Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu preuzelo je krivično gonjenje Zlatana Mije Jelića, generala Hrvatskog vijeća obrane (HVO) optuženog za zločine počinjene nad bošnjačkim civilima u Mostaru 1993. i 1994. godine, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Državnog suda. “Sud BiH je 2. listopada zaprimio obavijest da je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu 8. srpnja preuzelo krivično gonjenje protiv optuženog Zlatana Jelića”, navedeno je iz Suda Bosne i Hercegovine. Prema informacijama iz ove institucije, Državno tužiteljstvo je 18. listopada 2019. godine dostavilo prijedlog za ustupanje Republici Hrvatskoj krivičnog gonjenja nedostupnog Jelića.
"Sud je prihvatio prijedlog Tužiteljstva BiH imajući u vidu da se optuženi tereti za krivična djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, da optuženi ima državljanstvo Republike Hrvatske, gdje je i nastanjen", navedeno je iz Suda. Državni sud je, u skladu sa Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, kao i Europskom konvencijom o prijenosu postupka u krivičnim stvarima, uputio 21. siječnja 2020. godine zamolnicu za preuzimanje krivičnog gonjenja nadležnom organu Republike Hrvatske, nakon čega je Županijsko državno odvjetništvo obavijestilo Sud BiH da je preuzelo krivično gonjenje Jelića.
Tužiteljstvo BiH je 2015. godine optužilo Jelića za zločine protiv čovječnosti, jer je u "svojstvu zapovjednika Prve djelatne bojne Vojne policije HVO-a, te komandanta Prve lakojurišne bojne Vojne policije HVO-a i zapovjednika obrane Mostara, koji je pod kontrolom imao sve jedinice na području tog grada, sudjelovao u organiziranju i izvršenju širokog i sistematskog napada usmjerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva na području općine Mostar".
Iz Suda BiH je ranije priopćeno da Republika Hrvatska nema krivično djelo “zločini protiv čovječnosti”, tako da optužnice vraća u fazu istrage. Jelić je bio general i u Hrvatskoj vojsci (HV).
Nakon rata, postao je zapovjednik Prvog hrvatskog gardijskog zbora Vojske Federacije BiH, ali ga je zapovjednik Stabilizacijskih snaga NATO-a (SFOR) suspendirao zbog kršenja etike. Potom postaje prvi čovjek Nogometnog kluba Široki Brijeg i član Izvršnog odbora Nogometnog saveza BiH. Bosnu i Hercegovinu napušta 2012. godine i seli se u Hrvatsku, čije državljanstvo posjeduje.
Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske, povodom obilježavanja 25. godišnjice Vojno-redarstvene akcije “Oluja”, među ostalim, odlučio je odlikovati i četiri gardijske brigade i specijalnu policiju HVO-a. Jedno od odlikovanja preuzeo je i Jelić, a Milanović je, na kritike koje su stigle tim povodom iz BiH, za Večernji list rekao da je Redom Nikole Šubića Zrinskog odlikovao “postrojbe, a ne pojedince”.
BIRNA navodi kako je Jelićev slučaj jedan od desetina slučajeva u kojima vlasti BiH traže procesuiranje osoba koje su osumnjičene ili optužene za genocid ili ratni zločin a koje danas žive u Hrvatskoj ili Srbiji.
"Sud je prihvatio prijedlog Tužiteljstva BiH imajući u vidu da se optuženi tereti za krivična djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, da optuženi ima državljanstvo Republike Hrvatske, gdje je i nastanjen", navedeno je iz Suda. Državni sud je, u skladu sa Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, kao i Europskom konvencijom o prijenosu postupka u krivičnim stvarima, uputio 21. siječnja 2020. godine zamolnicu za preuzimanje krivičnog gonjenja nadležnom organu Republike Hrvatske, nakon čega je Županijsko državno odvjetništvo obavijestilo Sud BiH da je preuzelo krivično gonjenje Jelića.
Tužiteljstvo BiH je 2015. godine optužilo Jelića za zločine protiv čovječnosti, jer je u "svojstvu zapovjednika Prve djelatne bojne Vojne policije HVO-a, te komandanta Prve lakojurišne bojne Vojne policije HVO-a i zapovjednika obrane Mostara, koji je pod kontrolom imao sve jedinice na području tog grada, sudjelovao u organiziranju i izvršenju širokog i sistematskog napada usmjerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva na području općine Mostar".
Iz Suda BiH je ranije priopćeno da Republika Hrvatska nema krivično djelo “zločini protiv čovječnosti”, tako da optužnice vraća u fazu istrage. Jelić je bio general i u Hrvatskoj vojsci (HV).
Nakon rata, postao je zapovjednik Prvog hrvatskog gardijskog zbora Vojske Federacije BiH, ali ga je zapovjednik Stabilizacijskih snaga NATO-a (SFOR) suspendirao zbog kršenja etike. Potom postaje prvi čovjek Nogometnog kluba Široki Brijeg i član Izvršnog odbora Nogometnog saveza BiH. Bosnu i Hercegovinu napušta 2012. godine i seli se u Hrvatsku, čije državljanstvo posjeduje.
Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske, povodom obilježavanja 25. godišnjice Vojno-redarstvene akcije “Oluja”, među ostalim, odlučio je odlikovati i četiri gardijske brigade i specijalnu policiju HVO-a. Jedno od odlikovanja preuzeo je i Jelić, a Milanović je, na kritike koje su stigle tim povodom iz BiH, za Večernji list rekao da je Redom Nikole Šubića Zrinskog odlikovao “postrojbe, a ne pojedince”.
BIRNA navodi kako je Jelićev slučaj jedan od desetina slučajeva u kojima vlasti BiH traže procesuiranje osoba koje su osumnjičene ili optužene za genocid ili ratni zločin a koje danas žive u Hrvatskoj ili Srbiji.
