Gospodarstvenici i vlasti Hercegbosanske županije (HBŽ) godinama upozoravaju na, kako kažu, degradaciju graničnog prelaza Kamensko preko kojeg se već pet godina ne može izvoziti roba biljnog i životinjskog porijekla.
Nakon što je Hrvatska ušla u EU, umjesto postojećeg statusa prve, ovaj granični prelaz prešao je u treću kategoriju.
Umjesto 60 kilometara, kako bi stigao do Sinja, livanjski sir putuje čak 300 kilometara, žale se proizvođači. Tako se trošak distribucije u EU povećava više nego dvostruko. Zbog zabrane izvoza robe preko GP Kamensko, u livanjskoj mljekari pričaju za N1 da su primorani svoje proizvode izvoziti preko graničnih prelaza Bijača i Gradiška.
"To nam znatno povećava put u odnosu na prethodnu situaciju, povećava troškove. Najviše izvozimo u Hrvatsku, to nam je tradicionalno tržište, dva ili tri puta mjesečno izvozimo", kaže Darko Čobanov, Mljekara eko sir Puđa.
Štete trpe i špediteri. Prije deset godina na području HBŽ djelovalo je dvadeset i jedno špeditersko poduzeće sa 69 uposlenih, a danas je taj broj, pričaju za N1, mnogo manji.
"S obzirom na to da firma Dumi Šped ima svoju poslovnicu uz sami GP Kamensko i bavi se međunarodnim prijevozom robe, mi se svaki dan susrećemo sa istim tim problemima prilikom utovara robe u inozemstvo, moramo paziti koja roba smije ići preko ovog graničnog prelaza, a koji ne smiju", otkriva Jozo Mihaljević iz tvrtke Dumi Šped Livno.
A ne smije se prevoziti roba biljnog i životinjskog porijekla, nafta, građa, odnosno ništa od robe koja spada u tzv. prvu kategoriju. Na diskriminacijski karakter ove odluke i štetu koju ona prouzrukuje u više navrata upozoravale su lokalne vlasti. Na zahtjeve za prekategorizacijom ovog graničnog prelaza iz treće u drugu kategoriju, do danas nisu dobili nikakav odgovor.
"Gradonačelnik Livna je inicirao niz sastanaka, uputio niz dopisa zajedno sa Vladom HBŽ i sa Općinom Tomislavgrad, prije svega ti dopisi su išli prema Mješovitom povjerenstvu za praćenje Ugovora RH i BiH, prema svim razinama vlasti u BiH, kao i prema vlasti u RH", ističe Silvija Brčić iz Ureda gradonačelnika Livna .
U izgradnju ovog graničnog prelaza, EU uložila je više od 3,5 milijuna eura, u pitanju je moderno uređen prelaz sa sedam ulaznih i izlaznih traka, deset kontrolnih kabina, objektima za inspekcijske, špediterske i druge popratne službe, prostorijama za detaljan pregled robe, uključujući i pregled živih životinja.
Iz prve u treću kategoriju granični prelaz Kamensko rangiran je 2013. godine, nakon što su BiH i Hrvatska sklopile Ugovor o graničnim prelazima.
"Tim ugovorom definirana je svaka kategorija graničnog prelaza između ove dvije zemlje, pa tako i GP Kamensko, koji je međunarodni granični prelaz za promet putnika i roba. Postoji Mješovita komisija za provođenje Ugovora za GP između BiH i RH i ta komsiija treba dobiti određene zahtjeve za prekategorizaciju nekog GP, zauzeti stav BiH i nakon toga s nadležnom Komisijom RH usaglasiti određenu izmjenu i prekategorizaciju GP", pojašnjava Ratko Kovačević, glasnogovornik UNO BIH.
Na pitanje razmatra li se mogućnost prekategorizacije ovog graničnog prelaza, iz Mješovite komsije za praćenje provođenja Ugovora o graničnim prelazima između BiH i RH, N1 nije dobio odgovor.
No lokalne vlasti, nadaju se da će biti sluha, te da će biti kategoriziran barem u drugu kategoriju kako proizvođačima livanjskog sira i suhomesnatih proizvoda bio omogućen nesmetan izvoz proizvoda.
Nakon što je Hrvatska ušla u EU, umjesto postojećeg statusa prve, ovaj granični prelaz prešao je u treću kategoriju.
Umjesto 60 kilometara, kako bi stigao do Sinja, livanjski sir putuje čak 300 kilometara, žale se proizvođači. Tako se trošak distribucije u EU povećava više nego dvostruko. Zbog zabrane izvoza robe preko GP Kamensko, u livanjskoj mljekari pričaju za N1 da su primorani svoje proizvode izvoziti preko graničnih prelaza Bijača i Gradiška.
"To nam znatno povećava put u odnosu na prethodnu situaciju, povećava troškove. Najviše izvozimo u Hrvatsku, to nam je tradicionalno tržište, dva ili tri puta mjesečno izvozimo", kaže Darko Čobanov, Mljekara eko sir Puđa.
Štete trpe i špediteri. Prije deset godina na području HBŽ djelovalo je dvadeset i jedno špeditersko poduzeće sa 69 uposlenih, a danas je taj broj, pričaju za N1, mnogo manji.
"S obzirom na to da firma Dumi Šped ima svoju poslovnicu uz sami GP Kamensko i bavi se međunarodnim prijevozom robe, mi se svaki dan susrećemo sa istim tim problemima prilikom utovara robe u inozemstvo, moramo paziti koja roba smije ići preko ovog graničnog prelaza, a koji ne smiju", otkriva Jozo Mihaljević iz tvrtke Dumi Šped Livno.
A ne smije se prevoziti roba biljnog i životinjskog porijekla, nafta, građa, odnosno ništa od robe koja spada u tzv. prvu kategoriju. Na diskriminacijski karakter ove odluke i štetu koju ona prouzrukuje u više navrata upozoravale su lokalne vlasti. Na zahtjeve za prekategorizacijom ovog graničnog prelaza iz treće u drugu kategoriju, do danas nisu dobili nikakav odgovor.
"Gradonačelnik Livna je inicirao niz sastanaka, uputio niz dopisa zajedno sa Vladom HBŽ i sa Općinom Tomislavgrad, prije svega ti dopisi su išli prema Mješovitom povjerenstvu za praćenje Ugovora RH i BiH, prema svim razinama vlasti u BiH, kao i prema vlasti u RH", ističe Silvija Brčić iz Ureda gradonačelnika Livna .
U izgradnju ovog graničnog prelaza, EU uložila je više od 3,5 milijuna eura, u pitanju je moderno uređen prelaz sa sedam ulaznih i izlaznih traka, deset kontrolnih kabina, objektima za inspekcijske, špediterske i druge popratne službe, prostorijama za detaljan pregled robe, uključujući i pregled živih životinja.
Iz prve u treću kategoriju granični prelaz Kamensko rangiran je 2013. godine, nakon što su BiH i Hrvatska sklopile Ugovor o graničnim prelazima.
"Tim ugovorom definirana je svaka kategorija graničnog prelaza između ove dvije zemlje, pa tako i GP Kamensko, koji je međunarodni granični prelaz za promet putnika i roba. Postoji Mješovita komisija za provođenje Ugovora za GP između BiH i RH i ta komsiija treba dobiti određene zahtjeve za prekategorizaciju nekog GP, zauzeti stav BiH i nakon toga s nadležnom Komisijom RH usaglasiti određenu izmjenu i prekategorizaciju GP", pojašnjava Ratko Kovačević, glasnogovornik UNO BIH.
Na pitanje razmatra li se mogućnost prekategorizacije ovog graničnog prelaza, iz Mješovite komsije za praćenje provođenja Ugovora o graničnim prelazima između BiH i RH, N1 nije dobio odgovor.
No lokalne vlasti, nadaju se da će biti sluha, te da će biti kategoriziran barem u drugu kategoriju kako proizvođačima livanjskog sira i suhomesnatih proizvoda bio omogućen nesmetan izvoz proizvoda.
