Istraživanje instituta "Galup International", provedeno u 64 zemlje, pokazalo je da u zapadnoeuropskim državama nedostaje spremnost da se zemlja brani oružjem.
Tako je u Austriji svega 21 posto Austrijanaca izjavilo kako bi oružjem štitilo svoju domovinu.
U državama Bliskog istoka, sjeverne Afrike i u Pakistanu trenutno bi do 94 posto građana uzelo oružje da brani domovinu.
U zapadnoj Europi svega jedna četvrtina stanovništva, u prosjeku, u slučaju potrebe, uzela bi oružje u ruke da brani zemlju.
"Ovi rezultati iznenađuju. Očigledno Austrijancima nedostaje, kao i ostalima u srednjoj Europi, konkretna slika prijetnje", analizirao je direktor Vojno-povijesnog muzeja Kristijan Ortner aktualnu studiju.
On naglašava kako je u kriznim godinama između 1956. i 1968, kao i tijekom Hladnog rata, bila jasna prijetnja.
"Za moderne vojske je od ogromnog značaja da stanovništvu prenese koliko brzo u sadašnjici mogu u srednjoj Europi biti pokrenute političke i socijalne krize", upozorio je ovaj vojni povijesničar.
U Švicarskoj, kako pokazuje studija, postoji veća spremnost za obranu zemlje u slučaju opasnosti.
Tako bi 39 posto Švicaraca branilo domovinu, a u također neutralnoj Švedskoj čak 55 posto.
"Europska integracija je sigurno puno doprinijela poboljšanju osjećaja sigurnosti u Austriji, i tome da su se scenariji pretnje promijenili u hibridne mješavine, koje se teško razumiju", objašnjava Ortner.
On je podsjjetio da je poslednja veća prijetnja na granicama Austrije bila prije 27 godina, tijekom raspada bivše Jugoslavije.
Studija pokazuje da je, ako su zemlje neprestano suočene s konfliktima, većina stanovništva spremna na vojnu obranu, a to je tako za zemlje poput Izraela, gdje bi oružjem zemlju branilo 66 posto stanovnika, a u Turskoj čak 73 posto.
U SAD, koje su aktivne na mnogim ratištima, spremno je samo 44 posto stanovništva oružjem braniti zemlju.
Takođe je interesantno da svega 52 posto katolika kaže kako bi za svoju zemlju pošlo u rat, dok bi to učinilo 78 posto muslimana, 77 Indusa i 66 odsto budista.
Kada je riječ o razlikama spolova, spremnost muškaraca da idu u rat je sa 67 posto veća od one kod žena koja je na 52 posto.
Dnevnik.ba
Tako je u Austriji svega 21 posto Austrijanaca izjavilo kako bi oružjem štitilo svoju domovinu.
U državama Bliskog istoka, sjeverne Afrike i u Pakistanu trenutno bi do 94 posto građana uzelo oružje da brani domovinu.
U zapadnoj Europi svega jedna četvrtina stanovništva, u prosjeku, u slučaju potrebe, uzela bi oružje u ruke da brani zemlju.
"Ovi rezultati iznenađuju. Očigledno Austrijancima nedostaje, kao i ostalima u srednjoj Europi, konkretna slika prijetnje", analizirao je direktor Vojno-povijesnog muzeja Kristijan Ortner aktualnu studiju.
On naglašava kako je u kriznim godinama između 1956. i 1968, kao i tijekom Hladnog rata, bila jasna prijetnja.
"Za moderne vojske je od ogromnog značaja da stanovništvu prenese koliko brzo u sadašnjici mogu u srednjoj Europi biti pokrenute političke i socijalne krize", upozorio je ovaj vojni povijesničar.
U Švicarskoj, kako pokazuje studija, postoji veća spremnost za obranu zemlje u slučaju opasnosti.
Tako bi 39 posto Švicaraca branilo domovinu, a u također neutralnoj Švedskoj čak 55 posto.
"Europska integracija je sigurno puno doprinijela poboljšanju osjećaja sigurnosti u Austriji, i tome da su se scenariji pretnje promijenili u hibridne mješavine, koje se teško razumiju", objašnjava Ortner.
On je podsjjetio da je poslednja veća prijetnja na granicama Austrije bila prije 27 godina, tijekom raspada bivše Jugoslavije.
Studija pokazuje da je, ako su zemlje neprestano suočene s konfliktima, većina stanovništva spremna na vojnu obranu, a to je tako za zemlje poput Izraela, gdje bi oružjem zemlju branilo 66 posto stanovnika, a u Turskoj čak 73 posto.
U SAD, koje su aktivne na mnogim ratištima, spremno je samo 44 posto stanovništva oružjem braniti zemlju.
Takođe je interesantno da svega 52 posto katolika kaže kako bi za svoju zemlju pošlo u rat, dok bi to učinilo 78 posto muslimana, 77 Indusa i 66 odsto budista.
Kada je riječ o razlikama spolova, spremnost muškaraca da idu u rat je sa 67 posto veća od one kod žena koja je na 52 posto.
Dnevnik.ba
