Priliv izravnih stranih ulaganja u BiH u 2019. godini iznosio je 699 milijuna KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH.
U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2019. godine je iz Rusije 211 milijuna KM, a onda iz Hrvatske 117 milijuna KM.
"Prema djelatnostima, najviše investicija je realizirano u oblasti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (202 milijuna KM), financijskih uslužnih djelatnosti (bankarski sektor, 154 milijuna KM(, i u oblasti trgovine na veliko (92 milijuna KM)", objavljeno je iz Centralne banke BiH.
U priopćenju se napominje da su manji prilivi investicija u odnosu na 2018. godinu koji su, prema revidiranim podacima iznosili 952 milijuna KM, uzrokovani, između ostalog, povećanom isplatom dividendi u posljednjem kvartalu 2019. godine, kao i preuzimanjem poduzeća u stranom vlasništvu od poduzeća u domaćem vlasništvu.
"Na kraju 2019. godine, stanje direktnih stranih investicija iznosilo je 15,02 milijarde KM", naveli su iz Centralne banke.
U priopćenju se pojašnjava da ovaj iznos predstavlja rezultat investiranja u prethodnim godinama, kao i poslovanja poduzeća u stranom vlasništvu.
"Najveći iznos stanja izravnih investicija i dalje se odnosi na Austriju (2,7 milijardi KM), Hrvatsku (2,4 milijarde KM) i Srbiju (blizu dvije milijarde KM)", precizirali su iz Centralne banke BiH.
Navodi se kako je, promatrano po djelatnostima, najviše stanje direktnih stranih investicija u oblasti financijskih usluga (3,7 milijardi KM(, zatim u oblastima telekomunikacija (1,7 milijardi KM) i trgovine na veliko (1,2 milijardi KM).
"U skladu s politikom revizije i na osnovu dodatnih podataka, s objavljivanjem podataka za 2019, izvršene su revizije i za prethodne dvije godine", dodaje se u priopćenju.
U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2019. godine je iz Rusije 211 milijuna KM, a onda iz Hrvatske 117 milijuna KM.
"Prema djelatnostima, najviše investicija je realizirano u oblasti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (202 milijuna KM), financijskih uslužnih djelatnosti (bankarski sektor, 154 milijuna KM(, i u oblasti trgovine na veliko (92 milijuna KM)", objavljeno je iz Centralne banke BiH.
U priopćenju se napominje da su manji prilivi investicija u odnosu na 2018. godinu koji su, prema revidiranim podacima iznosili 952 milijuna KM, uzrokovani, između ostalog, povećanom isplatom dividendi u posljednjem kvartalu 2019. godine, kao i preuzimanjem poduzeća u stranom vlasništvu od poduzeća u domaćem vlasništvu.
"Na kraju 2019. godine, stanje direktnih stranih investicija iznosilo je 15,02 milijarde KM", naveli su iz Centralne banke.
U priopćenju se pojašnjava da ovaj iznos predstavlja rezultat investiranja u prethodnim godinama, kao i poslovanja poduzeća u stranom vlasništvu.
"Najveći iznos stanja izravnih investicija i dalje se odnosi na Austriju (2,7 milijardi KM), Hrvatsku (2,4 milijarde KM) i Srbiju (blizu dvije milijarde KM)", precizirali su iz Centralne banke BiH.
Navodi se kako je, promatrano po djelatnostima, najviše stanje direktnih stranih investicija u oblasti financijskih usluga (3,7 milijardi KM(, zatim u oblastima telekomunikacija (1,7 milijardi KM) i trgovine na veliko (1,2 milijardi KM).
"U skladu s politikom revizije i na osnovu dodatnih podataka, s objavljivanjem podataka za 2019, izvršene su revizije i za prethodne dvije godine", dodaje se u priopćenju.
