Prošlotjednim otvaranjem javne rasprave o Javnom RTV servisu na hrvatskom jeziku, HNS je oživio davno zaboravljenu praksu u Bosni i Hercegovini – predlaganja zakona i njegovih izmjena kroz institucije Bosne i Hercegovine i javne rasprave.
HNS-ov Odbor za sport, kulturu, medije i informiranje, učinio je sve ono što su zlonamjernici ranije spočitavali hrvatskim strankama – raspravu prenio u institucije, piše portal dnevnik.ba
I ako su neki očekivali da će u Sarajevu prošli tjedan biti predstavnika i onih koji se ljutito protive Javnom rtv servisu na hrvatskom jeziku – njih nije bilo.
Što zaista nije korektno. Većina prisutnih u dvorani koji su došli na javnu raspravu, više od 95 posto njih, nije bilo iz Sarajeva. Ako su ljudi mogli izdvojiti cijeli dan i doći u zgradu Parlamenta BiH raspravljati o načinima uspostave medijske ravnopravnosti, onda je bilo korektno da se pojave i neki nehrvatskih zastupnici iz zastupničkog doma Parlamenta BiH.
Naravno, oni će svoje mišljenje reći u Parlamentarnoj proceduri, ali upravo je zato Javna rasprava otvorena 21 dan – kako bi se u tom periodu našlo optimalno rješenje i kako bi parlamentarna rasprava bila lišena nepotrebnih amandmana.
Na žalost, reakcije sarajevske javnosti na Javnu raspravu HNS-a ne obećavaju. Iako je većina bošnjačkih medija ignorirala Javnu raspravu, neki su se ipak okomili na problem financiranja.
Negdje su nekako našli da bi „Bošnjaci plaćali Javni servis na hrvatskom jeziku“. I nakon nekoliko čitanja njihove primjedbe, nije jasno gdje su našli tu matematiku.
U prijedlogu HNS-a jasno piše da bi „BHRT H“ dobijao svega 15 posto sredstava prikupljenih od RTV pristojbe.
Ako je to udio Hrvata u stanovništvu, i ako se HNS obveže pozvati Hrvate da plaćaju tu psitojbu, a nakon uspostave BHRT H nema razloga da bilo tko ne plaća pristojbu, onda je jasno da je 15 posto sredstava za jedan od četiri servisa pošten način raspodjele.
Ovo je i jedina javna kritika koja se mogla naći HNS-ovom prijedlogu.
Na žalost, to ne znači da će prijedlog dobiti podršku bošnjačkih zastupnika. Ali znači da su Hrvati učinili sve što im procedura nalaže; znači da su ispoštovali institucije BiH i da su na civiliziran način pokušali riješiti pitanje – u Sarajevu.
Ukoliko iz bilo kojeg razloga prijedlog padne u Parlamentu BiH, onda Hrvati imaju svako moralno i drugo pravo opstruiati donošenje novog zakona o Javnom servisu. I ne samo taj zakon.
Tvrtko Milović, Dnevnik.ba
HNS-ov Odbor za sport, kulturu, medije i informiranje, učinio je sve ono što su zlonamjernici ranije spočitavali hrvatskim strankama – raspravu prenio u institucije, piše portal dnevnik.ba
I ako su neki očekivali da će u Sarajevu prošli tjedan biti predstavnika i onih koji se ljutito protive Javnom rtv servisu na hrvatskom jeziku – njih nije bilo.
Što zaista nije korektno. Većina prisutnih u dvorani koji su došli na javnu raspravu, više od 95 posto njih, nije bilo iz Sarajeva. Ako su ljudi mogli izdvojiti cijeli dan i doći u zgradu Parlamenta BiH raspravljati o načinima uspostave medijske ravnopravnosti, onda je bilo korektno da se pojave i neki nehrvatskih zastupnici iz zastupničkog doma Parlamenta BiH.
Naravno, oni će svoje mišljenje reći u Parlamentarnoj proceduri, ali upravo je zato Javna rasprava otvorena 21 dan – kako bi se u tom periodu našlo optimalno rješenje i kako bi parlamentarna rasprava bila lišena nepotrebnih amandmana.
Na žalost, reakcije sarajevske javnosti na Javnu raspravu HNS-a ne obećavaju. Iako je većina bošnjačkih medija ignorirala Javnu raspravu, neki su se ipak okomili na problem financiranja.
Negdje su nekako našli da bi „Bošnjaci plaćali Javni servis na hrvatskom jeziku“. I nakon nekoliko čitanja njihove primjedbe, nije jasno gdje su našli tu matematiku.
U prijedlogu HNS-a jasno piše da bi „BHRT H“ dobijao svega 15 posto sredstava prikupljenih od RTV pristojbe.
Ako je to udio Hrvata u stanovništvu, i ako se HNS obveže pozvati Hrvate da plaćaju tu psitojbu, a nakon uspostave BHRT H nema razloga da bilo tko ne plaća pristojbu, onda je jasno da je 15 posto sredstava za jedan od četiri servisa pošten način raspodjele.
Ovo je i jedina javna kritika koja se mogla naći HNS-ovom prijedlogu.
Na žalost, to ne znači da će prijedlog dobiti podršku bošnjačkih zastupnika. Ali znači da su Hrvati učinili sve što im procedura nalaže; znači da su ispoštovali institucije BiH i da su na civiliziran način pokušali riješiti pitanje – u Sarajevu.
Ukoliko iz bilo kojeg razloga prijedlog padne u Parlamentu BiH, onda Hrvati imaju svako moralno i drugo pravo opstruiati donošenje novog zakona o Javnom servisu. I ne samo taj zakon.
Tvrtko Milović, Dnevnik.ba
