Ministarstvo pravde BiH napravilo je detaljno izvješće o slobodi govora i stanju medijskih sloboda u BiH, koje bi se, nakon što ga je potvrdilo Vijeće ministara BiH, danas, 30. kolovoza, trebalo naći pred zastupnicima u državnom Parlamentu. Ministar pravde BiH Josip Grubeša očekuje podizanje svijesti u društvu o temeljnim slobodama pa samim tim i medijskim slobodama ističući kako “stanje medijskih sloboda u BiH postaje sve alarmantnije”.
Ministre Grubeša, kako ocjenjujete stanje medijskih sloboda u BiH i što se konkretno navodi u izvješću koje je načinilo vaše Ministarstvo?
- Javnost u BiH potpuno je svjesna činjenice da stanje tzv. medijskih sloboda u našoj zemlji, nažalost, nije na zadovoljavajućoj razini. Posljednjih nekoliko godina svjedoci smo sve češćih napada na novinare i medije, a koji nisu odgovarajuće sankcionirani. Također, sva relevantna izvješća domaćih i međunarodnih institucija i organizacija pokazuju kako u našoj zemlji ove slobode nisu odgovarajuće zajamčene. Nadam se kako će ovo izvješće skrenuti pozornost s dnevnopolitičkih događanja na činjenicu da ne samo slobode medija nego i druge slobode zajamčene našim Ustavom, ali i međunarodnim konvencijama nisu primjereno zaštićene.
Mislite da smo daleko od demokratičnosti o kojoj toliko govorimo?!
- Pazite, nedavno sam nazočio konferenciji koja se bavila pitanjem ravnopravnosti žena u našem društvu. Lagao bih kada bih rekao da su žene izašle za govornicu i rekle da nisu diskriminirane u nekim segmentima života. Iskrenost je bitna. Davno su se države zapada počele boriti za zaštitu novinara, a novinari za prava da ispričaju istinitu priču i pri tome budu sigurni i zaštićeni. Nekoliko svjetskih poznatih afera u politici ili kriminalnih radnji otkrili su novinari, s ponosom. To je ono što mi u BiH moramo stvoriti, ambijent u kojem novinari istražuju i pričaju one priče koje se moraju čuti, naravno, objektivno i istinito, a da se pri tome ne moraju osvrtati preko svog ramena.
Kako mislite da se to može postići?
- Prije svega podizanjem svijesti o važnosti ovog pitanja, pitanja prava i sloboda u BiH i njihove zaštite. Kada realno sagledate, postoje proklamirana prava i temeljne slobode koje svaki građanin BiH uživa, ali mi danas pričamo o izvješću Ministarstva pravde BiH u kojem je dovedeno u pitanje pravo na slobodno izražavanje i slobodu govora. Pogledajte samo podatke da je u posljednjih osam godina u BiH evidentirano 400 slučajeva uskraćivanja slobode izražavanja i prava novinara, 60 fizičkih napada na novinare i 17 prijetnji smrću. Samo u devet slučajeva donesene su pravomoćne presude, od čega su dva napada na novinare tretirana kao kazneni postupci, a ostali kao prekršaji. Iz godine u godinu Bosna i Hercegovina pada na listi medijskih sloboda.
Što onda raditi, mijenjati zakone?!
- BiH ima suvremen zakonski okvir koji regulira medije, pa i status novinara, ali, kao što sam već spomenuo, on se ne provodi u potpunosti. Naravno, to dovodi do pitanja je li zakonski okvir odgovarajući i dostatan za ovako važan zadatak. Zbog toga smo preporučili izradu analize opravdanosti uvođenja novih kaznenih djela radi učinkovitije zaštite novinara tijekom obavljanja posla, te uvođenje evidencije o kaznenim djelima napada na novinare. Opet se vraćamo na provođenje zakona. Zakon može biti savršen, ali ako se ne provodi, isto kao i da ga nema. Upravo zbog toga je u izvješću naglašena i uloga Tužiteljstva i potreba učinkovitog i djelotvornog procesuiranja postojećih napada, a možda je preventivno poželjna i obuka tužitelja za vođenje istraga u predmetima napada na novinare. Dosta toga može se uraditi na zaštiti temeljnih sloboda, ali se o tome mora razgovarati i aktivno raditi na provođenju kako propisanih mehanizama zaštite tako i na unapređenju postojećih i uvođenju novih.
Može li onda sama kaznena politika promijeniti situaciju tzv. slobode medija i možemo li uopće u ovakvim okolnostima govoriti o demokratskom društvu?
- Pitanje i je stvara li demokratsko društvo slobodne medije ili je ipak obrnuto. Naš zadatak je pooštrenom legislativom maksimalno osigurati pravo na slobodnu riječ jer nijedan pojedinac ili nositelj vlasti ne treba biti zaštićen od kritike i javnog mišljenja. Građani moraju imati mogućnost kritički se odnositi prema postupcima vlasti i upozoravati na eventualne zloupotrebe. Poštovanje slobode medija i novinarstva podrazumijeva i postojanje odgovornosti samih novinara, prije svega za vlastitu etičnost i profesionalnost, a potom i za promociju i napredovanje u ostvarivanju vlastitih prava i slobode. Naravno, kao i drugim oblastima u životu, nije dovoljno da vas netko drugi štiti i jamči vam prava, morate se i vi, sukladno etici i životnim vrijednostima, odnositi s danim pravima s poštovanjem i učiniti se dostojnim tih prava.
Večernji List
Ministre Grubeša, kako ocjenjujete stanje medijskih sloboda u BiH i što se konkretno navodi u izvješću koje je načinilo vaše Ministarstvo?
- Javnost u BiH potpuno je svjesna činjenice da stanje tzv. medijskih sloboda u našoj zemlji, nažalost, nije na zadovoljavajućoj razini. Posljednjih nekoliko godina svjedoci smo sve češćih napada na novinare i medije, a koji nisu odgovarajuće sankcionirani. Također, sva relevantna izvješća domaćih i međunarodnih institucija i organizacija pokazuju kako u našoj zemlji ove slobode nisu odgovarajuće zajamčene. Nadam se kako će ovo izvješće skrenuti pozornost s dnevnopolitičkih događanja na činjenicu da ne samo slobode medija nego i druge slobode zajamčene našim Ustavom, ali i međunarodnim konvencijama nisu primjereno zaštićene.
Mislite da smo daleko od demokratičnosti o kojoj toliko govorimo?!
- Pazite, nedavno sam nazočio konferenciji koja se bavila pitanjem ravnopravnosti žena u našem društvu. Lagao bih kada bih rekao da su žene izašle za govornicu i rekle da nisu diskriminirane u nekim segmentima života. Iskrenost je bitna. Davno su se države zapada počele boriti za zaštitu novinara, a novinari za prava da ispričaju istinitu priču i pri tome budu sigurni i zaštićeni. Nekoliko svjetskih poznatih afera u politici ili kriminalnih radnji otkrili su novinari, s ponosom. To je ono što mi u BiH moramo stvoriti, ambijent u kojem novinari istražuju i pričaju one priče koje se moraju čuti, naravno, objektivno i istinito, a da se pri tome ne moraju osvrtati preko svog ramena.
Kako mislite da se to može postići?
- Prije svega podizanjem svijesti o važnosti ovog pitanja, pitanja prava i sloboda u BiH i njihove zaštite. Kada realno sagledate, postoje proklamirana prava i temeljne slobode koje svaki građanin BiH uživa, ali mi danas pričamo o izvješću Ministarstva pravde BiH u kojem je dovedeno u pitanje pravo na slobodno izražavanje i slobodu govora. Pogledajte samo podatke da je u posljednjih osam godina u BiH evidentirano 400 slučajeva uskraćivanja slobode izražavanja i prava novinara, 60 fizičkih napada na novinare i 17 prijetnji smrću. Samo u devet slučajeva donesene su pravomoćne presude, od čega su dva napada na novinare tretirana kao kazneni postupci, a ostali kao prekršaji. Iz godine u godinu Bosna i Hercegovina pada na listi medijskih sloboda.
Što onda raditi, mijenjati zakone?!
- BiH ima suvremen zakonski okvir koji regulira medije, pa i status novinara, ali, kao što sam već spomenuo, on se ne provodi u potpunosti. Naravno, to dovodi do pitanja je li zakonski okvir odgovarajući i dostatan za ovako važan zadatak. Zbog toga smo preporučili izradu analize opravdanosti uvođenja novih kaznenih djela radi učinkovitije zaštite novinara tijekom obavljanja posla, te uvođenje evidencije o kaznenim djelima napada na novinare. Opet se vraćamo na provođenje zakona. Zakon može biti savršen, ali ako se ne provodi, isto kao i da ga nema. Upravo zbog toga je u izvješću naglašena i uloga Tužiteljstva i potreba učinkovitog i djelotvornog procesuiranja postojećih napada, a možda je preventivno poželjna i obuka tužitelja za vođenje istraga u predmetima napada na novinare. Dosta toga može se uraditi na zaštiti temeljnih sloboda, ali se o tome mora razgovarati i aktivno raditi na provođenju kako propisanih mehanizama zaštite tako i na unapređenju postojećih i uvođenju novih.
Može li onda sama kaznena politika promijeniti situaciju tzv. slobode medija i možemo li uopće u ovakvim okolnostima govoriti o demokratskom društvu?
- Pitanje i je stvara li demokratsko društvo slobodne medije ili je ipak obrnuto. Naš zadatak je pooštrenom legislativom maksimalno osigurati pravo na slobodnu riječ jer nijedan pojedinac ili nositelj vlasti ne treba biti zaštićen od kritike i javnog mišljenja. Građani moraju imati mogućnost kritički se odnositi prema postupcima vlasti i upozoravati na eventualne zloupotrebe. Poštovanje slobode medija i novinarstva podrazumijeva i postojanje odgovornosti samih novinara, prije svega za vlastitu etičnost i profesionalnost, a potom i za promociju i napredovanje u ostvarivanju vlastitih prava i slobode. Naravno, kao i drugim oblastima u životu, nije dovoljno da vas netko drugi štiti i jamči vam prava, morate se i vi, sukladno etici i životnim vrijednostima, odnositi s danim pravima s poštovanjem i učiniti se dostojnim tih prava.
Večernji List
