Na iseljavanje hrvatskih građana u 2020. godini, kao što je i očekivano, znatno utječe pandemija koronavirusa koji izaziva bolest COVID-19. U prvoj polovici godine slobodno kretanje ljudi bilo je ozbiljno ograničeno različitim ograničenjima putovanja, uključujući i restrikcije za državljane Europske unije.
Od 16. ožujka 2020. godine Njemačka je uvela pojačane granične kontrole i opsežne zabrane ulaska. Od tada je ulazak u tu zemlju bio dopušten samo u određenim, iznimnim slučajevima. Kontrole na unutarnjim granicama Europske unije od 15. svibnja 2020. godine djelomično su ublažene, a od 15. lipnja 2020. godine uspostavljeno je ponovno slobodno kretanje osoba u schengenskom području.
Prema podacima Središnjeg registra stranaca SR Njemačke, u prvoj polovici 2020. godine u Njemačku se unatoč pandemiji doselilo 226.040 državljana Europske unije, što je 24,7 posto manje u odnosu na prethodne godine. Istodobno dolazi do znatnog smanjenja odlaska državljana Europske unije iz Njemačke. S izuzetkom Švedske, Danske i Finske, samo je još Njemačka u Europskoj uniji zabilježila rast doseljavanja građana EU.
– Unatoč pandemiji, Njemačka tako i dalje ostaje najatraktivnija useljenička zemlja za građane Europske unije. I to pretežito za mlađe stanovništvo u dobi od 25 do 35 godina. Na kraju lipnja 2020. godine u Njemačkoj je živjelo 4,919.078 državljana EU (BAMF 2020). Mjereći u postocima, najveći pad useljavanja zabilježen je među hrvatskim građanima (-37,2 posto).
U usporedbi s razdobljem od 2014. do 2018. godine, kad se u Njemačku iseljavalo oko 50.000 hrvatskih građana, 2019. taj je broj smanjen za 20 posto, a prvo polugodište 2020. pokazuje da pad iznosi 37,2 posto (BAMF 2020). Ipak, broj iseljenih hrvatskih građana u Njemačkoj i dalje raste pa danas iznosi 419.756 (u 2019. godini bilo ih je 22.000 manje). Najveći udio doseljenih Hrvata pripisuje se dobnoj skupini od 25 do 35 godina (BAMF 2020).
U isto vrijeme trend povratka ostao je sličan prethodnim godinama i iznosi u prosjeku 17.000 povratnika godišnje. Riječ je ponajprije o gastarbajterima koji su u Njemačku došli 1970-ih godina, ali se uočava i porast povratnika iz tzv. EU iseljeničkog vala, što smo i predvidjeli u proljeće 2020. godine. Ostaje otvoreno pitanje što nas tek očekuje kad se ponovno uspostavi sloboda kretanja u Europskoj uniji kad čak ni pandemija nije spriječila iseljavanje hrvatskih građana.
Od 16. ožujka 2020. godine Njemačka je uvela pojačane granične kontrole i opsežne zabrane ulaska. Od tada je ulazak u tu zemlju bio dopušten samo u određenim, iznimnim slučajevima. Kontrole na unutarnjim granicama Europske unije od 15. svibnja 2020. godine djelomično su ublažene, a od 15. lipnja 2020. godine uspostavljeno je ponovno slobodno kretanje osoba u schengenskom području.
Prema podacima Središnjeg registra stranaca SR Njemačke, u prvoj polovici 2020. godine u Njemačku se unatoč pandemiji doselilo 226.040 državljana Europske unije, što je 24,7 posto manje u odnosu na prethodne godine. Istodobno dolazi do znatnog smanjenja odlaska državljana Europske unije iz Njemačke. S izuzetkom Švedske, Danske i Finske, samo je još Njemačka u Europskoj uniji zabilježila rast doseljavanja građana EU.
– Unatoč pandemiji, Njemačka tako i dalje ostaje najatraktivnija useljenička zemlja za građane Europske unije. I to pretežito za mlađe stanovništvo u dobi od 25 do 35 godina. Na kraju lipnja 2020. godine u Njemačkoj je živjelo 4,919.078 državljana EU (BAMF 2020). Mjereći u postocima, najveći pad useljavanja zabilježen je među hrvatskim građanima (-37,2 posto).
U usporedbi s razdobljem od 2014. do 2018. godine, kad se u Njemačku iseljavalo oko 50.000 hrvatskih građana, 2019. taj je broj smanjen za 20 posto, a prvo polugodište 2020. pokazuje da pad iznosi 37,2 posto (BAMF 2020). Ipak, broj iseljenih hrvatskih građana u Njemačkoj i dalje raste pa danas iznosi 419.756 (u 2019. godini bilo ih je 22.000 manje). Najveći udio doseljenih Hrvata pripisuje se dobnoj skupini od 25 do 35 godina (BAMF 2020).
U isto vrijeme trend povratka ostao je sličan prethodnim godinama i iznosi u prosjeku 17.000 povratnika godišnje. Riječ je ponajprije o gastarbajterima koji su u Njemačku došli 1970-ih godina, ali se uočava i porast povratnika iz tzv. EU iseljeničkog vala, što smo i predvidjeli u proljeće 2020. godine. Ostaje otvoreno pitanje što nas tek očekuje kad se ponovno uspostavi sloboda kretanja u Europskoj uniji kad čak ni pandemija nije spriječila iseljavanje hrvatskih građana.
