Prema podacima Centralne banke BiH, iznos dodijeljenih kredita bh. stanovništvu u prošloj godini povećan je za 292 milijuna KM u odnosu na 2015. Tom rastu najviše su doprinijeli potrošački nenamjenski krediti koji bilježe rast od 344 milijuna KM u odnosu na godinu ranije. S druge strane, smanjeni su krediti za gospodarstvenike s 233,2 milijuna KM u 2015. na 219,7 milijuna u prošloj godini.
Zadržan trend
Ukupni krediti stanovništvu na kraju prošle godine dostigli su 8,07 milijardi KM, dok su na kraju 2015. iznosili 7,78 milijardi maraka. Statistika Centralne banke BiH pokazuje da je i u prošloj godini zadržan trend rasta kredita građana isključivo za tekuću potrošnju. Tako je ukupan iznos kredita 2008. godine iznosio 6,6 milijardi KM, da bi već 2013. premašio iznos od sedam milijardi KM.
Potrošački nenamjenski krediti građanima u bh. bankama na kraju prošle godine premašili su šest milijardi KM, dok su godinu prije iznosili 5,66 milijardi KM. Rast je zabilježen i kod kredita po kartičnom poslovanju, i to za šest milijuna maraka. Ovi krediti na kraju prošle godine iznosili su 299 milijuna, dok su godinu ranije bili 293 milijuna KM, prenio je Avaz.
Najznačajniji pad bilježe zajmovi za kupovinu postojećih stanova, koji su sa 616 pali na 592,5 milijuna KM, te zajmovi za izgradnju ili kupovinu novih stanova koji su smanjeni za 17 milijuna, na 902,5 milijuna KM.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić za „Avaz" je kazao da ovakvi pokazatelji ukazuju na slabo bh. gospodarstvo.
- Ako uporedimo ove podatke s drugim državama u svijetu, vidjet ćemo da je pravilo da banke mnogo više kredita daju gospodarstvenicima, a ne stanovništvu. U razvijenim državama taj omjer je 70 naspram 30, ili 80 naspram 20 u korist gospodarstva. Stanje kod nas zaista je loše i pokazuje da bankarski sektor vodi konzervativnu politiku, da nisu skloni riskiranju i investiranju u gospodarstvo. Banke nastoje da daju prije svega nenamjenske ili druge oblike kredita stanovništvu koje je sigurnije i donosi prihod – pojašnjava Čavalić.
Životne potrebe
Dodaje da građani nenamjenske kredite troše na svakodnevne životne potrebe, za podmirivanje esencijalnih potreba, a ne za kupovinu stanova ili unaprjeđivanje svog života.
- Bankarski sektor u BiH nije ni zainteresiran za ulaganje u državu pa je prošle godine u nekoliko navrata propala i aukcija trezorskih zapisa FBiH. To pokazuje cijeli apsurd bh. bankarskog sektora koji je isključivo fokusiran na stanovništvo i nema namjeru da se dalje razvija i investira u razvoj bh. gospodarstva – zaključio je Čavalić.
Razlog za osnivanje razvojnih banaka
- Bilo je i ranije pokušaja da se ovo stanje promijeni, pa je i inicijativa za formiranje razvojnih banaka pokrenuta upravo zbog toga što komercijalne banke nisu dovoljno kreditirale gospodarstvo. Međutim, i to se pokazalo neuspješnim i razvojne banke nisu obavljale svoj dio posla. U razvijenim državama u ovakvim situacijama obično se koriste dostupni monetarni alati, poput kontrole kamata, ali BiH trenutno nema tu mogućnost, jer naše zakonodavstvo to ne predviđa, a djelimično i zbog postojanja valutnog odbora – kazao je Čavalić.
Zadržan trend
Ukupni krediti stanovništvu na kraju prošle godine dostigli su 8,07 milijardi KM, dok su na kraju 2015. iznosili 7,78 milijardi maraka. Statistika Centralne banke BiH pokazuje da je i u prošloj godini zadržan trend rasta kredita građana isključivo za tekuću potrošnju. Tako je ukupan iznos kredita 2008. godine iznosio 6,6 milijardi KM, da bi već 2013. premašio iznos od sedam milijardi KM.
Potrošački nenamjenski krediti građanima u bh. bankama na kraju prošle godine premašili su šest milijardi KM, dok su godinu prije iznosili 5,66 milijardi KM. Rast je zabilježen i kod kredita po kartičnom poslovanju, i to za šest milijuna maraka. Ovi krediti na kraju prošle godine iznosili su 299 milijuna, dok su godinu ranije bili 293 milijuna KM, prenio je Avaz.
Najznačajniji pad bilježe zajmovi za kupovinu postojećih stanova, koji su sa 616 pali na 592,5 milijuna KM, te zajmovi za izgradnju ili kupovinu novih stanova koji su smanjeni za 17 milijuna, na 902,5 milijuna KM.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić za „Avaz" je kazao da ovakvi pokazatelji ukazuju na slabo bh. gospodarstvo.
- Ako uporedimo ove podatke s drugim državama u svijetu, vidjet ćemo da je pravilo da banke mnogo više kredita daju gospodarstvenicima, a ne stanovništvu. U razvijenim državama taj omjer je 70 naspram 30, ili 80 naspram 20 u korist gospodarstva. Stanje kod nas zaista je loše i pokazuje da bankarski sektor vodi konzervativnu politiku, da nisu skloni riskiranju i investiranju u gospodarstvo. Banke nastoje da daju prije svega nenamjenske ili druge oblike kredita stanovništvu koje je sigurnije i donosi prihod – pojašnjava Čavalić.
Životne potrebe
Dodaje da građani nenamjenske kredite troše na svakodnevne životne potrebe, za podmirivanje esencijalnih potreba, a ne za kupovinu stanova ili unaprjeđivanje svog života.
- Bankarski sektor u BiH nije ni zainteresiran za ulaganje u državu pa je prošle godine u nekoliko navrata propala i aukcija trezorskih zapisa FBiH. To pokazuje cijeli apsurd bh. bankarskog sektora koji je isključivo fokusiran na stanovništvo i nema namjeru da se dalje razvija i investira u razvoj bh. gospodarstva – zaključio je Čavalić.
Razlog za osnivanje razvojnih banaka
- Bilo je i ranije pokušaja da se ovo stanje promijeni, pa je i inicijativa za formiranje razvojnih banaka pokrenuta upravo zbog toga što komercijalne banke nisu dovoljno kreditirale gospodarstvo. Međutim, i to se pokazalo neuspješnim i razvojne banke nisu obavljale svoj dio posla. U razvijenim državama u ovakvim situacijama obično se koriste dostupni monetarni alati, poput kontrole kamata, ali BiH trenutno nema tu mogućnost, jer naše zakonodavstvo to ne predviđa, a djelimično i zbog postojanja valutnog odbora – kazao je Čavalić.
