Bosna i Hercegovina je u posljednjih sedam godina dodijelila državljanstvo ili dala suglasnost za stjecanje državljanstva za ukupno 428 osoba iz 26 zemalja svijeta, piše Slobodna Dalmacija
Pokazuju to podaci Ministarstva civilnih poslova susjedne države, ali ono što upada u oči jest podatak da su putovnicu, ostale osobne dokumente, kao i prava koja proistječu iz državljanstva najviše dobivali Hrvati, njih 171.
Kada se pogledaju ti podaci za svaku pojedinu godinu unatrag, najviše je građana Hrvatske državljanstvo BiH dobilo 2011. – ukupno 57. Kasnije se taj broj smanjivao tako da ih je 2012. bilo 22, godinu poslije 16, a najmanje 2015., svega pet. Međutim, tijekom ove godine već je primljeno 10 "novih" Hrvata među državljane BiH, odnosno već više negoli ih je bilo u dvogodišnjem razdoblju 2015.-2016. (ukupno osmero).
Iza Hrvata slijede državljani Srbije, kojih je 97 od 2010. dobilo državljanstvo BiH. Na trećem su mjestu Arapi (42), a najviše ih je iz Sirije, Jordana i Sudana.
Objavljene brojke iznenadile su mnoge, jer se očekivalo da će među novim vlasnicima BH-putovnica biti najviše državljana arapskih zemalja. Posljednjih godina svjedoci smo masovne kupovine kuća i drugih nekretnina s njihove strane, pogotovo na području Sarajeva i okolice. Njihov se broj već računa u desecima tisuća, a kuće su najčešće kupovali od sarajevskih Srba i Hrvata.
Redukcija vode
U posljednjih nekoliko godina niknuo je čitav niz naselja, ali i jedan pravi mali arapski gradić u blizini prijestolnice BiH - Sarajevo Resort Osenik, gdje domaće stanovništvo može ući tek uz posebne dozvole. Arapi se, inače, u ulozi kupaca pojavljuju kao vlasnici ili suvlasnici tvrtki, na kojima se i formalno vode novokupljene kuće, oranice, šume... Najtraktivnijim za njih su se pokazali posjedi uz rijeke, kojih u okolici Sarajeva ne manjka, ali zato u posljednje vrijeme dolazi do noćnih redukcija vode u čitavom gradu, čemu je pojačana izgradnja jedan od uzroka.
Istodobno, BiH je i sama dijelila svoje državljanstvo, i to osobama od naročitog interesa. Po toj osnovi od 2007. uručene su 82 putovnice. I tu Hrvati dosta visoko kotiraju, jer su s 12 državljanstava brojem odmah iz Crnogoraca (13). Treći su državljani Srbije.
I dok se prema službenim podacima vlasti u Sarajevu od 1996. njihovog državljanstva odreklo 76.065 građana ili nekih 3500 godišnje, postavlja se pitanje zašto bi nekome iz Hrvatske trebali tamošnji dokumenti. U prvom redu to nalažu životne ili poslovne potrebe (brak, zaposlenje, studij), ali smo posljednjih godina svjedočili da je državljanstvo BiH mnogima dobro došlo kao sredstvo za izbjegavanje ovdašnjeg pravosuđa. Miroslav Kutle, Jozo Ćurković, Branimir Glavaš, Ante Madunić... samo su neka od poznatijih imena koja su iskoristila ili još uvijek koriste ovu "blagodat".
Studenti, oprez!
Državljani Hrvatske su u BiH među najbrojnijima i kada su u pitanju dozvole za prijevremeni boravak. Od 11.519 izdanih prošle godine, 1038 odnosilo se na naše državljane, a brojniji su bili samo Turci (2727) i Srbi (2239). Tomu treba dodati i boravišne dozvole na temelju obrazovanja, kojih je lani, što produženih što novih, izdano 3550. Od državljana RH više je istim poslom u BiH samo Turaka i građana Srbije. Na početku nove nastavne godine Služba za poslove sa strancima BiH sve ih je upozorila da moraju regulirati svoj privremeni boravak ako namjeravaju ostati duže od vremena važenja viznog ili bezviznog boravka. U suprotnom im prijeti protjerivanje iz države.
Dnevnik.ba
Pokazuju to podaci Ministarstva civilnih poslova susjedne države, ali ono što upada u oči jest podatak da su putovnicu, ostale osobne dokumente, kao i prava koja proistječu iz državljanstva najviše dobivali Hrvati, njih 171.
Kada se pogledaju ti podaci za svaku pojedinu godinu unatrag, najviše je građana Hrvatske državljanstvo BiH dobilo 2011. – ukupno 57. Kasnije se taj broj smanjivao tako da ih je 2012. bilo 22, godinu poslije 16, a najmanje 2015., svega pet. Međutim, tijekom ove godine već je primljeno 10 "novih" Hrvata među državljane BiH, odnosno već više negoli ih je bilo u dvogodišnjem razdoblju 2015.-2016. (ukupno osmero).
Iza Hrvata slijede državljani Srbije, kojih je 97 od 2010. dobilo državljanstvo BiH. Na trećem su mjestu Arapi (42), a najviše ih je iz Sirije, Jordana i Sudana.
Objavljene brojke iznenadile su mnoge, jer se očekivalo da će među novim vlasnicima BH-putovnica biti najviše državljana arapskih zemalja. Posljednjih godina svjedoci smo masovne kupovine kuća i drugih nekretnina s njihove strane, pogotovo na području Sarajeva i okolice. Njihov se broj već računa u desecima tisuća, a kuće su najčešće kupovali od sarajevskih Srba i Hrvata.
Redukcija vode
U posljednjih nekoliko godina niknuo je čitav niz naselja, ali i jedan pravi mali arapski gradić u blizini prijestolnice BiH - Sarajevo Resort Osenik, gdje domaće stanovništvo može ući tek uz posebne dozvole. Arapi se, inače, u ulozi kupaca pojavljuju kao vlasnici ili suvlasnici tvrtki, na kojima se i formalno vode novokupljene kuće, oranice, šume... Najtraktivnijim za njih su se pokazali posjedi uz rijeke, kojih u okolici Sarajeva ne manjka, ali zato u posljednje vrijeme dolazi do noćnih redukcija vode u čitavom gradu, čemu je pojačana izgradnja jedan od uzroka.
Istodobno, BiH je i sama dijelila svoje državljanstvo, i to osobama od naročitog interesa. Po toj osnovi od 2007. uručene su 82 putovnice. I tu Hrvati dosta visoko kotiraju, jer su s 12 državljanstava brojem odmah iz Crnogoraca (13). Treći su državljani Srbije.
I dok se prema službenim podacima vlasti u Sarajevu od 1996. njihovog državljanstva odreklo 76.065 građana ili nekih 3500 godišnje, postavlja se pitanje zašto bi nekome iz Hrvatske trebali tamošnji dokumenti. U prvom redu to nalažu životne ili poslovne potrebe (brak, zaposlenje, studij), ali smo posljednjih godina svjedočili da je državljanstvo BiH mnogima dobro došlo kao sredstvo za izbjegavanje ovdašnjeg pravosuđa. Miroslav Kutle, Jozo Ćurković, Branimir Glavaš, Ante Madunić... samo su neka od poznatijih imena koja su iskoristila ili još uvijek koriste ovu "blagodat".
Studenti, oprez!
Državljani Hrvatske su u BiH među najbrojnijima i kada su u pitanju dozvole za prijevremeni boravak. Od 11.519 izdanih prošle godine, 1038 odnosilo se na naše državljane, a brojniji su bili samo Turci (2727) i Srbi (2239). Tomu treba dodati i boravišne dozvole na temelju obrazovanja, kojih je lani, što produženih što novih, izdano 3550. Od državljana RH više je istim poslom u BiH samo Turaka i građana Srbije. Na početku nove nastavne godine Služba za poslove sa strancima BiH sve ih je upozorila da moraju regulirati svoj privremeni boravak ako namjeravaju ostati duže od vremena važenja viznog ili bezviznog boravka. U suprotnom im prijeti protjerivanje iz države.
Dnevnik.ba
