Najveći dio službene predizborne kampanje već je prošao, ušlo se u završnicu, a u ponašanju glavnih političkih aktera malo se toga promijenilo. Teško je zapaziti bilo kakve korekcije u vođenju kampanje, iz čega se može zaključiti kako ni do samih izbora, u nedjelju, neće biti većih iznenađenja, piše Večernji list BiH.
Tko s kim i protiv koga
Svakako je najzanimljivije na bošnjačkoj političkoj sceni, gdje se borba SDA i oporbenih stranaka najviše reflektira kroz utrku za mjesto bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. SDA i kandidat Bakir Izetbegović vode intenzivnu kampanju po općinama i gradovima gdje žive Bošnjaci, a očito će u nekim mjestima održati i više predizbornih skupova. SDA se nastoji prikazati kao jedini siguran oslonac u obrani naroda i države, pa i vjere. S druge strane, oporbu prikazuju kao raštimani orkestar čija je jedina poveznica to što su protiv SDA.
Jasno je da SDA ne računa s pobjedom u Sarajevu, Tuzli i Zenici, ali vjeruje da to može nadomjestiti uvjerljivim rezultatima u manjim općinama i gradovima, gdje tradicionalno ima jaka uporišta. SDA je vjetar u leđa dao i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, kao i bliskost s Islamskom zajednicom BiH. Bošnjačka oporba pak inzistira na priči o kriminalu i korupciji SDA, neuspješnoj vladavini te stranke, u savezu s HDZ-om i SNSD-om, na državnoj i federalnoj razini. Značajan dio kampanje vrti se oko zajedničkog kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića iako je očekivati da većina stranaka koja ga podupire do kraja kampanje naglasak stavi na vlastite liste i programe, a da Bećirovićevu završnicu preuzme njegova stranka - SDP.
Ono oko čega SDA i oporbene bošnjačke stranke nalaze zajedništvo su napadi na hrvatske i srpske stranke. U kritici međunarodne zajednice postoje određene razlike, a najekstremniji u tome su iz Komšićeva DF-a. Upravo su Željko Komšić i DF odlučili kampanju fokusirati na napade na SAD i EU, a posebno visokog predstavnika kojega zbog njegove nakane da nametne rješenja za način popune Doma naroda optužuju za stvaranje "nove Palestine" za Bošnjake. U nedostatku drugih argumenata i programa, DF nastoji mobilizirati bošnjačke birače plašeći ih navodnim planom Zapada da djeluje u korist Hrvata. Očekivalo se da će Komšić kampanju graditi na sukobu s HDZ-om i strankama HNS-a, ali mu je taj plan, očito, propao jer su hrvatske stranke odlučile voditi pozitivnu kampanju koja se zasniva na obilasku terena, predstavljanju programa i isticanju značaja izlaska Hrvata na predstojeće izbore.
Dosadašnja retorika
Takva kampanja stranaka HNS-a, jasno, ne odgovara Komšiću, ali ni drugim bošnjačkim političarima koji su mislili kampanju graditi na "prepucavanju s Hrvatima". Kampanju bi u određenom smjeru u njezinoj završnici mogla odvući eventualna odluka visokog predstavnika o izbornim pravilima jer bi tada, kao i prije, sigurno došlo do umjetnog podizanja tenzija u bošnjačkoj javnosti.
Kampanja u Republici Srpskoj umnogome sliči onoj od prije četiri godine. Definirala su se dva bloka, jedan okupljen oko SNSD-a, a drugi oko SDS-a i PDP-a. Iste su i teme kao na prošlim izborima, a dominantna je ona koja se tiče pozicije entiteta RS-a unutar BiH. Naravno, ne izostaju ni međusobne optužbe za nesposobnost i korupciju, a oporba pokušava uvjeriti birače kako politika Milorada Dodika vodi RS u izolaciju. Dodik, pak, i ovaj put može računati na potporu Srpske pravoslavne crkve i službenog Beograda. Ali i Putina koji je nakon susreta s njim poslao i poruku potpore ususret izborima. Ako bi se rezimirale ključne poruke u dosadašnjem dijelu kampanje, jasno je da se sve bošnjačke stranke nadmeću u bh. patriotizmu, onako kako ga one vide, priči o jačanju države te u manjoj mjeri razmjenjuju optužbe za kriminal i korupciju. Hrvati su fokusirani na politički opstanak i očuvanje pozicije u institucijama vlasti kroz masovniji izlazak na izbore, dok Srbi vode bitku oko toga tko više i bolje štiti srpske nacionalne interese i entitet RS-a. Umnogome situacija podsjeća na onu od prije četiri godine.
Tko s kim i protiv koga
Svakako je najzanimljivije na bošnjačkoj političkoj sceni, gdje se borba SDA i oporbenih stranaka najviše reflektira kroz utrku za mjesto bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. SDA i kandidat Bakir Izetbegović vode intenzivnu kampanju po općinama i gradovima gdje žive Bošnjaci, a očito će u nekim mjestima održati i više predizbornih skupova. SDA se nastoji prikazati kao jedini siguran oslonac u obrani naroda i države, pa i vjere. S druge strane, oporbu prikazuju kao raštimani orkestar čija je jedina poveznica to što su protiv SDA.
Jasno je da SDA ne računa s pobjedom u Sarajevu, Tuzli i Zenici, ali vjeruje da to može nadomjestiti uvjerljivim rezultatima u manjim općinama i gradovima, gdje tradicionalno ima jaka uporišta. SDA je vjetar u leđa dao i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, kao i bliskost s Islamskom zajednicom BiH. Bošnjačka oporba pak inzistira na priči o kriminalu i korupciji SDA, neuspješnoj vladavini te stranke, u savezu s HDZ-om i SNSD-om, na državnoj i federalnoj razini. Značajan dio kampanje vrti se oko zajedničkog kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića iako je očekivati da većina stranaka koja ga podupire do kraja kampanje naglasak stavi na vlastite liste i programe, a da Bećirovićevu završnicu preuzme njegova stranka - SDP.
Ono oko čega SDA i oporbene bošnjačke stranke nalaze zajedništvo su napadi na hrvatske i srpske stranke. U kritici međunarodne zajednice postoje određene razlike, a najekstremniji u tome su iz Komšićeva DF-a. Upravo su Željko Komšić i DF odlučili kampanju fokusirati na napade na SAD i EU, a posebno visokog predstavnika kojega zbog njegove nakane da nametne rješenja za način popune Doma naroda optužuju za stvaranje "nove Palestine" za Bošnjake. U nedostatku drugih argumenata i programa, DF nastoji mobilizirati bošnjačke birače plašeći ih navodnim planom Zapada da djeluje u korist Hrvata. Očekivalo se da će Komšić kampanju graditi na sukobu s HDZ-om i strankama HNS-a, ali mu je taj plan, očito, propao jer su hrvatske stranke odlučile voditi pozitivnu kampanju koja se zasniva na obilasku terena, predstavljanju programa i isticanju značaja izlaska Hrvata na predstojeće izbore.
Dosadašnja retorika
Takva kampanja stranaka HNS-a, jasno, ne odgovara Komšiću, ali ni drugim bošnjačkim političarima koji su mislili kampanju graditi na "prepucavanju s Hrvatima". Kampanju bi u određenom smjeru u njezinoj završnici mogla odvući eventualna odluka visokog predstavnika o izbornim pravilima jer bi tada, kao i prije, sigurno došlo do umjetnog podizanja tenzija u bošnjačkoj javnosti.
Kampanja u Republici Srpskoj umnogome sliči onoj od prije četiri godine. Definirala su se dva bloka, jedan okupljen oko SNSD-a, a drugi oko SDS-a i PDP-a. Iste su i teme kao na prošlim izborima, a dominantna je ona koja se tiče pozicije entiteta RS-a unutar BiH. Naravno, ne izostaju ni međusobne optužbe za nesposobnost i korupciju, a oporba pokušava uvjeriti birače kako politika Milorada Dodika vodi RS u izolaciju. Dodik, pak, i ovaj put može računati na potporu Srpske pravoslavne crkve i službenog Beograda. Ali i Putina koji je nakon susreta s njim poslao i poruku potpore ususret izborima. Ako bi se rezimirale ključne poruke u dosadašnjem dijelu kampanje, jasno je da se sve bošnjačke stranke nadmeću u bh. patriotizmu, onako kako ga one vide, priči o jačanju države te u manjoj mjeri razmjenjuju optužbe za kriminal i korupciju. Hrvati su fokusirani na politički opstanak i očuvanje pozicije u institucijama vlasti kroz masovniji izlazak na izbore, dok Srbi vode bitku oko toga tko više i bolje štiti srpske nacionalne interese i entitet RS-a. Umnogome situacija podsjeća na onu od prije četiri godine.
