Proteklih dana u oba doma državnog Parlamenta, Domu naroda te Zastupničkom domu, usvojene su izmjene Zakona o kaznenom postupku kojim se provodi presuda Ustavnog suda BiH.
Iz SDA su se odmah pohvalili kako je „prošao“ njihov tekst izmjena neustavnih odredbi Zakona, no od ministra pravde BiH Josipa Grubeše smo doznali da to baš i nije kako navode iz stranke dinastije Izetbegović.
Istina je kako je na izvanrednoj sjedini Zastupničkog doma usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, koji je prethodno usuglašen na Domu naroda. Mislim da je i temeljni problem u BiH taj što prisvajamo prijedloge zakona kao svoje, a ustvari predlažemo ih i donosimo zbog budućnosti ove zemlje u kojoj svi živimo.
Istina je da je usvojen tekst Zakona koji je došao iz SDA kuhinje, a ustvari je tekst sačinila radna grupa koju su formirali neki međunarodni čimbenici, a koji je prošao stanovite korekcije u amandmanskoj fazi. HDZ nije predložio Zakon koji bi omogućio kriminalcima da slobodno šetaju po svijetu ili da spriječi procesuiranje najtežih oblika kaznen ih djela kako nam se u posljednje vrijeme stavljalo na teret.
Tekst koji smo mi predložili je tekst Zakona koji je pripremila Radna grupa sastavljena od predstavnika relevantnih državnih i entitetskih institucija. Pokušali smo biti glas radne grupe koja je sastavljena od stručnjaka koji se bave ovom materijom i koji su najpozvaniji da provedu odluku Ustavnog suda u konkretnom predmetu. Unatoč tome, odmah naredni dan su osvanuli intervjui kojima određeni SDA dužnosnici tvrde da bi čak i to moglo dovesti u pitanje rad Tužiteljstva.
U više navrata vaš je prijedlog ocjenjen kao da ne ispunjava europske odnosno međunarodne standarde. Je li to baš tako?
Na tekst Zakona koji je izašao iz Ministarstva pravde BiH, a koji je kasnije preuzeo HDZ smo pribavili mišljenja svih relevantnih institucija, uključujući i mišljenje Direkcije za Europske integracije, koja je jasno naznačila da ne postoje standardi u ovoj oblasti. Izgleda da ipak za BiH postoje standardi i za ovo, mada za druge države to tako nije postavljeno. U politici se svašta kaže, ali nisam očekivao od relevantnih stručnjaka da kažu kako je nešto bitno uraditi na određen način jer smo mi složena država, ali čuo sam i to, pa što ne i pozivati se na nepoznate međunarodne standarde za koja djela se vrše posebne istražne radnje.
Za koje odredbe SDA tvrdi da mogu dovesti u pitanje rad Tužiteljstva?
Pa vjerujem da misle na one odredbe koje su ubačene u amandmanskoj fazi, odnosno što je ograničeno vrijeme za okončanje istrage i podizanje optužnice, tako da se istraga mora okončati u roku od 18 mjeseci ili najkasnije u roku od dvije godine i šest mjeseci, a ako se ne okonča u tom roku smatra se obustavljenom. Ovo samo može dovesti do sigurnosti građana da se predmeti neće držati po ladicama i izvlačiti po potrebi, ali i određeni stimulans da tužitelji posvete vrijeme na određeni predmet, efektivno, i odluče se spram dokaza. Nema više dugogodišnjih istraga za koje se i ne zna tko ih je i kad započeo.
Pa ide li to ide u prilog tvrdnjama da se sve radi da se zaštite političari? Mislimo na posebne istražne radnje?
Svaki građanin BiH je ranije mogao biti neograničeno puno vremena pod istragom i pod posebnim istražnim radnjama, ne kažem da je tako i rađeno, ali i mogućnost nečeg takvog me čini nervoznim. Pazite, posebne istražne radnje, npr. prisluškivanje telefonskih razgovora, se odnosi na sve razgovore jedne osobe, koje netko sluša. Razumijete li koja je to invazija na privatnost bilo kojeg pojedinca, pa i političara. Sada se u slučaju sumnje, provede istraga, u relativno korektnom vremenskom razdoblju, ako ima dovoljno prikupljenih dokaza, podiže se optužnica ako ne obustavlja se istraga. U slučaju da se kasnije pojave novi dokazi, otvara se nova istraga, nema izvlačenja od progona kriminalcima ali se štite ljudska prava svih građana od nepotrebnog zadiranja u privatnost kad se tako nešto ukaže.
Je li to jedino amandmanski promijenjeno?
Drago mi je da ste pitali jer nam je razgovor otišao u smjeru istrage. Ne, dodane su još odredbe koje sprječavaju davanje imuniteta svjedoku za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora od 10 godina i teža.
Naime, Ustavni sud je vrlo jasno upozorio kada je riječ o imunitetu svjedoka da se mora precizirati za koja kaznena djela se može dati imunitet, kao i za koja se kaznena djela kad svjedoči. Sada je ograničeno da se imunitet ne može dati za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od 10 godina i više, jer u tom slučaju svjedoku bi se imunitet mogao dati i za najteže oblike kaznenih djela kako što su povreda međunarodnog prava, a to nije oprostivo. Mora se naći ravnoteža između djela za koja se daje imunitet osobi da svjedoči i onoga djela koje se stavlja na teret osobi protiv koje svjedoči. Ocijenili smo da nije dopustivo da osobe, koje svojim svjedočenjem mogu sebe izložiti procesuiranju za najteža kaznena djela, ne dobiju adekvatnu kaznu jer svjedoče. Postoje drugi načini pribavljanja dokaza, pa evo i posebne istražne radnje, neka se nađe način da se kazne svi počinitelji bez da se neki „izvuku“.
Brotnjo.info
Iz SDA su se odmah pohvalili kako je „prošao“ njihov tekst izmjena neustavnih odredbi Zakona, no od ministra pravde BiH Josipa Grubeše smo doznali da to baš i nije kako navode iz stranke dinastije Izetbegović.
Istina je kako je na izvanrednoj sjedini Zastupničkog doma usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, koji je prethodno usuglašen na Domu naroda. Mislim da je i temeljni problem u BiH taj što prisvajamo prijedloge zakona kao svoje, a ustvari predlažemo ih i donosimo zbog budućnosti ove zemlje u kojoj svi živimo.
Istina je da je usvojen tekst Zakona koji je došao iz SDA kuhinje, a ustvari je tekst sačinila radna grupa koju su formirali neki međunarodni čimbenici, a koji je prošao stanovite korekcije u amandmanskoj fazi. HDZ nije predložio Zakon koji bi omogućio kriminalcima da slobodno šetaju po svijetu ili da spriječi procesuiranje najtežih oblika kaznen ih djela kako nam se u posljednje vrijeme stavljalo na teret.
Tekst koji smo mi predložili je tekst Zakona koji je pripremila Radna grupa sastavljena od predstavnika relevantnih državnih i entitetskih institucija. Pokušali smo biti glas radne grupe koja je sastavljena od stručnjaka koji se bave ovom materijom i koji su najpozvaniji da provedu odluku Ustavnog suda u konkretnom predmetu. Unatoč tome, odmah naredni dan su osvanuli intervjui kojima određeni SDA dužnosnici tvrde da bi čak i to moglo dovesti u pitanje rad Tužiteljstva.
U više navrata vaš je prijedlog ocjenjen kao da ne ispunjava europske odnosno međunarodne standarde. Je li to baš tako?
Na tekst Zakona koji je izašao iz Ministarstva pravde BiH, a koji je kasnije preuzeo HDZ smo pribavili mišljenja svih relevantnih institucija, uključujući i mišljenje Direkcije za Europske integracije, koja je jasno naznačila da ne postoje standardi u ovoj oblasti. Izgleda da ipak za BiH postoje standardi i za ovo, mada za druge države to tako nije postavljeno. U politici se svašta kaže, ali nisam očekivao od relevantnih stručnjaka da kažu kako je nešto bitno uraditi na određen način jer smo mi složena država, ali čuo sam i to, pa što ne i pozivati se na nepoznate međunarodne standarde za koja djela se vrše posebne istražne radnje.
Za koje odredbe SDA tvrdi da mogu dovesti u pitanje rad Tužiteljstva?
Pa vjerujem da misle na one odredbe koje su ubačene u amandmanskoj fazi, odnosno što je ograničeno vrijeme za okončanje istrage i podizanje optužnice, tako da se istraga mora okončati u roku od 18 mjeseci ili najkasnije u roku od dvije godine i šest mjeseci, a ako se ne okonča u tom roku smatra se obustavljenom. Ovo samo može dovesti do sigurnosti građana da se predmeti neće držati po ladicama i izvlačiti po potrebi, ali i određeni stimulans da tužitelji posvete vrijeme na određeni predmet, efektivno, i odluče se spram dokaza. Nema više dugogodišnjih istraga za koje se i ne zna tko ih je i kad započeo.
Pa ide li to ide u prilog tvrdnjama da se sve radi da se zaštite političari? Mislimo na posebne istražne radnje?
Svaki građanin BiH je ranije mogao biti neograničeno puno vremena pod istragom i pod posebnim istražnim radnjama, ne kažem da je tako i rađeno, ali i mogućnost nečeg takvog me čini nervoznim. Pazite, posebne istražne radnje, npr. prisluškivanje telefonskih razgovora, se odnosi na sve razgovore jedne osobe, koje netko sluša. Razumijete li koja je to invazija na privatnost bilo kojeg pojedinca, pa i političara. Sada se u slučaju sumnje, provede istraga, u relativno korektnom vremenskom razdoblju, ako ima dovoljno prikupljenih dokaza, podiže se optužnica ako ne obustavlja se istraga. U slučaju da se kasnije pojave novi dokazi, otvara se nova istraga, nema izvlačenja od progona kriminalcima ali se štite ljudska prava svih građana od nepotrebnog zadiranja u privatnost kad se tako nešto ukaže.
Je li to jedino amandmanski promijenjeno?
Drago mi je da ste pitali jer nam je razgovor otišao u smjeru istrage. Ne, dodane su još odredbe koje sprječavaju davanje imuniteta svjedoku za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora od 10 godina i teža.
Naime, Ustavni sud je vrlo jasno upozorio kada je riječ o imunitetu svjedoka da se mora precizirati za koja kaznena djela se može dati imunitet, kao i za koja se kaznena djela kad svjedoči. Sada je ograničeno da se imunitet ne može dati za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od 10 godina i više, jer u tom slučaju svjedoku bi se imunitet mogao dati i za najteže oblike kaznenih djela kako što su povreda međunarodnog prava, a to nije oprostivo. Mora se naći ravnoteža između djela za koja se daje imunitet osobi da svjedoči i onoga djela koje se stavlja na teret osobi protiv koje svjedoči. Ocijenili smo da nije dopustivo da osobe, koje svojim svjedočenjem mogu sebe izložiti procesuiranju za najteža kaznena djela, ne dobiju adekvatnu kaznu jer svjedoče. Postoje drugi načini pribavljanja dokaza, pa evo i posebne istražne radnje, neka se nađe način da se kazne svi počinitelji bez da se neki „izvuku“.
Brotnjo.info
