Nešto više od petine hrvatskih građana izjasnilo se da se ne želi cijepiti protiv covida-19 i po tome je Hrvatska među prvih nekoliko zemalja u EU, pokazuju rezultati Eurobarometra koje je objavila Komisija.
Na pitanje kada bi se cijepili ako su vlasti odobrile neko cjepivo protiv covida-19 i ako je dostupno, 22 posto anketiranih u Hrvatskoj odgovorilo je "nikad".
Najviše takvih odgovora zabilježeno je na Cipru (26 posto), u Latviji (23 posto) te u Hrvatskoj, Bugarskoj i Francuskoj po 22 posto.
Jedna petina, odnosno 20 posto anketiranih u Hrvatskoj, odgovorila je da bi se cijepili što je prije moguće ili da su se već cijepili, 27 posto je reklo da će se cijepiti tijekom ove godine, a 30 posto bi se cijepilo kasnije.
Najmanje skeptičnih prema cijepljenju je u Danskoj (2 posto), Irskoj, Švedskoj i Malti po 4 posto, i u Portugalu 5 posto.
Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku među svih 27 država članica.
Zadovoljstvo mjerama
Više od polovice Hrvata, 55 posto, zadovoljno je mjerama koje je Europska unija poduzela u borbi protiv pandemije koronavirusa.
Najmanje su zadovoljni u Grčkoj (31 posto), Francuskoj (32 posto) i Njemačkoj (33 posto).
Najzadovoljniji su u Danskoj (68 posto), Litvi (67 posto) i Portugalu (66 posto).
Podrška za EMU u Hrvatskoj 48 posto
Europsku monetarnu i ekonomsku uniju s jedinstvenom valutom eurom podržava 48 posto Hrvata, 45 posto je protiv, a 7 posto je odgovorilo da ne zna, također su rezultati Eurobarometra.
Najveću potporu euro ima u Portugalu (95 posto), Sloveniji (94 posto) i Irskoj (91 posto). Najmanju potporu euro ima u Švedskoj (25 posto), Danskoj (32 posto), Poljskoj (34 posto), te Češkoj i Bugarskoj po 40 posto.
Ekonomsku situaciju u svojoj zemlji "potpuno lošom" ocjenjuje 87 posto Hrvata, a potpuno dobrom 13 posto.
Nezadovoljniji od Hrvata su Grci i Portugalci, kojih je 90 posto ocijenilo potpuno lošom ekonomsku situaciju u svojoj zemlji, zatim Španjolci s 91 posto i Talijani s 93 posto.
Najzadovoljniji su u Luksemburgu, gdje je 86 posto anketiranih ocijenilo ekonomsku situaciju potpuno dobrom, zatim u Švedskoj (81 posto) i Danskoj (71 posto).
Oporavak od pandemije građani Europske unije očekuju tek 2023. ili kasnije
Samo 6 posto Hrvata smatra da će se hrvatsko gospodarstvo oporaviti od posljedica pandemije ove godine, 20 posto ih misli da će se to dogoditi sljedeće, 2022. godine, a 57 posto 2023. ili kasnije.
U svim državama članicama najveći dio anketiranih je odgovorilo da oporavak očekuje 2023. ili kasnije - između 44 i 82 posto. Puno manji dio očekuje oporavak sljedeće godine, između 10 i 31 posto.
Većina Hrvata smatra europski plan za oporavak Europske unije sljedeće generacije, težak 750 milijardi, efikasnim odgovorom na ekonomske posljedice koronakrize.
"Vrlo učinkovitim" i "prilično učinkovitim" taj instrument ocjenjuje 68 posto Hrvata. Ispred Hrvatske je Malta (83 posto), a na drugoj su strani Finska sa 42 posto, Francuska sa 45 posto i Latvija sa 47 posto.
Nešto više od polovice Hrvata, njih 51 posto, ima povjerenja u EU, a 44 posto nema.
Najviše povjerenja imaju u Portugalu (78 posto), Irskoj (74 posto) i Litvi (70 posto).
Na pitanje kada bi se cijepili ako su vlasti odobrile neko cjepivo protiv covida-19 i ako je dostupno, 22 posto anketiranih u Hrvatskoj odgovorilo je "nikad".
Najviše takvih odgovora zabilježeno je na Cipru (26 posto), u Latviji (23 posto) te u Hrvatskoj, Bugarskoj i Francuskoj po 22 posto.
Jedna petina, odnosno 20 posto anketiranih u Hrvatskoj, odgovorila je da bi se cijepili što je prije moguće ili da su se već cijepili, 27 posto je reklo da će se cijepiti tijekom ove godine, a 30 posto bi se cijepilo kasnije.
Najmanje skeptičnih prema cijepljenju je u Danskoj (2 posto), Irskoj, Švedskoj i Malti po 4 posto, i u Portugalu 5 posto.
Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku među svih 27 država članica.
Zadovoljstvo mjerama
Više od polovice Hrvata, 55 posto, zadovoljno je mjerama koje je Europska unija poduzela u borbi protiv pandemije koronavirusa.
Najmanje su zadovoljni u Grčkoj (31 posto), Francuskoj (32 posto) i Njemačkoj (33 posto).
Najzadovoljniji su u Danskoj (68 posto), Litvi (67 posto) i Portugalu (66 posto).
Podrška za EMU u Hrvatskoj 48 posto
Europsku monetarnu i ekonomsku uniju s jedinstvenom valutom eurom podržava 48 posto Hrvata, 45 posto je protiv, a 7 posto je odgovorilo da ne zna, također su rezultati Eurobarometra.
Najveću potporu euro ima u Portugalu (95 posto), Sloveniji (94 posto) i Irskoj (91 posto). Najmanju potporu euro ima u Švedskoj (25 posto), Danskoj (32 posto), Poljskoj (34 posto), te Češkoj i Bugarskoj po 40 posto.
Ekonomsku situaciju u svojoj zemlji "potpuno lošom" ocjenjuje 87 posto Hrvata, a potpuno dobrom 13 posto.
Nezadovoljniji od Hrvata su Grci i Portugalci, kojih je 90 posto ocijenilo potpuno lošom ekonomsku situaciju u svojoj zemlji, zatim Španjolci s 91 posto i Talijani s 93 posto.
Najzadovoljniji su u Luksemburgu, gdje je 86 posto anketiranih ocijenilo ekonomsku situaciju potpuno dobrom, zatim u Švedskoj (81 posto) i Danskoj (71 posto).
Oporavak od pandemije građani Europske unije očekuju tek 2023. ili kasnije
Samo 6 posto Hrvata smatra da će se hrvatsko gospodarstvo oporaviti od posljedica pandemije ove godine, 20 posto ih misli da će se to dogoditi sljedeće, 2022. godine, a 57 posto 2023. ili kasnije.
U svim državama članicama najveći dio anketiranih je odgovorilo da oporavak očekuje 2023. ili kasnije - između 44 i 82 posto. Puno manji dio očekuje oporavak sljedeće godine, između 10 i 31 posto.
Većina Hrvata smatra europski plan za oporavak Europske unije sljedeće generacije, težak 750 milijardi, efikasnim odgovorom na ekonomske posljedice koronakrize.
"Vrlo učinkovitim" i "prilično učinkovitim" taj instrument ocjenjuje 68 posto Hrvata. Ispred Hrvatske je Malta (83 posto), a na drugoj su strani Finska sa 42 posto, Francuska sa 45 posto i Latvija sa 47 posto.
Nešto više od polovice Hrvata, njih 51 posto, ima povjerenja u EU, a 44 posto nema.
Najviše povjerenja imaju u Portugalu (78 posto), Irskoj (74 posto) i Litvi (70 posto).
