Sutra na snagu stupaju nove, oštre sankcije Zapada protiv Rusije koje, prema najnovijim istraživanjima, zabrinjavaju samo oko trećinu Rusa, ali nimalo ravnodušnima ne ostavljaju tamošnje političare. 

Dvojica zastupnika Putinove vladajuće stranke u Dumi su predložila da se svaka država koja Rusiji uvede sankcije proglasi agresorskom. 

Zbog ljetne stanke o tom prijedlogu neće se u Dumi raspravljati do jeseni, ali teško je povjerovati da će proći takvo što jer donosi štetu i ruskom gospodarstvu. Kremlju bi to inače omogućilo da na ruskom tržištu ograniči rad revizorskih i konzultantskih tvrtki registriranih u tim (agresorskim) državama, a na udaru bi, naravno, najviše bile američke tvrtke. Dio je to ruskog političkog folklora, odgovor na ono što je usuglašeno u Bruxellesu. 

Ruskim bankama u državnom vlasništvu - riječ je o pet najvećih (Sberbank je izuzet od sankcija) koje su lani Europljanima prodale 7 i pol milijardi eura svojih obveznica, zabranjen je pristup europskim financijskim tržištima. To će biti možda i najjači udarac Putinovom režimu, ali i londonski City, omiljena adresa ruskih oligarha, izgubit će stotine milijuna funta. 

Sankcije se odnose na buduće, ne na postojeće ugovore o isporuci oružja - Francuska će tako isporučiti prije ugovorena dva nosača helikoptera - i ne bi se odnosile na servisiranje i održavanje, što je bio ultimativni zahtjev članica EU-a s Istoka, pa i Hrvatske, jer koriste oružje ruske proizvodnje. 

Upražnjenu nišu u vojnom biznisu popunit će, objavljeno je to već u ruskim medijima, Bjelorusija i Kazahstan. U prodaji visoke tehnologije, potrebne Rusiji za naftne bušotine u dubokom moru, za arktička istraživanja nafte, kao i za vađenje nafte iz škriljca, najveću štetu imat će Njemačka, koja je i inače najveći EU izvoznik u Rusiju. 

hrt