Prošlotjedna najava ministrice za ljudska prava i izbjeglice Semihe Borovac kako će određen broj migranata ponovo biti smješten u HNŽ, odnosno Salakovac, izazvao je lavinu reakcija hrvatskih političkih predstavnika sa lokalne i županijske razine. Svi oni se žestoko protive takvim planovima, a zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNŽ Tomislav Martinović je u više navrata ponovio kako neće biti dopušteno da se od HNŽ-a napravi USŽ.
Odgovor na pitanje imaju li lokalne i županijske vlasti pravo sudjelovanja u odlukama gdje će migranti biti smješteni, odnosno, mogu li zabraniti ili odbaciti mogućnost smještanja migranata na svome području novinari portala Pogled.ba potražili su od državnog ministra pravde Josipa Grubeše. Odgovor kojeg smo dobili je i više nego zanimljiv. Prenosimo ga u cijelosti:
Ono što ja cijenim prilikom razgovora o ovoj temi je da je Ustavom BiH izričito data presumpcija nadležnosti entitetima, tako da su oni nadležni za sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu Ustavom BiH povjerena institucijama BiH.
Ustavom BiH navedene su sljedeće oblasti koje su u nadležnosti institucija BiH:
a) vanjska politika,
b) vanjskotrgovinska politika,
c) carinska politika,
d) monetarna politika, kao što je predviđeno odredbama Ustava BiH o Centralnoj banci BiH,
e) financiranje institucija i međunarodnih obveza BiH,
f) politika i reguliranje imigracije, izbjeglica i azila,
g) provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući
i odnose s Interpolom,
h) uspostavljanje i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih
sredstava,
i) reguliranje međuentitetskog prometa,
j) kontrola zračnog prometa
Da ne bude zabune, točkom f) je dato u nadležnost institucijama da se bave politikom kretanja stranaca, međutim to ne znači da mogu sebi uzeti za pravo miješati se u nadležnosti nižih razina vlasti i uzurpirati njihovu nadležnost te tamo smještati strance protivno pristanku tih vlasti. Jasno je iz citiranih Ustavnih odredbi da institucije BiH nisu i ne mogu biti nadležne za reguliranje pitanja migranata na način na koji to neke političke struje pokušavaju progurati, pa samim tim niti odlučivati gdje će migranti biti smješteni. Citirao sam Ustav kao odgovor na vaše pitanje da li mogu Mostar i HNŽ pravno zaustaviti ono što ministrica Borovac najavljuje, iz čega proizilazi da će entiteti i niže razine vlasti sukladno njihovim nadležnostima odlučivati o smještaju migranata na njihovo područje – stoji u odgovoru kojeg smo dobili od ministra pravde BiH Josipa Grubeše.
U prijevodu, političko Sarajevo može zaboraviti na plan da bivše pripadnike ISIL-a, njihove obitelji ili maloljetne ilegalne migrante bez dokumenata i bilo kakvih podataka o tome odakle dolaze i tko su smještaju na područje HNŽ. Sličan stav imaju i druge županije sa hrvatskom većinom, ali i većina sa bošnjačkom većinom i sada je jasno kako nadležne institucije moraju dobiti i njihovo odobrenje ukoliko žele na njihovom teritoriju smjestiti migrante ili graditi nove prihvatne centre.
Odgovor na pitanje imaju li lokalne i županijske vlasti pravo sudjelovanja u odlukama gdje će migranti biti smješteni, odnosno, mogu li zabraniti ili odbaciti mogućnost smještanja migranata na svome području novinari portala Pogled.ba potražili su od državnog ministra pravde Josipa Grubeše. Odgovor kojeg smo dobili je i više nego zanimljiv. Prenosimo ga u cijelosti:
Ono što ja cijenim prilikom razgovora o ovoj temi je da je Ustavom BiH izričito data presumpcija nadležnosti entitetima, tako da su oni nadležni za sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu Ustavom BiH povjerena institucijama BiH.
Ustavom BiH navedene su sljedeće oblasti koje su u nadležnosti institucija BiH:
a) vanjska politika,
b) vanjskotrgovinska politika,
c) carinska politika,
d) monetarna politika, kao što je predviđeno odredbama Ustava BiH o Centralnoj banci BiH,
e) financiranje institucija i međunarodnih obveza BiH,
f) politika i reguliranje imigracije, izbjeglica i azila,
g) provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući
i odnose s Interpolom,
h) uspostavljanje i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih
sredstava,
i) reguliranje međuentitetskog prometa,
j) kontrola zračnog prometa
Da ne bude zabune, točkom f) je dato u nadležnost institucijama da se bave politikom kretanja stranaca, međutim to ne znači da mogu sebi uzeti za pravo miješati se u nadležnosti nižih razina vlasti i uzurpirati njihovu nadležnost te tamo smještati strance protivno pristanku tih vlasti. Jasno je iz citiranih Ustavnih odredbi da institucije BiH nisu i ne mogu biti nadležne za reguliranje pitanja migranata na način na koji to neke političke struje pokušavaju progurati, pa samim tim niti odlučivati gdje će migranti biti smješteni. Citirao sam Ustav kao odgovor na vaše pitanje da li mogu Mostar i HNŽ pravno zaustaviti ono što ministrica Borovac najavljuje, iz čega proizilazi da će entiteti i niže razine vlasti sukladno njihovim nadležnostima odlučivati o smještaju migranata na njihovo područje – stoji u odgovoru kojeg smo dobili od ministra pravde BiH Josipa Grubeše.
U prijevodu, političko Sarajevo može zaboraviti na plan da bivše pripadnike ISIL-a, njihove obitelji ili maloljetne ilegalne migrante bez dokumenata i bilo kakvih podataka o tome odakle dolaze i tko su smještaju na područje HNŽ. Sličan stav imaju i druge županije sa hrvatskom većinom, ali i većina sa bošnjačkom većinom i sada je jasno kako nadležne institucije moraju dobiti i njihovo odobrenje ukoliko žele na njihovom teritoriju smjestiti migrante ili graditi nove prihvatne centre.
