne mogućnosti onemogućavanja vozača da koriste mobitel tijekom vožnje i predložiti rješenja. Kao mjere za pješake i bicikliste navode se edukacije pješaka i provođenje biciklističkih ispita.
Jedna od mjera je i podizanje svijesti o važnosti međusobnog poštovanja vozača motocikala i mopeda te vozača ostalih vozila.
U odnosu na profesionalne vozače predviđa se unapređenje zakonske regulative vezane za preusmjeravanje prometovanja teretnih vozila na autoceste.
Novi Nacionalni plan predviđa edukativne programe o važnosti korištenja pojasa, sanaciju opasnih mjesta, hitnu helikoptersku medicinsku pomoć kao i pomoć brzim brodicama.
Udruga Sigurnost u prometu kritizirala je novi plan jer je, navode, donesen bez analize učinaka prošlog plana. Tako kaže da se u novom planu uopće ne navodi osnivanje Agencije za sigurnost cestovnog prometa, a što je bilo navedeno u prošlom planu i nije ostvareno. Iz MUP-a su odgovorili da je u izradi novog plana konzultiran širok krug stručnjaka i da se tako došlo do spoznaje da je za sadašnje prilike najbolje za nositelja provođenja plana imenovati MUP, a ne ad hoc osnivati novo tijelo, piše Večernji list.
Sada je na snazi regulativa koja dopušta 0,5 promila alkohola u krvi vozača, što se ne odnosi na profesionalne i mlade vozače, a kao jedna od mjera navodi se da će se istražiti mogućnost i učinkovitost promjene graničnih vrijednosti dopuštene količine alkohola u krvi vozača. Provedba ove mjere mogla bi početi od ove godine do 2023.
Novi Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa, o kojem je završeno javno savjetovanje, donosi bitne promjene u odnosu na prethodni plan s obzirom na to da nije ostvaren glavni cilj da se u prošlom desetljeću broj poginulih u prometu smanji za 50 posto u odnosu na 2010., na 213. Naime, 2019. bilo je 297 poginulih na cestama, a lani 237, iako su prošla i ova godina obilježene koronakrizom i zatvaranjem gospodarstva te posljedično manjim prometom.
Novim planom određeno je 13 područja djelovanja, za svako od njih predložene su mjere.
Jedna od mjera je i da se istraži učinkovitost sustava Alcohol Interlock i njegov utjecaj na smanjenje broja nesreća te da se potiče profesionalne vozače na korištenje tog sustava. Sukladno provedenim istraživanjima učinkovitosti, predložit će se i obveza ugradnje uređaja Alcohol Interlock u vozila osoba koje su više puta uhvaćene pijane u vožnji.
Među ostalim istražit će se i predložiti rješenja za učinkovitiju naplatu kazna te uvođenje kontrole prosječne brzine, pogotovo u tunelima. Potaknut će se i jedinice lokalne samouprave da nabave uređaje za mjerenje brzine, pri čemu će se tolerancija uređaja za mjerenje brzine svesti na minimalno moguću. Ta tolerancija ili, kako se službeno naziva, sigurnosna razlika iznosi 10 km/h za brzine do 100 km/h, a za veće brzine od toga iznosi 10 posto. Sukladno svjetskim smjernicama, postupno bi se uvodili i sustavi za nadzor brzine u vozilima koji vozače informiraju o njihovoj trenutačnoj brzini te ih upozoravaju voze li nepropisnom brzinom.
Istražit će se i inovativne mogućnosti onemogućavanja vozača da koriste mobitel tijekom vožnje i predložiti rješenja. Kao mjere za pješake i bicikliste navode se edukacije pješaka i provođenje biciklističkih ispita.
Jedna od mjera je i podizanje svijesti o važnosti međusobnog poštovanja vozača motocikala i mopeda te vozača ostalih vozila.
U odnosu na profesionalne vozače predviđa se unapređenje zakonske regulative vezane za preusmjeravanje prometovanja teretnih vozila na autoceste.
Novi Nacionalni plan predviđa edukativne programe o važnosti korištenja pojasa, sanaciju opasnih mjesta, hitnu helikoptersku medicinsku pomoć kao i pomoć brzim brodicama.
Udruga Sigurnost u prometu kritizirala je novi plan jer je, navode, donesen bez analize učinaka prošlog plana. Tako kaže da se u novom planu uopće ne navodi osnivanje Agencije za sigurnost cestovnog prometa, a što je bilo navedeno u prošlom planu i nije ostvareno. Iz MUP-a su odgovorili da je u izradi novog plana konzultiran širok krug stručnjaka i da se tako došlo do spoznaje da je za sadašnje prilike najbolje za nositelja provođenja plana imenovati MUP, a ne ad hoc osnivati novo tijelo, piše Večernji list.
