Važeće dozvole boravka za zemlje EU do kraja 2019. godine imalo je 2,4 milijuna ljudi sa zapadnog Balkana, što je gotovo 14% stanovništva regije od 17,6 milijuna, pokazali su podaci Europskog zavoda za statistiku Eurostat 19. siječnja.
To je uključivalo 868.000 Albanaca koji su imali valjane dozvole boravka za zemlje EU, što je nešto više od 30% od 2,8 milijuna stanovnika te zemlje. Ovaj put Albanija je četvrta među zemljama izvora legalnih imigranata u EU.
Srbija je također bila među 10 najvećih zemalja izvora, sa 504.000 koji su imali važeće boravišne dozvole.
Pored toga, 444.957 državljana BiH ima prebivališta u EU, kao i 340.144 Kosovara, 220.846 Makedonaca i 31.099 Crnogoraca, piše Indikator.ba.
Na kraju 2019. godine bilo je ukupno 20,3 milijuna važećih boravišnih dozvola koje omogućavaju građanima iz zemalja koji nisu članice EU da borave u Uniji.
U apsolutnom iznosu, Maroko je bio najveća zemlja izvora za migrante s važećim dozvolama boravka, s 2,0 milijuna Marokanaca u bloku do kraja 2019.
Marokance su slijedili Turci (1,9 milijuna), Ukrajinci (1,3 milijuna) i Kinezi, uključujući građane Hong Konga (1,0 milijuna). Samo 10 zemalja činilo je 51% broja ne-državljana EU koji imaju važeće boravišne dozvole za EU-27, a prvih 10 zaokružile su Sirija (974.000), Alžir (700.000), Rusija (689.000) i Indija (555.000) . Stotine tisuća ljudi sa zapadnog Balkana imaju njemačke dozvole boravka, ali druge popularne destinacije su Austrija, Švicarska, Italija i Slovenija.
Sve u svemu, Njemačka je bila najpopularnija destinacija za građane koji nisu članice EU, s 4,9 milijuna važećih dozvola boravka, 24% od ukupnog broja, a slijede Italija (3,6 milijuna, 18%), Francuska (3,1 milijuna, 15%) i Španjolska 2,9 milijuna, 14%).
Četiri države članice EU činile su 71% od ukupnog broja važećih dozvola boravka dodijeljenih građanima koji nisu članice EU.
Podaci pokrivaju period do kraja 2019. godine, ali se izvještava da se veliki broj migranata vratio u svoje matične zemlje dok se pandemija koronavirusa (COVID-19) proširila Europom u ožujku 2020. godine.
Podaci su također pokazali da su nekoliko prosperitetnijih novih članica EU u Srednjoj Europi postale sve popularnije destinacije za stanovnike koji nisu iz EU, što odražava veliku potražnju za radnom snagom u onim zemljama čija je ekonomija cvjetala u godinama prije nego što je nastupila pandemija.
Na primjer, dok je njemačka zaliha boravišnih dozvola ostala približno jednaka između 2011. i 2019. godine, broj se u Poljskoj više nego učetverostručio sa 144.876 na 649.352. Otprilike dvije trećine državljana trećih zemalja koji legalno borave u Poljskoj su Ukrajinci.
Sličan porast zabilježen je i u drugim zemljama, s tim što se broj državljana trećih zemalja s važećim dozvolama boravka više nego udvostručio u Bugarskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Finskoj tijekom istog perioda.
To je uključivalo 868.000 Albanaca koji su imali valjane dozvole boravka za zemlje EU, što je nešto više od 30% od 2,8 milijuna stanovnika te zemlje. Ovaj put Albanija je četvrta među zemljama izvora legalnih imigranata u EU.
Srbija je također bila među 10 najvećih zemalja izvora, sa 504.000 koji su imali važeće boravišne dozvole.
Pored toga, 444.957 državljana BiH ima prebivališta u EU, kao i 340.144 Kosovara, 220.846 Makedonaca i 31.099 Crnogoraca, piše Indikator.ba.
Na kraju 2019. godine bilo je ukupno 20,3 milijuna važećih boravišnih dozvola koje omogućavaju građanima iz zemalja koji nisu članice EU da borave u Uniji.
U apsolutnom iznosu, Maroko je bio najveća zemlja izvora za migrante s važećim dozvolama boravka, s 2,0 milijuna Marokanaca u bloku do kraja 2019.
Marokance su slijedili Turci (1,9 milijuna), Ukrajinci (1,3 milijuna) i Kinezi, uključujući građane Hong Konga (1,0 milijuna). Samo 10 zemalja činilo je 51% broja ne-državljana EU koji imaju važeće boravišne dozvole za EU-27, a prvih 10 zaokružile su Sirija (974.000), Alžir (700.000), Rusija (689.000) i Indija (555.000) . Stotine tisuća ljudi sa zapadnog Balkana imaju njemačke dozvole boravka, ali druge popularne destinacije su Austrija, Švicarska, Italija i Slovenija.
Sve u svemu, Njemačka je bila najpopularnija destinacija za građane koji nisu članice EU, s 4,9 milijuna važećih dozvola boravka, 24% od ukupnog broja, a slijede Italija (3,6 milijuna, 18%), Francuska (3,1 milijuna, 15%) i Španjolska 2,9 milijuna, 14%).
Četiri države članice EU činile su 71% od ukupnog broja važećih dozvola boravka dodijeljenih građanima koji nisu članice EU.
Podaci pokrivaju period do kraja 2019. godine, ali se izvještava da se veliki broj migranata vratio u svoje matične zemlje dok se pandemija koronavirusa (COVID-19) proširila Europom u ožujku 2020. godine.
Podaci su također pokazali da su nekoliko prosperitetnijih novih članica EU u Srednjoj Europi postale sve popularnije destinacije za stanovnike koji nisu iz EU, što odražava veliku potražnju za radnom snagom u onim zemljama čija je ekonomija cvjetala u godinama prije nego što je nastupila pandemija.
Na primjer, dok je njemačka zaliha boravišnih dozvola ostala približno jednaka između 2011. i 2019. godine, broj se u Poljskoj više nego učetverostručio sa 144.876 na 649.352. Otprilike dvije trećine državljana trećih zemalja koji legalno borave u Poljskoj su Ukrajinci.
Sličan porast zabilježen je i u drugim zemljama, s tim što se broj državljana trećih zemalja s važećim dozvolama boravka više nego udvostručio u Bugarskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Finskoj tijekom istog perioda.
