Devetogodišnje osnovno obrazovanje treba detaljnu analizu. Zaključak je ovo rasprave održane u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije.
U javnosti su se pojavile i informacije da bi devetogodišnje obrazovanje ponovo trebalo zamijeniti osmogodišnjim, barem kada je riječ o ovoj županiji, javlja Federalna.ba. Proces uvođenja devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je počeo školske 2004/05. godine, zaživio je bez dovoljne analize i pripreme što je danas otvorilo pitanje povratka na osmogodišnje osnovno obrazovanje. "Sustav je zaživio i mislim da treba raditi na njemu. Ne činiti ponovno pogreške i vraćati se bez detaljnih priprema i analiza", smatra Stipe Vrljić, direktor Treće osnovne škole u Mostaru.
Da je potrebno uraditi detaljnu analizu devetogodišnjeg sustava stava su i u Udruženju roditelja "Naša djeca". "U prilog tome govori činjenica kako je trebalo cijelih sedam godina kako bi se definirale đačke isprave na kraju školske godine. Zatim, zakonska osnova nije regulirana kako treba. Naime, na snazi je još uvijek zakon o osnovnom obrazovanju koji je rađen za osmogodišnje obrazovanje", navodi Mirjana Laganin, glasnogovornika udruženja.
Devetogodišnje obrazovanje, barem što se tiče Sindikata učitelja Hercegovačko-neretvanske županije, ne predstavlja najveći problem. Međutim, ističu da su, općenito, reforme u obrazovanju neophodne. "Mi samo pričamo, nigdje promjene nema, nemamo zakona, nemamo pedagoških standarda, nemamo kolektivnog ugovora, nemamo podzakonskih akata", naglašava Slavko Lauš, predsjednik Sindikata učitelja HNŽ-a. Međutim, u ovom trenutku vraćanje na osmogodišnji sustav obrazovanja je nemoguće provesti, jer bi bez planske reforme čak doveo i do tehnološkog viška.
U javnosti su se pojavile i informacije da bi devetogodišnje obrazovanje ponovo trebalo zamijeniti osmogodišnjim, barem kada je riječ o ovoj županiji, javlja Federalna.ba. Proces uvođenja devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je počeo školske 2004/05. godine, zaživio je bez dovoljne analize i pripreme što je danas otvorilo pitanje povratka na osmogodišnje osnovno obrazovanje. "Sustav je zaživio i mislim da treba raditi na njemu. Ne činiti ponovno pogreške i vraćati se bez detaljnih priprema i analiza", smatra Stipe Vrljić, direktor Treće osnovne škole u Mostaru.
Da je potrebno uraditi detaljnu analizu devetogodišnjeg sustava stava su i u Udruženju roditelja "Naša djeca". "U prilog tome govori činjenica kako je trebalo cijelih sedam godina kako bi se definirale đačke isprave na kraju školske godine. Zatim, zakonska osnova nije regulirana kako treba. Naime, na snazi je još uvijek zakon o osnovnom obrazovanju koji je rađen za osmogodišnje obrazovanje", navodi Mirjana Laganin, glasnogovornika udruženja.
Devetogodišnje obrazovanje, barem što se tiče Sindikata učitelja Hercegovačko-neretvanske županije, ne predstavlja najveći problem. Međutim, ističu da su, općenito, reforme u obrazovanju neophodne. "Mi samo pričamo, nigdje promjene nema, nemamo zakona, nemamo pedagoških standarda, nemamo kolektivnog ugovora, nemamo podzakonskih akata", naglašava Slavko Lauš, predsjednik Sindikata učitelja HNŽ-a. Međutim, u ovom trenutku vraćanje na osmogodišnji sustav obrazovanja je nemoguće provesti, jer bi bez planske reforme čak doveo i do tehnološkog viška.
