Središnje izborno povjerenstvo (SIP) danas će raspravljati o tome može li se donijeti odluka o izboru izaslanika za federalni Dom naroda, kao i koju eventualnu formulu za to primijeniti.
Za stranke okupljene u Hrvatskom narodnom saboru (HNS) BiH nema dvojbe. Mora se primijeniti odluka Ustavnoga suda BiH i rezultati posljednjeg popisa pučanstva iz 2013. godine koji je mjerodavan za raspodjelu mandata u zakonodavnim tijelima, piše Večernji list BiH.
Ovakav stav suprotan je ucjenama i prijetnjama iz bošnjačkih stranaka da će blokirati sve političke procese te da će sve članove SIP-a koji budu glasovali izvan njihova očekivanja kazneno prijaviti Tužiteljstvu BiH.
Bošnjačka ljevica, SDP, DF i Naša stranka, to je najavila ako se ne udovolji mogućnosti da može izabrati šestoricu bošnjačkih Hrvata iz županija u kojoj su oni apsolutna manjina kako bi mogla Hrvate isključiti iz vlasti.
Sklizak teren
Za zamjenicu predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH i zamjenicu predsjednika HDZ-a BiH Borjanu Krišto takva stajališta predstavljaju nedopustive pritiske i drsko miješanje u rad državnih institucija.
"Radi se zapravo o političkom i pravnom nasilju bošnjačkih stranaka", tvrdi Krišto. Iako se razlikuju u drugim pitanjima, ona i predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović nemaju nikakve dvojbe o tome kako treba provesti odluku Ustavnoga suda. To je legitimno političko predstavljanje, što podrazumijeva razmjernost u dodjeli mandata te popis pučanstva 2013. godine.
"SIP se poziva na članak 10.12., a i tu neupitno stoji da se primjenjuje posljednji, odnosno popis iz 2013. godine. Kada je u pitanju Ustav FBiH, na što se također pozivaju bošnjačke stranke, Ustav jasno govori da se popis 1991. ne odnosi na zakonodavnu vlast, nego isključivo na institucije izvršne vlasti i sudstva te demografske izračune. Za mene tu nema dvojbe", ističe Krišto komentirajući stajališta bošnjačkih stranaka.
Po njezinim riječima, izmjene Izbornog zakona BiH trebao bi donijeti Parlament BiH, a ne SIP jer takvu proceduru smatra iznimno pravnički skliskom.
"To nema nikakvog pravnog utemeljenja. Ako bilo što treba poduzimati, SIP jedino treba provesti odluku Ustavnog suda iako, po meni, nema pravnog utemeljenja da je donese. Ne može SIP raditi nadomjestak članka koji je izbrisao Ustavni sud, a koji je jasno kazao na koji način se biraju izaslanici u Dom naroda Parlamenta FBiH i kako se ostvaruje legitimno političko predstavljanje", objasnila je.
U slučaju, pak, da ne bude moguće donijeti odluku, odnosno da ona bude osporena, sljedeća stuba je Ustavni sud BiH. Za izračun mandata nikako ne može biti mjerodavan Ustav Federacije BiH jer se SIP rukovodi Izbornim zakonom.
"SIP, i kada dodjeljuje mandate, treba isključivo raditi na usklađivanju Izbornog zakona i Ustava BiH. Ako, pak, netko drugi treba cijeniti što valja primijeniti, onda je to Ustavni sud BiH, a nikako SIP", objasnila je Krišto.
HDZ 1990. ne odstupa
Čelnik HDZ-a BiH Ilija Cvitanović posve je jasan.
"Za nas nema nikakve dvojbe. Izaslanici za Dom naroda moraju biti izabrani po presudi Ustavnoga suda BiH koja znači jasno, legitimno političko zastupanje", rekao je Cvitanović.
HNS BiH zajednički je na posljednjoj sjednici donio odluku i posve se usuglasio oko sljedećih poteza. Iz Ureda za informiranje američkog Veleposlanstva u BiH istaknuli su kako SIP ima "zakonsku obvezu provesti izborne rezultate, uključujući formiranje Doma naroda FBiH, u skladu s Ustavom FBiH, Izbornim zakonom i relevantnim odlukama Ustavnog suda".
I OHR poziva na uvažavanje Ustava FBiH. Na posljednjoj sjednici SIP-a dominirao je stav da se pri izboru izaslanika za Dom naroda FBiH primijeni popis iz 2013. godine te da se iz svake županije bira po jedan pripadnik iz triju naroda.
• Bošnjačke stranke inzistiraju na popisu iz 1991. godine jer se nadaju kako bi tako mogle izabrati šest bošnjačkih Hrvata Ustav BiH, Ustav FBiH i Izborni zakon ističu da se posljednji popis koristi za određivanje mandata za zakonodavnu vlast Središnje izborno povjerenstvo pronašlo je ‘klimav' način za donošenje odluke u Izbornom zakonu o usklađivanju mandata Odluka Ustavnog suda upozorila je da se narušava razmjernost u slučaju da se iz svih županija bira po jedan izaslanik.
Za stranke okupljene u Hrvatskom narodnom saboru (HNS) BiH nema dvojbe. Mora se primijeniti odluka Ustavnoga suda BiH i rezultati posljednjeg popisa pučanstva iz 2013. godine koji je mjerodavan za raspodjelu mandata u zakonodavnim tijelima, piše Večernji list BiH.
Ovakav stav suprotan je ucjenama i prijetnjama iz bošnjačkih stranaka da će blokirati sve političke procese te da će sve članove SIP-a koji budu glasovali izvan njihova očekivanja kazneno prijaviti Tužiteljstvu BiH.
Bošnjačka ljevica, SDP, DF i Naša stranka, to je najavila ako se ne udovolji mogućnosti da može izabrati šestoricu bošnjačkih Hrvata iz županija u kojoj su oni apsolutna manjina kako bi mogla Hrvate isključiti iz vlasti.
Sklizak teren
Za zamjenicu predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH i zamjenicu predsjednika HDZ-a BiH Borjanu Krišto takva stajališta predstavljaju nedopustive pritiske i drsko miješanje u rad državnih institucija.
"Radi se zapravo o političkom i pravnom nasilju bošnjačkih stranaka", tvrdi Krišto. Iako se razlikuju u drugim pitanjima, ona i predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović nemaju nikakve dvojbe o tome kako treba provesti odluku Ustavnoga suda. To je legitimno političko predstavljanje, što podrazumijeva razmjernost u dodjeli mandata te popis pučanstva 2013. godine.
"SIP se poziva na članak 10.12., a i tu neupitno stoji da se primjenjuje posljednji, odnosno popis iz 2013. godine. Kada je u pitanju Ustav FBiH, na što se također pozivaju bošnjačke stranke, Ustav jasno govori da se popis 1991. ne odnosi na zakonodavnu vlast, nego isključivo na institucije izvršne vlasti i sudstva te demografske izračune. Za mene tu nema dvojbe", ističe Krišto komentirajući stajališta bošnjačkih stranaka.
Po njezinim riječima, izmjene Izbornog zakona BiH trebao bi donijeti Parlament BiH, a ne SIP jer takvu proceduru smatra iznimno pravnički skliskom.
"To nema nikakvog pravnog utemeljenja. Ako bilo što treba poduzimati, SIP jedino treba provesti odluku Ustavnog suda iako, po meni, nema pravnog utemeljenja da je donese. Ne može SIP raditi nadomjestak članka koji je izbrisao Ustavni sud, a koji je jasno kazao na koji način se biraju izaslanici u Dom naroda Parlamenta FBiH i kako se ostvaruje legitimno političko predstavljanje", objasnila je.
U slučaju, pak, da ne bude moguće donijeti odluku, odnosno da ona bude osporena, sljedeća stuba je Ustavni sud BiH. Za izračun mandata nikako ne može biti mjerodavan Ustav Federacije BiH jer se SIP rukovodi Izbornim zakonom.
"SIP, i kada dodjeljuje mandate, treba isključivo raditi na usklađivanju Izbornog zakona i Ustava BiH. Ako, pak, netko drugi treba cijeniti što valja primijeniti, onda je to Ustavni sud BiH, a nikako SIP", objasnila je Krišto.
HDZ 1990. ne odstupa
Čelnik HDZ-a BiH Ilija Cvitanović posve je jasan.
"Za nas nema nikakve dvojbe. Izaslanici za Dom naroda moraju biti izabrani po presudi Ustavnoga suda BiH koja znači jasno, legitimno političko zastupanje", rekao je Cvitanović.
HNS BiH zajednički je na posljednjoj sjednici donio odluku i posve se usuglasio oko sljedećih poteza. Iz Ureda za informiranje američkog Veleposlanstva u BiH istaknuli su kako SIP ima "zakonsku obvezu provesti izborne rezultate, uključujući formiranje Doma naroda FBiH, u skladu s Ustavom FBiH, Izbornim zakonom i relevantnim odlukama Ustavnog suda".
I OHR poziva na uvažavanje Ustava FBiH. Na posljednjoj sjednici SIP-a dominirao je stav da se pri izboru izaslanika za Dom naroda FBiH primijeni popis iz 2013. godine te da se iz svake županije bira po jedan pripadnik iz triju naroda.
• Bošnjačke stranke inzistiraju na popisu iz 1991. godine jer se nadaju kako bi tako mogle izabrati šest bošnjačkih Hrvata Ustav BiH, Ustav FBiH i Izborni zakon ističu da se posljednji popis koristi za određivanje mandata za zakonodavnu vlast Središnje izborno povjerenstvo pronašlo je ‘klimav' način za donošenje odluke u Izbornom zakonu o usklađivanju mandata Odluka Ustavnog suda upozorila je da se narušava razmjernost u slučaju da se iz svih županija bira po jedan izaslanik.
