Hrvatska je izgubila spor protiv MOL-a na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID), javljaju hrvatski mediji.
MOL je krajem 2013. pokrenuo postupak te tužio hrvatsku vladu tvrdeći da nije ispoštovala obveze iz glavnog ugovora o plinskom poslovanju i dodataka.
Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska će morati platiti između 250 i 300 milijuna dolara s kamatama, piše Večernji list. Inicijalno je MOL tražio odštetu u iznosu od milijardu dolara.
Pali su argumenti Hrvatske o koruptivnim radnjama i isplaćenom, odnosno primljenom mitu u zamjenu za upravljačka prava u Ini i izdvajanju plinskog biznisa, piše Večernji list. Zbog navedenog, u Hrvatskoj je pravomoćno osuđen bivši premijer Ivo Sanader. Sanader je dobio kaznu od šest godina, a šef MOL-a Zsolt Hernadi osuđen je na dvije godine zatvorske kazne.
MOL je arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu pokrenuo 26. studenoga 2013. godine, a kao razlog tada je naveo kršenje određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj. Zahtjev za arbitražu podnesen je protiv hrvatske vlade putem pravnog zastupnika, međunarodnog odvjetničkog ureda Weil, Gotshal & Manges, u skladu s Ugovorom o energetskoj povelji.
MOL smatra da hrvatska vlada nije ispunila obveze iz Glavnog ugovora o plinskom poslovanju i njegovih dodataka na koje se obvezala početkom 2009. godine. Država se tada obvezala da će od Ine preuzeti skladištenje i prodaju plina i otkupljivati cjelokupnu Ininu domaću proizvodnju plina po tržišnim cijenama, u razdoblju od 15 godina.
MOL tvrdi da je zbog vladina nepoštivanja tih odredbi pretrpio štetu od najmanje dvije milijarde kuna. Nakon MOL-ova pokretanja arbitražnog postupka, hrvatska vlada je 17. siječnja ove godine podnijela arbitražnu tužbu protiv MOL-a Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCCITRAL) u Ženevi kojom traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. godine o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju. Hrvatska traži i naknadu štete koja je nastala kao posljedica tih ugovora.
Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader i čelnik mađarskog MOL-a Zsolt Hernadi u prosincu 2019. proglašeni su krivima za primanje i davanje mita u slučaju Ina-MOL zbog čega je Sanader nepravomoćno osuđen na šest, a Hernadi na dvije godine zatvora.
Obrazlažući nepravomoćnu presudu, sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Maja Štampar Stipić tada je kazala da se Sanader s Hernadijem dogovorio da će za iznos od 10 milijuna eura MOL-u prepustiti odlučujući glas u poslovanju Ine. Pritom je iskoristio svoj položaj i autoritet premijera kako bi prikazao da je potrebno izdvajanje plinskog poslovanja i promjena međudioničarskog ugovora, ustvrdila je sutkinja.
Nepravomoćna presuda u ponovljenom suđenju objavljena je pred praznom klupom za optuženike jer je Hernadi nedostupan hrvatskom pravosuđu, dok je Sanader je tada ostao u remetinečkom zatvoru.
MOL je krajem 2013. pokrenuo postupak te tužio hrvatsku vladu tvrdeći da nije ispoštovala obveze iz glavnog ugovora o plinskom poslovanju i dodataka.
Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska će morati platiti između 250 i 300 milijuna dolara s kamatama, piše Večernji list. Inicijalno je MOL tražio odštetu u iznosu od milijardu dolara.
Pali su argumenti Hrvatske o koruptivnim radnjama i isplaćenom, odnosno primljenom mitu u zamjenu za upravljačka prava u Ini i izdvajanju plinskog biznisa, piše Večernji list. Zbog navedenog, u Hrvatskoj je pravomoćno osuđen bivši premijer Ivo Sanader. Sanader je dobio kaznu od šest godina, a šef MOL-a Zsolt Hernadi osuđen je na dvije godine zatvorske kazne.
MOL je arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu pokrenuo 26. studenoga 2013. godine, a kao razlog tada je naveo kršenje određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj. Zahtjev za arbitražu podnesen je protiv hrvatske vlade putem pravnog zastupnika, međunarodnog odvjetničkog ureda Weil, Gotshal & Manges, u skladu s Ugovorom o energetskoj povelji.
MOL smatra da hrvatska vlada nije ispunila obveze iz Glavnog ugovora o plinskom poslovanju i njegovih dodataka na koje se obvezala početkom 2009. godine. Država se tada obvezala da će od Ine preuzeti skladištenje i prodaju plina i otkupljivati cjelokupnu Ininu domaću proizvodnju plina po tržišnim cijenama, u razdoblju od 15 godina.
MOL tvrdi da je zbog vladina nepoštivanja tih odredbi pretrpio štetu od najmanje dvije milijarde kuna. Nakon MOL-ova pokretanja arbitražnog postupka, hrvatska vlada je 17. siječnja ove godine podnijela arbitražnu tužbu protiv MOL-a Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCCITRAL) u Ženevi kojom traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. godine o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju. Hrvatska traži i naknadu štete koja je nastala kao posljedica tih ugovora.
Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader i čelnik mađarskog MOL-a Zsolt Hernadi u prosincu 2019. proglašeni su krivima za primanje i davanje mita u slučaju Ina-MOL zbog čega je Sanader nepravomoćno osuđen na šest, a Hernadi na dvije godine zatvora.
Obrazlažući nepravomoćnu presudu, sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Maja Štampar Stipić tada je kazala da se Sanader s Hernadijem dogovorio da će za iznos od 10 milijuna eura MOL-u prepustiti odlučujući glas u poslovanju Ine. Pritom je iskoristio svoj položaj i autoritet premijera kako bi prikazao da je potrebno izdvajanje plinskog poslovanja i promjena međudioničarskog ugovora, ustvrdila je sutkinja.
Nepravomoćna presuda u ponovljenom suđenju objavljena je pred praznom klupom za optuženike jer je Hernadi nedostupan hrvatskom pravosuđu, dok je Sanader je tada ostao u remetinečkom zatvoru.
