Stanovnici Hrvatske, Srbije i Crne Gore u prvih sedam mjeseci ove godine kupili su u Bosni i Hercegovini različite proizvode na koje imaju pravo povrata poreza u vrijednosti od 61,825.930,54 KM. Na spomenuti iznos kupljene robe podnijeli su 203.799 zahtjeva za povratom poreza u visini od 8,983.254,86 konvertibilnih maraka.
Spomenuti zahtjevi podneseni su na 40 graničnih prijelaza diljem Bosne i Hercegovine.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, najviše zahtjeva za povratom poreza podneseno je na graničnom prijelazu Orašje, i to 29.607. Na ovom graničnom prijelazu iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku je preneseno robe u vrijednosti od 8,350.520,46 konvertibilnih maraka, na što je zatražen povrat poreza u visini od 1,213.323,49 maraka.
Na drugom je mjestu s 23.092 zahtjeva za povratom poreza granični prijelaz Hukica Brdo, a na trećem mjestu je GP Izačići s 18.149 zahtjeva. Iako se na GP-u Doljani bilježi velik promet vozila, zahtjevi za povratom poreza su znatno rjeđi. Tako su u prvih sedam mjeseci ove godine predana ukupno 5274 zahtjeva za povratom 241.896,13 KM poreza. Na GP-u Bijača zabilježeno je tek 1298 zahtjeva za povratom poreza, i to u visini od 76.951,20 KM. Najmanji broj zahtjeva za povratom poreza zabilježen je na CI Zračna luka Mostar, i to svega četiri zahtjeva u visini 176,13 konvertibilnih maraka. Na CI Zračna luka Mahovljani - Banja Luka i CI Zračna luka Tuzla podneseno je po 19 zahtjeva, dok je na CI Zračna luka Sarajevo zatražen povrat ukupno 59.132,97 konvertibilnih maraka. Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje, objašnjava kako se uputom o povratu PDV-a propisuju uvjeti i način povrata poreza na dodanu vrijednost stranim državljanima koji iznose dobra kupljena u Bosni i Hercegovini, na koja je plaćen PDV, izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine.
- Strani državljani, koji ostvaruju pravo na povrat PDV-a u smislu ovog propisa, su fizičke osobe koje nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini. Te osobe imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u Bosni i Hercegovini i ta ista dobra iznesu u prtljazi sa sobom izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine - navodi Kovačević. Dodaje kako je važno napomenuti da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizelsko gorivo, ulje za loženje, ekstralako i lako specijalno, motorni benzin - bezolovni, motorni benzin), alkohol i alkoholna pića i prerađevine od duhana. Kovačević naglašava kako su u prvih sedam mjeseci ove godine u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Najčešće se radi o robi široke potrošnje. Postupak za ostvarivanje prava na povrat PDV-a strani državljanin pokreće podnošenjem zahtjeva za povrat. Zahtjev za povrat PDV-a podnosi se na obrascu PDV-SL-2, koji popunjava obveznik-prodavač na zahtjev kupca-stranog državljanina u tri primjerka. - Kupcu ili podnositelju zahtjeva vrši se povrat poreza na dodanu vrijednost ako u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa dostavi original obrasca PDV-SL-2, koji je ovjerila carinska služba, prodavaču od kojeg je kupljeno dobro - zaključuju iz Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, prenosi pogled.ba.
Spomenuti zahtjevi podneseni su na 40 graničnih prijelaza diljem Bosne i Hercegovine.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, najviše zahtjeva za povratom poreza podneseno je na graničnom prijelazu Orašje, i to 29.607. Na ovom graničnom prijelazu iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku je preneseno robe u vrijednosti od 8,350.520,46 konvertibilnih maraka, na što je zatražen povrat poreza u visini od 1,213.323,49 maraka.
Na drugom je mjestu s 23.092 zahtjeva za povratom poreza granični prijelaz Hukica Brdo, a na trećem mjestu je GP Izačići s 18.149 zahtjeva. Iako se na GP-u Doljani bilježi velik promet vozila, zahtjevi za povratom poreza su znatno rjeđi. Tako su u prvih sedam mjeseci ove godine predana ukupno 5274 zahtjeva za povratom 241.896,13 KM poreza. Na GP-u Bijača zabilježeno je tek 1298 zahtjeva za povratom poreza, i to u visini od 76.951,20 KM. Najmanji broj zahtjeva za povratom poreza zabilježen je na CI Zračna luka Mostar, i to svega četiri zahtjeva u visini 176,13 konvertibilnih maraka. Na CI Zračna luka Mahovljani - Banja Luka i CI Zračna luka Tuzla podneseno je po 19 zahtjeva, dok je na CI Zračna luka Sarajevo zatražen povrat ukupno 59.132,97 konvertibilnih maraka. Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje, objašnjava kako se uputom o povratu PDV-a propisuju uvjeti i način povrata poreza na dodanu vrijednost stranim državljanima koji iznose dobra kupljena u Bosni i Hercegovini, na koja je plaćen PDV, izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine.
- Strani državljani, koji ostvaruju pravo na povrat PDV-a u smislu ovog propisa, su fizičke osobe koje nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini. Te osobe imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u Bosni i Hercegovini i ta ista dobra iznesu u prtljazi sa sobom izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine - navodi Kovačević. Dodaje kako je važno napomenuti da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizelsko gorivo, ulje za loženje, ekstralako i lako specijalno, motorni benzin - bezolovni, motorni benzin), alkohol i alkoholna pića i prerađevine od duhana. Kovačević naglašava kako su u prvih sedam mjeseci ove godine u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Najčešće se radi o robi široke potrošnje. Postupak za ostvarivanje prava na povrat PDV-a strani državljanin pokreće podnošenjem zahtjeva za povrat. Zahtjev za povrat PDV-a podnosi se na obrascu PDV-SL-2, koji popunjava obveznik-prodavač na zahtjev kupca-stranog državljanina u tri primjerka. - Kupcu ili podnositelju zahtjeva vrši se povrat poreza na dodanu vrijednost ako u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa dostavi original obrasca PDV-SL-2, koji je ovjerila carinska služba, prodavaču od kojeg je kupljeno dobro - zaključuju iz Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, prenosi pogled.ba.
