Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn govorio je u intervjuu za Die Zeit o stabilnosti u regiji i perspektivi članstva zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Na konstataciju da Europljani ne žele proširenje i pitanje koje argumente on koristiti kada zastupa ovu ipak tešku stvar Hahn je rekao: ''Za Balkan, ali i za ostatak južnog i istočnog susjedstva važi sljedeće: Ili ćemo izvoziti stabilnosti ili ćemo uvoziti nestabilnost. To posebice važi za zapadni Balkan. Ja ga uspoređujem sa tavom punom ulja. Dovoljna je samo jedna iskra – i sve je u plamenu. Dugoročni mir u regiji moguć je samo kroz perspektivu u EU''.
Hahn je za Zeit ocijenio da "susjed naših susjeda, dakle Rusija, nije bila pasivna."
''Osim toga i unutar EU postoje pokušaji da se podignu zidovi. I u EU ponekad postoji to krivo mišljenje da bi se time nešto postiglo'', kaže Hahn.
Na pitanje ima li dokaza o štetnom ruskom utjecaju regiji Hahn je odgovorio da je to teško činjenično zaključiti.
''U tome se i sastoji kvalitet tzv. hibridnog rata. Mislim da dugoročno neće biti utjecaja. No to nije dobro. Mi želimo mirnu suradnju sa Rusijom. I Rusija bi morala imati interes da u njenom susjedstvu bude mirno. Jer i Rusija mora vlastitim građanima pružiti ekonomski prosperitet. Što su veze bliže to je bolje za sve učesnike. To važi i za Rusiju'', rekao je.
Odgovarajući na pitanje da li Rusija vodi hibridni rat na Balkanu, Hahn ocjenjuje: ''Ne bih išao tako daleko i govorio o ratu. Ali postoje dezinformacije i ciljano vršenje utjecaja kako bi se postiglo određeno raspoloženje i stvorile određene slike. To su u međuvremenu klasične metode. To međutim neće dugoročno utjecati na tok događaja. U to sam uvjeren.
Europa je u dobroj poziciji. Jer povezanost sa Europom u zemljama na zapadnom Balkanu je toliko jaka da svaki političar, koji želi biti ponovno izabran, će se usmjeriti prema Europi. Mi se pri tome želimo odnositi prijateljski i partnerski'', smatra Hahn.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prilično otvoreno radi na odvajanju tog entiteta od BiH. Moraju li se ovdje upotrijebiti sredstva prisile, pitao je novinar Zeita.
''Smatram da sredstva prisile u osnovi ne vode postizanju rezultata. No mi možemo raditi na poticanju. I predsjednik Dodik ima interes u tome da zadrži svoju poziciju. To ide samo sa EU. Republika Srpska ima ekonomsku perspektivu samo ako surađuje sa EU. No tu spada i da se u cijeloj Bosni i Hercegovini poštuju sudske odluke. To nažalost nije slučaj. 80 odluka Ustavnog suda u BiH nije provedeno'', kaže Hahn.
Jeste li sigurni da će sve države zapadnog Balkana prije ili kasnije postati dio EU, pitao je novinar Zeita, a Hahn je kratko odgovorio: ''To mora biti naš cilj.
Hahn je rekao da nema smisla govoriti o vremenskom okviru prijema u EU.
''Važno je da se sve političke snage u tim zemljama koncentriraju na to da provedu reforme. Pri tome građani moraju sudjelovati u tome. EU nije netko tko određuje stvari. No mi imamo jasnu poruku. Ako danas investirate, onda sutra dobivate nešto zauzvrat. Dakle to se isplati. Ljudi moraju osjećati da se njihov život poboljšava'', zaključio je razgovor Hahn.
Na konstataciju da Europljani ne žele proširenje i pitanje koje argumente on koristiti kada zastupa ovu ipak tešku stvar Hahn je rekao: ''Za Balkan, ali i za ostatak južnog i istočnog susjedstva važi sljedeće: Ili ćemo izvoziti stabilnosti ili ćemo uvoziti nestabilnost. To posebice važi za zapadni Balkan. Ja ga uspoređujem sa tavom punom ulja. Dovoljna je samo jedna iskra – i sve je u plamenu. Dugoročni mir u regiji moguć je samo kroz perspektivu u EU''.
Hahn je za Zeit ocijenio da "susjed naših susjeda, dakle Rusija, nije bila pasivna."
''Osim toga i unutar EU postoje pokušaji da se podignu zidovi. I u EU ponekad postoji to krivo mišljenje da bi se time nešto postiglo'', kaže Hahn.
Na pitanje ima li dokaza o štetnom ruskom utjecaju regiji Hahn je odgovorio da je to teško činjenično zaključiti.
''U tome se i sastoji kvalitet tzv. hibridnog rata. Mislim da dugoročno neće biti utjecaja. No to nije dobro. Mi želimo mirnu suradnju sa Rusijom. I Rusija bi morala imati interes da u njenom susjedstvu bude mirno. Jer i Rusija mora vlastitim građanima pružiti ekonomski prosperitet. Što su veze bliže to je bolje za sve učesnike. To važi i za Rusiju'', rekao je.
Odgovarajući na pitanje da li Rusija vodi hibridni rat na Balkanu, Hahn ocjenjuje: ''Ne bih išao tako daleko i govorio o ratu. Ali postoje dezinformacije i ciljano vršenje utjecaja kako bi se postiglo određeno raspoloženje i stvorile određene slike. To su u međuvremenu klasične metode. To međutim neće dugoročno utjecati na tok događaja. U to sam uvjeren.
Europa je u dobroj poziciji. Jer povezanost sa Europom u zemljama na zapadnom Balkanu je toliko jaka da svaki političar, koji želi biti ponovno izabran, će se usmjeriti prema Europi. Mi se pri tome želimo odnositi prijateljski i partnerski'', smatra Hahn.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prilično otvoreno radi na odvajanju tog entiteta od BiH. Moraju li se ovdje upotrijebiti sredstva prisile, pitao je novinar Zeita.
''Smatram da sredstva prisile u osnovi ne vode postizanju rezultata. No mi možemo raditi na poticanju. I predsjednik Dodik ima interes u tome da zadrži svoju poziciju. To ide samo sa EU. Republika Srpska ima ekonomsku perspektivu samo ako surađuje sa EU. No tu spada i da se u cijeloj Bosni i Hercegovini poštuju sudske odluke. To nažalost nije slučaj. 80 odluka Ustavnog suda u BiH nije provedeno'', kaže Hahn.
Jeste li sigurni da će sve države zapadnog Balkana prije ili kasnije postati dio EU, pitao je novinar Zeita, a Hahn je kratko odgovorio: ''To mora biti naš cilj.
Hahn je rekao da nema smisla govoriti o vremenskom okviru prijema u EU.
''Važno je da se sve političke snage u tim zemljama koncentriraju na to da provedu reforme. Pri tome građani moraju sudjelovati u tome. EU nije netko tko određuje stvari. No mi imamo jasnu poruku. Ako danas investirate, onda sutra dobivate nešto zauzvrat. Dakle to se isplati. Ljudi moraju osjećati da se njihov život poboljšava'', zaključio je razgovor Hahn.
