Dobar marketing, pola je posla, davno je rečeno. S ciljem promocije Rame i onoga što ona trenutačno može ponuditi u turističkom smislu, proteklog vikenda, u organizaciji ramskih portala RPortal.eu i rama-prozor.info, i u sklopu promotivne kampanje #VisitRama, upriličen je susret predstavnika medija – portala koji rade na hrvatskom jeziku.
Ako želite raditi nešto i uspjeti u tome, onda morate raditi s najboljima – Subota, 26. svibnja bio je dan za okupljanje u Rami, u Sportsko rekreacijskom centru „Laguna“, gdje su sudionici susreta – vlasnci ili urednici deset internet portala, nakon jutarnje kave i doručka, u ugodnom ambijentu, razgovarali s vlasnkom, Tomom Bilićem, koji se kroz razgovor prisjetio početka rada, pa do onoga u što je „Laguna“ danas prerasla. Od malenog objekta, do modernog i sadržajnog prostora, gdje će svatko za sebe pronaći nešto. Od sladokusaca i gurmana, do onih željnih odmora ili rekreacije. Odnedavno ovaj ugostiteljski objekt nudi i iznajmljivanje svadbene sale, a vrlo zanimljiva ponuda jesu njegove brodice kojima se nerijetko gosti prevezu do Franjevačkoga samostana na Šćitu.
Ako želite raditi nešto i uspjeti u tome, onda morate raditi s najboljima – Subota, 26. svibnja bio je dan za okupljanje u Rami, u Sportsko rekreacijskom centru „Laguna“, gdje su sudionici susreta – vlasnci ili urednici deset internet portala, nakon jutarnje kave i doručka, u ugodnom ambijentu, razgovarali s vlasnkom, Tomom Bilićem, koji se kroz razgovor prisjetio početka rada, pa do onoga u što je „Laguna“ danas prerasla. Od malenog objekta, do modernog i sadržajnog prostora, gdje će svatko za sebe pronaći nešto. Od sladokusaca i gurmana, do onih željnih odmora ili rekreacije. Odnedavno ovaj ugostiteljski objekt nudi i iznajmljivanje svadbene sale, a vrlo zanimljiva ponuda jesu njegove brodice kojima se nerijetko gosti prevezu do Franjevačkoga samostana na Šćitu.
Tomo Bilić, vlasnik Laguna Cluba
Nakon „Lagune“, ono što se nikako ne može, niti smije zaobići, ako želite na jednom mjestu vidjeti spoj religije, tradicije, umjetnosti i ljepote, kako graditeljske tako i one koju nam je Bog darovao – Kompleks Franjevačkog samostana Rama – Šćit.
Iz Podbora, doći na Šćit, kad je razina Ramskog jezera visoka, kao ove godine, najlakše, ali i najljepše je – ploveći. Za to se pobrinuo dobar poznavatelj Ramskog jezera, koji dobar dio svoga slobodnog vremena provede upravo na vodi. Nikica Beljo, kojemu ovom prigodom posebo zahvljujemo, kako na ugodnoj vožnji, tako i na dobroj i opuštenoj atmosferi na njegovom novom splavu.
Nakon pristajanja na Šćitu, i dolaska u prostor Franjevačkog samostana, kao domaćin, dočekuje nas fra Andrija Jozić, gvardijan i župnik. Nakon dobrodošlice, u kratkim crtama predstavlja Samostan i crkvu kroz povijest njihovog postojanja i stradanja.
Iz Podbora, doći na Šćit, kad je razina Ramskog jezera visoka, kao ove godine, najlakše, ali i najljepše je – ploveći. Za to se pobrinuo dobar poznavatelj Ramskog jezera, koji dobar dio svoga slobodnog vremena provede upravo na vodi. Nikica Beljo, kojemu ovom prigodom posebo zahvljujemo, kako na ugodnoj vožnji, tako i na dobroj i opuštenoj atmosferi na njegovom novom splavu.
Nakon pristajanja na Šćitu, i dolaska u prostor Franjevačkog samostana, kao domaćin, dočekuje nas fra Andrija Jozić, gvardijan i župnik. Nakon dobrodošlice, u kratkim crtama predstavlja Samostan i crkvu kroz povijest njihovog postojanja i stradanja.
Fra Andrija Jozić, ramski gvardijan
Vatra i voda – usud i simboli stradanja Rame i Ramljaka kroz povijest – Od izgradnje crkve u šesnaestom stoljeću do Drugoga svjetskog rata, crkva i samostan, gorjeli su pet puta. Zadnji put, u srpnju 1942. godine, kada su partizani zapalili crkvu, u potpunosti su stradali crkva, matice, knjižnica i arhiv s neprocjenjivom vrijednošću.
Ono što svatko mora posjetiti i vidjeti kad dođe na Šćit, svakako je spomen obilježje podno Ramskog križa na kojemu su ispisana imena 1531 stradalog Ramljaka kroz povijest, pa do Domovinskog rata. Spomenik stradalima, ali i opomena živima, da se ovakvo nešto ne ponovi nigdje i nikada više.
Nakon obilaska spomen obilježja, slijedilo je razgledavanja župne crkve i Umjetničke galerije, s vrlo vrijednim eksponatima poznatih hrvatskih slikara: Murtića, Blažanovića, Sedera, Kesera...
I za kraj posjeta, ono što se nikako ne može zaobići, jest Etnografski muzej Rame. Zgrada muzeja, napravljena je na temeljima nekadašnjeg samostana izgrađenog 1857. godine. Vanjski izgled muzeja u potpunosti je zadržao prvotni izgled samostana, a unutranji je prilagođen namjeni.
U etnografskom muzeju predstavljen je život stanovnika ramskoga kraja. Na dvije etaže postavljeni su izlošci starih zanata, gospodarstva, prijevoznih sredstava, stambene kulture. Treća etaža predstavlja tekstilnu radinost - proces proizvodnje i sve vrste proizvoda u uporabi. Tu je i fratarska samostanska ćelija - soba fra Jeronima Vladića. Četvrta etaža predstavlja floru sa stotinjak najčešćih biljaka s nazivima i osnovnim karakteristikama i faunu - porodice životinja u punoj životnoj formi.
Koliko je postav muzeja atraktivan, možemo samo suditi po brojnim posjetiteljima koji su razgledali eksponate u vrijeme našega posjeta. Ukratko, vrijedi doći i pogledati ono što se stoljećima koristilio, a sada je nestalo iz svakodnevne uporabe. Etnografski muzej je jednio mjesto gdje možete vidjeti povijest Rame, ali i povijest njenih stanovnika i njihova života.
Nakon duljeg razgledanja postava Muzeja, slijedio je povratak u Podbor, odakle smo se uputili do mjesta Menjik gdje je smješten kompleks Etno sela „Remić“.
Etno selo Remić
Menjik je prirodna granica između Hercegovine i Bosne, prostor gdje se susreću i miješaju dvije klime. Kao što i sam naziv mjesta govori, meja – međa, granica...
Izgled i sadržaj Etno sela, spoj je tradicije i modernoga. Uz restoran i smještajne kapacitete – etno kućice, gornjim dijelom sela dominira kapelica posvećena bl. Alojziju Stepincu.
Uz doček Radovana Remića, našeg domaćina i vlasnika Etno sela, upoznajemo se s njegovom idejom gradnje kompleksa i cilja da svojim ulaganjem u rodni kraj, daje poticaj razvoju turizma.
Radovan Remić, vlasnik Etno sela
Izgradnja etno sela, njegov je san još iz mladih dana, kada je kao vrlo mlad, otišao na rad u Austriju, gdje je s vremenom izgradio vro unosan biznis s šećerom. Posao se širio, kao i ponuda gotovih proizvoda koji se sada mogu naći u svim boljim trgovinama i trgovačkim centima diljem Europe.
Zarađeni novac, odlučio je uložiti u izgradnju turističkih kapaciteta u Rami. 2011. godine, započela je gradnja etno sela, koje je sljedeće godine već bilo u funkciji.
Etno selo „Remić“, za smještaj gostiju trenutačno raspolaže s 45 kreveta. Restoran, može primiti 350 gostiju i pogodan je za razne proslave, poslovne sastanke, seminare. A njegova kuhinja spoj je modernog i tradicionalnog. Kuhinja gdje će i najizbirljivi naći nešto za sebe.
Uz trenutačne kapacitete, ovoga ljeta, početkom gradnje prvoga hotela u Rami planira se veće proširenje kapaciteta i ponude. Projekt i idejno rješenje, već su gotovi, a rješavanjem administrativnog dijela, krenut će izgradnja. Hotel će imati sadržaj kojega se i puno veće sredine s dugogodišnjom tradicijom ne bi mogle postidjeti, od zatvorenog bazena, welnessa, kongresne dvorane do sportskih terena.
Nakon razgovora s vlasnikom uslijedilo je razgledavanje kompleksa i na kraju zasluženi odmor i ručak, tijekom kojega su razmijenjana iskustva i dogovorena još bolja i tiješnja suradnja.
Ramsko jezero
Cilj i svrha ovakvih susreta je promocija određenog prostora i upoznavanje šire javnosti s onim što taj prostor nudi posjetiteljima. Također, cilj predstavnika medija, u ovome slučaju interent portala, jest dati svoj doprinos promociji, ali i poticaju svima onima koji rade i žele napredovati, na korist sebi i mjestu gdje žive i rade.
Na kraju, zahvaljujemo domaćinima i pokroviteljima tijekom ovoga susreta, Etno selu „Remić“ i „Laguna“ klubu. Također, zahvala fra Andriji Joziću na srdačnom dočeku i predstavljanju Franjevačkog samostana i njegovog sadržaja!
I naravno, hvala kolegama s portala: bljesak.info, dnevnik.ba, jabuka.tv, tomislavcity.com, abcportal.info, centralna.ba, blidinje.net, pogled.ba, koji su došli u Ramu i time dali potporu organizatorima susreta, kao i njihovom radu na pozitivnoj promociji Rame i ramskoga kraja!
